Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan, nastao je na zagovor svetoga Odilona, benediktinskog opata iz Clunyja. Već se krajem 1. tisućljeća na mnogim mjestima nakon blagdana Sviju svetih bio uvriježio i spomendan sviju vjernih mrtvih. Sv. Odilon službeno je ga je uveo u Cluny 998. godine, pa se on zbog utjecaja toga samostana i relativno brzo proširio diljem ondašnje Europe. Papa je službeno potvrdio ovaj spomendan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu potom papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, povezan je običaj obilaska groblja i paljenja svijeća u znak spomena za pokojne.
Puno loših riječi se proteklih dana čulo, o Srbima i Hrvatima, između Srba i Hrvata, vike, medijske galame, vrijeđanja čak i prijetnji. Kao da ne možemo ili ne želimo probleme rješavati dijalogom. A ne mora biti tako, jer zajednička nam povijest nije crna i negativna kako je se često želi prikazati. Ona je upravo isprepletena… Pročitaj više: Hrvati i Srbi, istorodna braća
