Katarina Sijenska (1347-1380), rođena u Sieni (Italija), u 19. godini života je u mističnom zanosu doživjela svoje zaruke s Kristom. U jednom viđenju Isus joj je naložio da se posveti apostolatu. Ušavši u dominikanski red, borila se za politiku pomirenja među gradovima, pokrajinama i državama te za obnovu u Crkvi. Deset posljednjih godina života provest će na putovanjima. Godine […]

Današnji dan posvećen je Marku evanđelisti. Markovo evanđelje se, prema legendi, temelji na Petrovim propovijedima u Rimu i najstarije je među evanđeljima, vjerojatno nastalo prije 70. godine jer ne pokazuje da je pisac znao za razaranje Jeruzalemskog hrama. Marko više od drugih evanđelista ističe Isusovo čovještvo. Te čitatelja postupno uvodi u mesijansku tajnu što se posvema očituje u smrti i u uskrsnuću Isusovu. U […]

Juraj (Đorđe, grč. Geórgios) je bio rimski časnik koji je umro mučeničkom smrću za vrijeme Dioklecijanova progona 303. god. u Kapadociji, kada su ga, zbog nepriznavanja poganskih bogova, osudili na smrt odrubljivanjem glave. O njemu ima vrlo malo pouzdanih podataka te su tijekom stoljeća nastale brojne legende, velikim dijelom u vrijeme viteštva, koje toga mučenika najčešće […]

U nedjelju nakon Uskrsa u liturgijskoj godini C čita se ulomak iz Ivanova evanđelja (Iv 20, 19-31) o ukazanjima uskrsloga Isusa učenicima, posebice Tomi zvanom Blizanac. Toma nije bio uvjeren da je to doista Isus pa se htio dotaknuti njegovih rana te povjerovao.

Ponedjeljak nakon Uskrsa u brojnim je državama svijeta službeni praznik. Na ovaj dan, liturgija je posvećena spomenu na evanđeljski zapis o putu uskrsnulog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika s kojima je razgovarao o Svetom pismu (Lk 24, 13-49). Učenici su ga tek naknadno, kada je za jela lomio kruh, prepoznali kao Isusa.

Na današnji dan, Uskrs, najveći kršćanski blagdan, na osobit se način svečanim euharistijskim slavljem obilježava Isusovo uskrsnuće, tj. činjenica da mu tijelo nije ostalo u grobu te da se ukazao učenicima svjedočeći pobjedu nad smrću. Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo trodnevlje – Veliki […]

To je dan tišine i molitve. Na Veliku subotu vjernici se tijekom dana zadržavaju kod uređenoga mjesta koje predstavlja Isusov grob te, posteći i moleći, razmišljaju o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Navečer otpočinje tzv. Vazmeno bdjenje paljenjem vatre na koju se pali uskrsna svijeća. Također je običaj da se za posebice svečanoga misnog […]

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (lat. Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za sakrament svete potvrde) te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, Misa večere Gospodnje kada se i obnavlja ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda. U većini crkava ponavlja […]

Veliki petak se slavi u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Tijekom dana vjernici mole Križni put. Budući da je Isus bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe, Katolička Crkva na Veliki petak ne slavi misnu žrtvu. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, […]

Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest (od latinskog annuntiatio) proslavlja Gabrijelov navještaj Mariji da će začeti i roditi sina, te će tako postati majkom Isusa Krista, kršćanskog Mesije i Sina Božjega, nagovijestivši da će se njezino dijete zvati Isus (Jehošuah ili Ješua, odnosno “Bog je spasenje”). Navještenje se prema Luki 1, 26 dogodilo “u šestom mjesecu” Elizabetine […]

Gospodinov ulazak u Jeruzalem ili Cvjetnica kršćanski je blagdan koji se slavi u nedjelju što prethodi Uskrsu, odnosno na šestu korizmenu nedjelju. Posvećen je svečanom ulasku Isusa Krista u Jeruzalem, opisanom u sva četiri evanđelja. Isus je, jašući na magarcu, ušao u Jeruzalem, gdje su ga ljudi dočekali, stavljajući odjeću i palmove grane na cestu […]

Peta korizmena nedjelja naziva se i Gluhom nedjeljom jer se na taj dana pjeva u crkvama bez pratnje orgulja (ili glazbenih instrumenata). Liturgijska misna čitanja od toga dana pa do svetog trodnevlja pred Uskrs govore o događajima koji su prethodili Kristovoj muci. Od 9. stoljeća postojao je i običaj da se na petu korizmenu nedjelju […]

U liturgijskom kalendaru na Zapadu, Radosna nedjelja četvrta je korizmena nedjelja. U inače strogom i pokorom obilježenom korizmenom razdoblju, ova nedjelja je redovito bila svečanija i radosnija od drugih. Dobila je ime po prvih nekoliko riječi (incipit) tradicionalnog latinskog ulaza (Introit) za misu dana, “Laetare Jerusalem” (“Raduj se, Jeruzaleme!”), kako na latinskom započinje stih iz […]

Čita se Evanđelja po Luki (13, 1-9): “U taj čas dođoše neki te javiše Isusu što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava. Isus im odgovori: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete […]

Dan svetog Josipa, poznat još i kao blagdan svetog Josipa ili svetkovina svetog Josipa, spomendan je Josipa, zaručnika Djevice Marije i zakonitoga oca Isusa Krista, koji se proslavlja 19. ožujka diljem Zapada. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine, sv. Josip proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda, a 8. prosinca 1870. godine vatikanska Kongregacija za bogoštovlje svojim […]

Naziv za prvu nedjelju u korizmi, Kvadragezima, potječe od latinske riječi koja znači ”četrdeseti”. To je stoga što prva nedjelja korizmenog razdoblja pada 40 dana prije Uskrsa. Ostale ”numerirane” nedjelje, sve prije Korizme, nazivaju se Kvinkvegezima (”pedeseti”), Seksagezima (”šezdeseti”) i Septuagezima (”sedamdeseti”), prema približnom broju dana koji ih dijeli od Uskrsa, ali samo je Kvadragezima […]

Druga korizmena nedjelja, ili nedjelja Preobraženja, pomiče pozornost vjernika od Isusove kušnje u pustinji (prva korizmena nedjelja), prema njegovu slavnom preobraženju na gori Tabor. Tri sinoptička evanđelja (Matej 17, 1-13; Marko 9, 2-13 i Luka 9, 28-36) donose pripovijest o Isusovu preobraženju. U svakome od njih preobraženje se zbiva nakon Isusova prvog predviđanja njegove smrti […]

Korizma je razdoblje pokorničke priprave vjernika za Uskrs, a počinje na Pepelnicu, šest i pol tjedana prije Uskrsa i traje 40 dana (isključujući nedjelje), u spomen na post Isusa Krista u divljini prije početka njegove javne službe. U Istočnim crkvama Korizma počinje u ponedjeljak sedmog tjedna prije Uskrsa, a završava u petak devetog dana prije […]

Polikarp (69.-155.) bio je kršćanski biskup Smirne. Prema sv. Ireneju, u svom propovijedanju neprestano se pozivao na učenje sv. Ivana Evanđelista, ali i ostalih očevidaca i prvih svjedoka Isusova života, pa je on ujedno i spona s crkvom apostolskih vremena. Posjetio Rim kako bi ondje s papom Anicetom raspravljao o problemu datiranja Uskrsa. Jedino sačuvano […]

Ovaj blagdan nalazimo u najstarijem rimskom kalendaru iz 394. godine, gdje je postavljen na dan 22. veljače, odnosno na dan kada su Rimljani obilježavali spomen pokojnika. Nekoć su postojala dva blagdana katedre (stolice) sv. Petra: jedan 18. siječnja, koji se slavio u Francuskoj tijekom 8. stoljeća, a drugi 22. veljače u spomen katedre sv. Petra […]

Sveta Agata (231.?-250. g), djevica i mučenica, slavi se napose na Siciliji. Iako su datumi njezina rođenja i smrti neizvjesni, najvjerojatnije je iz grada Catanije (Sicilija), a njezin život obavijen je brojnim legendama. Već kao djevojčica zavjetovala se na djevičanstvo. Za vrijeme Decijeva progona kršćana (249.-251.). upravitelj Sicilije, Kvintijan, se počeo se zanimati za nju, […]

Ćiril je zaređen za svećenika u Carigradu, gdje je predavao filozofiju. Njegov stariji brat Mihael, nakon što je bio namjesnik slavenske provincije, zamonašio se i uzeo ime Metod. Godine 862. Rostislav, knez Moravske povjerio je braći misionarsko djelovanje među Slavenima. Njihov misionarski rad se uvelike razlikovao od misionara latinskog obreda iz Njemačke jer su se […]

Korizma ili četrdesetnica dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma tehnički traje puna 44 dana, no budući korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja dani slavlja, pokorničkih dana u korizmi ima 38. Dodamo li tima 38 dana i Veliki Petak te Veliku subotu (jer […]

Papa Lav XIII. odobrio 1890. godine da dan 11. veljače u biskupiji Tarbes (Francuska) bude spomen prvoga ukazanja u Lurdu. Kasnije, 1908. godine, papa Pio X. uvrstio je taj dan u rimski kalendar. Proslava se temelji na ukazanjima što ih je Bernadette Soubirous (1844.–1879.) dobivala u spilji Massabielle od 11. veljače 1858. do 16. srpnja […]

Alojzije Stepinac (1898.-1960.) bio je zagrebački nadbiskup. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine dok je bio u Krašiću u kućnom zatočeništvu. Kao deklarirani antikomunist podržao je osnivanje Nezavisne Države Hrvatske. U listopadu 1946. je osuđen na 16 godina zatvora. Presuda je poništena 2016. od strane Županijskog suda u Zagrebu. Odslužio je 5 […]

Sveta Skolastika (oko 480.-oko 543.) bila je sestra sv. Benedikta iz Nursije (11. srpnja) i zaštitnica je benediktinskih redovnica. Njezin samostan u talijanskoj Plombarioli bio je udaljen samo pet milja od mnogo slavnijeg Monte Cassina. Ona i njezin brat sastajali bi se svake godine u kući izvan Monte Cassina kako bi razgovarali o duhovnim stvarima, […]

Blagdan svetog Blaža (Vlaha; lat. Blasius) (?-316.) slavi se prema Latinskom martirologiju na dan njegove smrti. Bio je biskup grada Sebaste u Armeniji te jedini je predstavnik Armenske crkve u rimskoj liturgiji. Biografski detalji iz života iznimno su oskudni, pa se uz sv. Blaža vežu brojne legende s mnogim nevjerojatnim događajima i pojedinostima, zbog kojih […]

Prema Općem rimskom kalendaru, a također i prema kalendarima Grčke i Ruske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, na ovaj dan proslavlja se događaj iz Isusova djetinjstva, kada su Josip i Marija – poštujući propise Mojsijeva Zakona (usp. Lk 2, 22–40; Izl 13, 2. 12; Lev 12, 6–8) – obredno prikazali Isusa u jeruzalemskom Hramu. U […]

Eutimije Veliki ( 377.- 473.), rođen je u Meliteni u Maloj Armeniji u pobožnoj obitelji plemićkog porijekla. Školovao ga melitenski biskup Otreje, potom zaredio i postavio na čelo svih samostana u Melitenskoj biskupiji. Godine 411. Eutimije se povukao u palestinsku pustinju s pustinjakom (sv.) Teoktistom. Živjeli su u spilji. S vremenom su se oko njih […]

Antun Pustinjak (oko 251.-356.) život je posvetio pustinjačkom životu. Samačkim životom otpočeo je živjeti u blizini rodnoga sela u Egiptu, a potom se zaputio na obale Crvenog Mora, gdje je kao monah u postu i molitvi proveo dvadeset godina. Manastir je osnovao 305. u Fajumi te okupio mnoštvo učenika. Dvaput je iz svoga boravišta dolazio […]

U tradiciji Katoličke crkve, blagdan Gospodinova Krštenja slavio se nekoć 13. siječnja, ali se sada proslavlja u prve nedjelje nakon 6. siječnja. Proslavljajući blagdan Krštenja vjernici se prisjećaju Isusova dolaska na rijeku Jordan, gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan Krstitelj. To je čin koji vjernike poziva na obraćenje, na novi […]

Od svih blagdana u kršćanskom kalendaru Bogojavljenje je doživjelo najviše promjena do danas, i na Istoku i na Zapadu. Sredinom 4. stoljeća, ova je istočna svetkovina slavila rođenje Sina Božjega u tijelu („pojavak“), i to 6. siječnja vjerojatno kao rezultat inkulturacije (tog je dana, naime, prema egipatskom računanju, bio zimski solsticij pa su pogani slavili […]

Crkva slavi blagdan Marije Bogorodice. Katolici vjeruju da je njezinom otvorenošću za Riječ Božju otpočelo i novo vrijeme, vrijeme u kojem Bog postaje „Emanuel – s nama Bog“ na najkonkretniji način. Posvećujući prvi dan Nove godine Mariji Bogorodici, papa Pavao VI. uveo je 1968. godine na taj dan i obilježavanje Svjetskog dana mira. Crkva tako […]

Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine. Silvestarska noć obilježava se molitvama zahvala za proteklu godinu i proslavama dočeka Nove godine. Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetom Silvestru I., koji ima spomendan toga dana.

Dan nakon Božića katolički vjernici diljem svijeta obilježavaju blagdan Svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, koji je bio jedan od sedmorice đakona u crkvenim početcima (usp. Dj 6, 1 – 8, 2). Stjepan je bio helenist, odnosno pripadnik Židova iz dijaspore koji su govorili grčkim jezikom, a od kojih su mnogi došli u posjet ili boraviti […]

Blagdan Svete Obitelji – Isusa, Djevice Marije i Sv. Josipa, pomični je blagdan u liturgijskom kalendaru i proslavlja se prve nedjelje po Božiću, najranije 26. prosinca, a najkasnije 31. prosinca. Ukoliko Božić pada na nedjelju, Sveta obitelj proslavlja se u petak, 30. prosinca, zbog zapriječenosti slavlja u nedjelju po Božiću. Blagdan Svete Obitelji relativno je […]

Svetkovinom Božića proslavlja se od starine Isusovo rođenje. Božić je po važnosti drugi blagdan kršćanske liturgijske godine nakon Uskrsa, te na poseban način proslavlja spomen i tajnu Utjelovljenja, odnosno Božjeg dolaska u tijelu, što predstavlja i jedan vid uskrsnog otajstva. Nije posve lako i bez teškoće odrediti koliko daleko u prošlost sežu korijeni svetkovanja Božića. […]

Badnjak, Badnji dan ili Badnjica, posljednji je dan katoličkog Adventa (Došašća), odnosno dan uoči Božića, a na poseban način označava i večer uoči Božića. O tome svjedoči i njegov naziv, koji potječe iz praslavenskog glagola bъd (indoeur. *bŭdh, kao u glagolu bdjeti, buditi i dr.) sa značenjem bdijenja. Na taj dan su se prema vrlo […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Pojam “bezgrešnog začeća” odražava uvjerenje prema kojemu je Djevica Marija bila slobodna od izvornog ili nasljednoga grijeha od samih početka njezina života, tj. od njezina začeća. Budući da izvire od Adama, ljudski je rod zbog njegova posrnuća ili pada naslijedio i njegovu palu narav kao posljedicu grijeha. To nazivamo izvornim ili istočnim grijehom. Prema katoličkom […]

Nikola je bio biskup Mire u Liciji (današnja Turska), u drugoj polovici 4. stoljeća. Izuzev činjenice njegova biskupstva, nemamo povijesno pouzdanih podataka o njegovu podrijetlu, kao ni o drugim pojedinostima iz njegovog života. Crkvena predaja kazuje da je rođen u licijskom gradu Patari, kao i to da je bio zatočen u vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Blagdan Krista Kralja relativno je nov u Katoličkoj crkvi. Ustanovio ga je Papa Pio XI. 1925. godine svojom enciklikom Quas Primas, a kao reakciju na onodobni sekularizam i laicizam, kao i na prijetnju komunizma, te kako bi za katolike istaknuo vrhovnu Kristovu vlast. Papa je utemeljio proslavu tog blagdana i postavio je na “posljednju nedjelju […]

Na današnji dan posvete crkve Svete Marije Nove (g. 543), podignute pokraj jeruzalemskog hrama, zajedno s istočnih kršćanima slavimo “posvetu “kojom se Djevica Marija od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrešnom začeću. U nekim našim krajevima ovaj blagdan je poznat i kao blagdan Gospe od zdravlja. […]

”Isus Krist […] radi vas posta siromašan” (usp. 2 Kor 8, 9). Tim se riječima apostol Pavao obraća prvim kršćanima u Korintu kako bi ukrijepio njihovu predanost solidarnosti s braćom i sestrama u potrebi. Svjetski dan siromaha i ove se godine vraća kao zdravi izazov da nam pomogne u razmišljanju o našem načinu života i […]

Karlo Boromejski (Arona, Italija 2. listopada 1538. – Milano, 3. studenoga 1584.), milanski nadbiskup, kardinal i svetac Katoličke Crkve. Imao je veliku ulogu u katoličkoj obnovi u vrijeme Reformacije, te je usmjeravao rad Tridentinskog sabora, koji je zahvaljujući njemu i došao do uspješnog zaključenja. ostat će u trajnom sjećanju njegov angažman tijekom dva nemila događaja […]

Blagdani Svih svetih posvjedočeni su diljem Istoku već u 4. stoljeću. Ondje se posvuda bio uvriježio antiohijski običaj da se ovaj blagdan slavi na prvu nedjelju po Duhovima. Na Zapadu se ovaj blagdan počelo najprije slaviti 13. svibnja, jer je na taj dan papa Bonifacije IV. (608.-615.), učenik Grgura Velikoga (čiji je spomendan 12. ožujka), […]

Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan, nastao je na zagovor svetoga Odilona, benediktinskog opata iz Clunyja. Već se krajem 1. tisućljeća na mnogim mjestima nakon blagdana Sviju svetih bio uvriježio i spomendan sviju vjernih mrtvih. Sv. Odilon službeno je ga je uveo u Cluny 998. godine, pa se on zbog utjecaja toga samostana i […]

U novozavjetnim zapisima nalazimo malo podataka o ovoj dvojici Isusovih učenika. Šimuna spominju sva četiri evanđelista (Matej i Marko nazivaju ga Kanaancem, dok ga Luka naziva Revniteljem /Zelotom/). Prema legendi, širio je kršćanstvo u Egiptu, Armeniji i Perziji, gdje je pretrpio okrutnu mučeničku smrt pa ga u ikonografiji obično prikazuju s pilom. Svetopisamski znalci smatraju […]

Dimitrij (Dmitar), Demetrije Srijemski ili Solunski (oko 270-304) bio je đakon Suradnik Ireneja Lyonskog i čuvar svetih knjiga. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana bio je mučen i ubijen zbog kršćanske vjere zajedno sa sv. Donatom i sv. Fortunatom. Poznati su spisi Mirakuli sv. Demetrija, preko kojih se širilo njegovo štovanje. U Zagrebačkom časoslovu nalaze se najstariji sačuvani bogoslužni tekstovi o sv. Demetriju […]

Ivan Pavao II., rođen kao Karol Józef Wojtyła (1920-2005), bio je poglavar, papa Katoličke crkve od 16. listopada 1978. do smrti 2005. godine, prvi papa koji nije bio Talijan U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država, uključujući i Hrvatsku, te 850 gradova, uključujući gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Papa se tijekom cijelog pontifikata zalagao za mir i dijalog. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost. […]

Luka je autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te, po predaji, bijaše i autor prve ikone na kojoj je naslikao lik Bogorodice, Isusove majke. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Vjerojatno je bio podrijetlom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj) te se služio grčkim jezikom. Nije moguće točno zaključiti ni je li […]

Terezija iz Avile u Španjolskoj (1515-1582) bila je redovnica, mističarka i spisateljica, reformatorica redovničke zajednice karmelićana i karmelićanki. Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (OCarm) rimokatolički je crkveni red što su ga u 12. stoljeću osnovali eremiti (posvećeni kontemplaciji) koji su živjeli na brdu Karmel u ondašnjoj Palestini. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana. Međutim, i muški i ženski ogranak […]

Ivan XXIII., rođen kao Angelo Giuseppe Roncall (1881-1963) bio je papa, poglavar Katoličke crkve od 1958. do 1963. Od samoga početka svoga pontifikata papa Ivan XXIII. unio je velike promjene: nije bio aristokratski, hijerarhijski papa kao njegovi prethodnici, nego je svima želio biti blizu i rado se nazivao seljakom. U narodu su ga zvali Dobrim papom. […]

Žetvena svečanost se slavi prve nedjelje posle Sv. Mihaela, kada se oltar i crkva ukrašavaju plodovima s polja i iz vrta. Zahvaljujemo se Gospodinu za darove zemlje, za kruh svagdašnji,kojim nas svakodnevno hrani. U Psalmu,67.čitamo:„Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,obasjao nas licem svojim,da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,svi puci tvoje spasenje.Neka te slave […]

Giovanni Francesco Bernardone iz Asiza (1181-1226) poznat je kao redovnik koji je, u vrijeme kada je Crkva bila iznimno bogata, odabrao živjeti krajnje siromašno, kao brat bez svećeničkih privilegija i bez samostanskih zidina, s jedinim pravilom – Evanđeljem te u prijateljskom odnosu prema svim stvorenjima i željom za obnovom Crkve iznutra. Za razliku od drugih […]

Ovim blagdanom kršćani se podsjećaju na zaštitu anđela. Vjerovanje u anđele čuvare, zadužene za zaštitu i vodstvo pojedine osobe, seže u davna vremena. Razvoju misli o anđelima zaštitnicima i njihovoj hijerarhiji u kršćanstvu posebno je doprinio Pseudo-Dionizije Areopagit u 5. stoljeću. No, teologija anđela i duhova zaštitnika proživjela je mnoga usklađivanja od tada. I u Istočnim i u Zapadnim […]

Terezija iz Lisieuxa (Francuska), redovničkim imenom Terezija od Djeteta Isusa i Božjeg lica (1873-1897) bila je karmelićanka devet godina. Njezina duhovnost bila je duhovnost djetinjeg odnosa prema Bogu, ”duhovno djetinjstvo”, kako je napisala u svojoj autobiografiji. Predlaže put svetosti kakav nije u velikim djelima, nego u svakodnevnim, neznatnim djelima činjenima iz ljubavi prema Bogu. Stoga […]

Katarina Kosača-Kotromanić 1424-1478) bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja. Njezina je udaja 1446. godine dogovorena kako bi se uspostavio mir između kralja i njezina oca Stjepana Vukčića Kosače. Dubrovnik je bio izložen osmanskoj opasnosti te je kraljica Katarina iz dubrovačkoga kraja otišla u Rim, gdje ju je papa, kao kraljicu i odanu kršćanku, primio sa […]

Euzebije Sofronije Jeronim (347. ili 348. – 419. ili 420.), crkveni je otac i naučitelj Katoličke crkve, teolog, filozof, pustinjak i prevoditelj Biblije na latinski jezik. Rođen je u Stridonu, neutvrđeno mjesto na granici ondašnjih rimskih provincija Dalmacije i Panonije, a potječe iz imućne poganske obitelji. Studirao je u Rimu u Italiji i postao odvjetnikom. […]

Katolička Crkva 29. rujna proslavlja blagdan trojice arkanđela koji se imenom spominju u Bibliji: Mihael, Gabriel i Rafael, a koji imaju posebice važno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Izvorna značenja njihovih imena zapravo su sažeti iskazi vjere (Mihael = Tko je kao Bog?; Gabriel = Bog je jak!; Rafael = Bog iscjeljuje, liječi), a uveliko objavljuju […]

Prema evanđeljima, Matej je bio sin Alfejev, rodom iz Kafarnauma na obali Genezaretskog jezera. Bio je rimski poreznik, a po službi kolaboracionist i izjednačen s neprijateljima Izraela jer je prikupljao porez za okupatora. Isusovi suvremenici su stoga bili iznenađeni kad su vidjeli da ga je Isus pozvao da mu bude učenik (usp. Matej 9, 13). […]

Blagdan se slavio u Rimu još krajem 7. stoljeća. Prema crkvenoj predaji, car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kršćanima bude vraćen sveti Isusov križ, što su ga Perzijanci bili odnijeli sa sobom. Uvjet je bio ispunjen i sam car je na ramenima […]

Ivan Zlatousti ili Ivan Antiohijski (oko 349.-407.), bio je carigradski patrijarh te jedan od najvećih crkvenih naučitelja. Bio je iznimno dobro obrazovan; proučavao je retoriku pod Libanijem, jednim od najpoznatijih govornika svog vremena. Potom je kao redovnik, propovjednik i svećenik desetak godina djelovao u Siriji. Zbog svojih blistavih propovijedi i umijeća tumačenja Pisma, zaslužio je […]

Blagdan Presvetoga Imena Marijinog prvi je put proslavljen u španjolskoj Cuenci, 1513. godine, a potom proširen na opću Crkvu odlukom pape Inocenta XI. (1611.-1689.), koji ga je 1683. uvrstio u liturgijski kalendar u spomen i zahvalu za obranu Beča i pobjedu nad Turcima. Titularni je blagdan Marijinog društva (marijanista) i Družbe sestara bezgrešnog začeća Blažene […]

Blagdan Male Gospe je spomendan rođenja Djevice Marije, a vjerojatno se počeo slaviti neposredno nakon Efeškoga sabora (431. g.), koji je proglasio dogmu Marijina ”Bogomajčinstva”. Prvi put se spominje u himnu što ga je sastavio sveti Roman, crkveni pjesnik Grčke crkve; Katolička crkva usvojila je ovaj blagdan tek u 17. stoljeću. U liturgijskom kalendaru jedino […]

Marko Stjepan Krizin (1589.-1619.), ili Marko Križevčanin, rođen je u Križevcima, ondašnjoj zagrebačkoj biskupiji Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu, gdje je postao članom Marijine kongregacije, a potom u Rimu na Germanicum et Hungaricum. Kao student odlikovao se bistrinom uma i kreposnim životom. Postavši svećenik, vratio se u svoju zavičajnu biskupiju, gdje je […]

Prema Rimskom martirologiju, 29. kolovoz izabran je za spomen mučeništva sv. Ivana Krstitelja jer na današnji je drugi put pronađena relikvija njegove odsječene glave. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi sv. Silvestra ad Campum Martium. Mučeništvo Ivana Krstitelja opisuju sva četiri evanđelista (Marko, Matej, Luka […]

Augustin Aurelije (354-430), rođen je u Tagasti, u današnjem Alžiru i bio je među najutjecajnijim antičkim kršćanskim misliocima čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju – jedan od vodećih teoloških autoriteta cjelokupnoga Zapadnog kršćanstva. Njegov način gledanja na grijeh, milost, slobodnu volju i spolnost teško se mogu zaobići. Najpoznatije djelo su mu […]

Prema evanđeljima, Bartolomej/Bartol je bio jedan od dvanaestorice apostola, vjerojatno bliski Filipov prijatelj. Možda je napisao evanđelje, koje je sada izgubljeno; spominje se i u drugim (nekanonskim) spisima tog vremena. Možda je propovijedao u Maloj Aziji, Etiopiji, Indiji i Armeniji. Smatra se, da je zajedno s apostolom Judom Tadejem, donio kršćanstvo u Armeniju, a tamošnja […]

Sveti Bernard (1090-1153) često je nazivan i prorokom dvanaestog stoljeća, autor je mističnih spisa i jedan od najvećih čudotvoraca u povijesti Crkve. Bio je crkveni naučitelj, cistercit i osnivač mnogih samostana, obnovitelj vjerskog života, savjetnik papâ, propovjednik, mirotvorac između moćnih, branitelj Crkve, ljubitelj Majke Božje, mistik, učitelj duhovnog života i Pisma, znamenit teolog te jedan […]

Crkva danas proslavlja svetkovinu uznesenja bl. Djevice Marije u nebo, a u narodu poznatiji i kao Velika Gospa. Papa Pio XII. 1. studenoga 1950. proglasio je dogmu Marijina uznesenja u nebo svojom apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus. Podrijetlo svetkovine može se vezati uz proslavu posvete crkve u čast Majci Isusovoj u Jeruzalemu, koja se slavila 15. […]

Sveta Klara (1194-1253.) bila je suvremenica sv. Franje Asiškog. Po Franjinom je primjeru zavoljela život u siromaštvu te se 1212. godine zatvorila u strogi klauzurni samostan sv. Damjana pored Asiza. Ubrzo nakon Franje, i Klara je uspjela od Crkve dobiti potvrdu Pravila života za svoj Red siromašnih gospođa, što je bio veliki uspjeh jer je […]

Crkva na današnji dan obilježava blagdan Preobraženja, događaj iz Isusova života što ga opisuju sinoptici Matej, Marko i Luka, kao i Petar u svojoj drugoj poslanici. Isus je pozvao svoje najbliže učenike, Petra, Ivana i Jakova, na galilejsko brdo Tabor na molitvu u kojoj se preobrazio pred njima, odnosno pokazao im se kao Krist. Isus […]

Crkva na današnji blagdan proslavlja posvetu Bazilike sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore) u Rimu. Marija Velika je u narodu slavljena kao Gospa snježna (ili Gospa od snijega). Prema legendi nastaloj u 13. stoljeću, Gospa se 352. godine ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu te im naložila da joj izgrade crkvu na […]

Ivan Marija Vianney (1786-1859), premda skromnoga podrijetla, ograničenog obrazovanja i s lošim znanjem latinskog jezika, zaređen je za svećenika 1815. Dodijeljen je Ecullyju u Francuskoj kao župni vikar, a potom je prebačen na župu Ars-sur-Formans 1818. godine. Bila je to mala župa, relativno nenaseljena i veoma zapuštena. Ivan Marija ubrzo je privukao župljane svetošću svojega […]

Blaženi Augustin Kažotić (1260-1323), bio je hrvatski dominikanac, a kasnije, od 1322. do svoje smrti, i biskup talijanskog grada Lucera. Studirao je na pariškoj Sorbonni, a potom je 1303. imenovan zagrebačkim biskupom. U Zagrebu je utemeljio katedralnu školu i knjižnicu. Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, a prvi je poznati organizator crkvenog pjevanja u Hrvatskoj […]

Klement Ohridski (840-916) srednjovjekovni je teolog, učenik sv. Ćirila i Metoda, a porijeklom najvjerojatnije iz jugozapadne Makedonije. Još za života svetih Ćirila i Metoda njemački knezovi i biskupi su bili protiv slavenskog bogoslužja. Nakon Metodove smrti 885. njihovi učenici su u Velikoj Moravskoj izloženi napadima od njemačkog svećenstva, te su prognani iz Moravske. Sveti Klement […]

Sin Zebedejev i brat Ivana apostola, prema evanđeljima, rođen je u Betsaidi, a svjedočio je najvažnijim Isusovim čudesima. Pripisuje mu se autorstvo jedne od novozavjetnih poslanica. Prema predaji, ubijen je po naredbi kralja Heroda, oko 42. godine. Naslovnik je katedrale u Šibeniku, koja je uvrštena u svjetsku spomeničku baštinu.

Marija Magdalena, odnosno Marija iz Magdale, bila je Židovka iz 1. stoljeća, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima spominje se kao učenica Isusa Krista. U Zapadnoj crkvi, za što je ponajviše zaslužan sv. Grgur Veliki iz VI. stoljeća, ona se, pak, stoljećima štovala kao prostitutka što se pokajala za svoje grijehe. Brkalo ju se […]

Ime Ilija na hebrejskom znači – moj Bog je JHVH, a prorok Ilija zacijelo je jedan od najjačih likova u Starome zavjetu. Djelovao je za vrijeme kralja Ahaza i kraljice Izabele (oko 874-853 pr. Kr.), bio je prorok i čudotvorac, a ostat će upamćen po neusporedivom zanosu i revnosti za Boga, ali i po žestini […]

Karmel je brdo u Palestini gdje je prorok Ilija branio čistoću vjere u Boga. U doba križarskih ratova u 12. stoljeću počeli su se ondje okupljati redovnici kako bi u pokori i molitvi, pod okriljem i zaštitom Blažene Djevice Marije, služili Bogu. Za njih je prvo pravilo sastavio sv. Albert, jeruzalemski patrijarh 1209. godine. Po […]

Sveti Bonaventura (Ivan Fidanza) (oko1221-1274) bio je franjevački teolog, kardinal i crkveni naučitelj. U djetinjstvu je prebolio tešku bolest tijekom koje se njegova majka zavjetovala sv. Franji, a mladi Ivan bio je odgojen i školovao se u franjevačkom samostanu u rodnome gradu. Odatle je 1236. godine otišao na studij u Pariz gdje je postigao doktorat iz […]

Danas je svetkovina svetih Petra i Pavla, apostolskih prvaka. Već od 3. st. Crkva je na isti dan slavila svetkovinu svetih Petra i Pavla koji su za Neronova progona položili u Rimu svoj život za Krista Isusa. Petra je, prema predaji, Isus izabrao da među njegovim apostolima bude ”kamen” temeljac, a Pavao je naviještao Evanđelje […]

Benedikt (oko 480-547) je pustinjački život je započeo u Subiacu (Italija), gdje je okupio učenike, a potom se sklonio u Cassino, gdje je osnovao poznati samostan te napisao Pravilo koje se proširilo u sve krajeve. Njegov slogan Ora et labora (Moli i radi!) spomenik je Evanđelju koje oblikuje ljudsko društvo u znaku djelotvorne ljubavi. Nazvan […]

Bizantski kršćanski učenjaci i misionari Kirilo / Ćiril (rođen kao Konstantin, 826-869) i Metodije (815-885), dvojica su braće, a zbog svoga predanoga rada na opismenjavanju i evangelizaciji Slavena nazivaju se još i ”apostolima Slavena”. Djelovanje ove dvojice svetaca, koji su, uz Benedikta, proglašeni ”suzaštitnicima Europe”, osobito je važno za slavenske kulture, ali i u širem […]

Irenej Lionski (130-202), bio je teolog, biskup u Lyonu i crkveni otac, naučitelj. Napisao je prvi prikaz svega poklada kršćanskoga nauka i na taj način postao utemeljitelj kršćanske teologije ili “otac katoličke dogmatike”, kako ga neki nazivaju. Najpoznatije Irenejevo djelo je ”Protiv krovovjerja” (lat. Adversus Haereses) u kojem se suprotstavlja gnostičkom nauku. U djelu ”Dokazivanje apostolskoga navješćivanja” (Demonstratio praedicationis apostolicae) Irenej na kratak […]

Na današnji dan Crkva proslavlja svetkovinu rođenja Isusovog preteče Ivana, zadnjega od velikih proroka, koji je neposredno ”pripravio put Gospodinu” (usp. Lk 1, 57-66.80). Ivanov otac Zaharija izrekao je tada hvalospjev ”Blagoslovljen” kojim Crkva svakoga jutra pozdravlja i slavi Mesiju kao ”Mlado Sunce s visine”. Štuje se osobito u Podmilačju u Bosni i Hercegovini, gdje […]

Ladislav I. (oko 1040-1095) bio je mađarski kralj. Nastojao je promicati kršćanski duh te izdavao oštre zakone za njegovo očuvanje. Nakon izumiranja hrvatske narodne dinastije, preuzima hrvatsko prijestolje, a godine 1090. osniva zagrebačku biskupiju. Glavni je zaštitnik zagrebačke nadbiskupije.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo u srednjovjekovnih mistika i crkvenih naučitelja, kao što su Julijana iz Norwicha, Franciska Rimska, sv. Bonaventura, sv. Franjo Asiški, sv. Matilda, sv. Gertruda Velika, sv. Albert Veliki, Toma Akvinski, sv. Anzelmo, sv. Bernard. U 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Sv. Ivan Eudes u 17. stoljeću dao […]

Vitus / Vid (oko 290-?304) kršćanski je mučenik. Njegovo se mučeništvo zbilo početkom Dioklecijanova progonstva. Kult mu se počeo širiti oko 600. godine kada je o njegovom životu i mučeništvu bila sastavljena prva legenda Passio S. Viti (Mučeništvo sv. Vida) i kada je njemu u čast bila sagrađena prva crkva u Rimu. Naslovnik je katedrale u Rijeci i zaštitnik riječke nadbiskupije.

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički je blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva štujući stvarnu prisutnost tijela i krvi, duše i božanstva Isusa Krista u euharistiji, tj. pričesti. U hrvatskim govornim krajevima svetkovina ima različita imena: Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan, u okolici […]

Antun Padovanski, rođen kao Fernando Martins de Bulhões (1195-1231), bio je portugalski svećenik i franjevac. Propovijedao je po Francuskoj i Italiji, obrativši mnoge na katoličku vjeru. Napisao je vrlo učene propovijedi i bio prvi profesor teologije u redu Manje braće (OFM). U narodu je bio poznat pa čudima, propovijedanju ribama, štovanju malenoga Isusa, Samatra se zaštitnikom franjevačkog reda, četiriju biskupija (Padova, Lisabon, […]

Barnaba (?-61) je bio Židov (Levit), helenist iz dijaspore, rodom s Cipra. Djela apostolska opisuju da je bio ”vrstan čovjek, pun Duha Svetoga i vjere” (Dj 11, 24.) Bio je vrlo pobožan i darežljiv – prodao je komad zemlje koji je imao da bi podijelio stečeni novac apostolskoj zajednici. Barnaba je bio aktivan u propovijedanju mnogo prije Pavlovoga prelaska na kršćanstvo. Nakon Pavlovog preobraćenja, […]

Efrem Sirijac ili Sirac (?305-373) bio je đakon i teolog, naučitelj Crkve, najznačajniji crkveni otac sirijske tradicije. U Edessi je postavio temelje teološkoj školi, prigrlio asketski i kontemplativan život, propovijedao i pisao biblijske komentare i pjesme. Kada su ga htjeli postaviti za biskupa, pravio se ludim, pa su ga ostavili na miru. Pripada među prve kršćanske […]

Proslava Presvete Trojice jedan je od najvećih blagdana nakon Uskrsa i Božića. Slavi se u nedjelju, osam tjedana nakon Uskrsa. Nedjelja Trojstva slavi kršćanski nauk Trojstva, tri božanske osobe jednoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. Tlo hramova prekriveno je svježe pokošenom travom, a ikone su ukrašene granama drveća. Boja Trojstva je zelena jer simbolizira […]

Blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije (lat. Visitatio) obilježava se u spomen pohoda Djevice Marije svojoj rođakinji Elizabeti. Prema svjedočanstvu Novog zavjeta, Marija je nakon Navještenja pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu, koju je Bog u dubokoj starosti blagoslovio potomkom (Luka 1, 39-56). Elizabeta i njezin muž Zaharija dobili su sina Ivana, koji je krstio Isusa u […]

Blagdan Pedesetnice ili Duhova proslavlja se 50 dana nakon Uskrsa (sedme nedjelje). Obilježava silazak Duha Svetoga na apostole i druge nasljedovatelje Isusa Krista u Jeruzalemu za židovski Blagdan sedmica, kako je zabilježeno u Djelima 2, 1-31. Slavi se još i kao blagdan rođenja Crkve, jer Djela apostolska pripovijedaju da su apostoli puni Duha Svetoga govorili […]

Presveto Trojstvo jedna je od najvažnijih svetkovina u crkvenoj godini posvećena proslavi Trojstva. Slavi se u prvu nedjelju nakon blagdana Duhova, odnosno nedjelju prije blagdana Tijelova. Smještanje svetkovine Presvetoga Trojstva u nedjelju nakon Duhova ima svoju simboliku, a nadovezuje se na Uskrs. Tako se na Uskrs na izravniji način slavi Krist i otajstvo njegova uskrsnuća, […]

Na Duhovski ponedjeljak Katolička Crkva slavi blagdan Marije Majke Crkve, dan kada su vjernici pozvani na promišljanje o ulozi Marije u Crkvi. Mariju, Isusovu majku, prvi je nazvao Majkom Crkve Pavao VI. 1964., a 1975., prigodom desete obljetnice završetka Drugoga vatikanskog sabora, proglasio blagdanom. Blaženoj Djevici, Mariji Majci Crkve posvećena je mostarska katedrala.

Blagdan Uzašašća ili Spasovo jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana čija proslava seže do 68. godine. Prema Novom zavjetu, Isus Krist nekoliko se puta susreo sa svojim učenicima tijekom četrdeset dana nakon uskrsnuća kako bi ih dodatno uputio u svoj nauk. Četrdesetoga dana poveo ih je na Maslinsku goru, gdje su svjedočili njegovom uzašašću na […]

Leopold Mandić (1866-1942) bio je kapucin, svećenik, poznati ispovjednik porijeklom iz Boke Kotorske. Imao je tjelesne poteškoće i bio izrazito niskoga rasta. Unatoč želji da bude misionar u istočnoj Europi, Mandić je cijeli svoj odrasli život proveo u Italiji, boraveći u Padovi od 1906. do svoje smrti. Iskreno se nadao i zalagao oko izmirenja katoličke […]

Ivan Merz (1896-1928) bio je profesor, književnik i časnik te istaknuti laik u Katoličkoj crkvi. Zagovarao je liturgijski pokret u Hrvatskoj, a zajedno s Ivom Protulipcom osnovao je ”Hrvatski Orlovski Savez”, organizaciju mladih nadahnut idejama biskupa Mahnića te Katoličkog pokreta i onodobnim sličnim pokretima u Francuskoj koje su promicali socijalni nauk Katoličke crkve. Papa Ivan […]

Katolička Crkva danas proslavlja blagdan Djevice Marije – Gospe Fatimske. Povijest fatimskog svetišta otpočinje 13. svibnja 1917. godine: usred Prvoga svjetskog rata, u mjestu Cova da Iria u blizini portugalske Fatime, Blažena Djevica Marija ukazala se malim pastirima: Luciji, Franji i Jacinti Marto. Marija se djeci ukazivala idućih pet mjeseci, uvijek 13. u mjesecu. Posljednjem […]

Sveti Josip, prema predaji Novoga zavjeta, tesar iz Galileje, Isusov je poočim i zaručnik Djevice Marije. Bulom pape Pija IX. iz 1870. godine proglašen je zaštitnikom Katoličke crkve, a u kalendaru je zastupljen s dvije proslave: blagdanom (19. ožujka) i spomendanom sv. Josipa radnika (1. svibnja). Iste 1889. godine, na kongresu Druge internacionale odlučeno je […]

Ove dvije svetice zajedno su podnijele mučeništvo tijekom progona kršćana u vrijeme rimskoga cara Septimija Severa (145. – 211.) u Kartagi, Sjeverna Afrika. Tertulijan (160. – o. 240.), jedan od najznačajnijih teologa rane Crkve, najvjerojatnije je autor izviješća o njihovom mučeništvu. Pripovijest je bila toliko cijenjena, da je naglas recitirana u sjevernoafričkim crkvama još i […]