Ravnoapostolnog Cara Svetog Konstantina Velikog (272- 337) njegove su trupe proglasile Augustom 25. srpnja 306. i do njegove smrti vladao je većim dijelom Rimskoga Carstva. Konstantin je poznat po ponovnom osnivanju Bizanta kao ”Novog Rima”, koji se uvijek zvao ”Konstantinov grad” (Konstantinopolj) – Carigrad. Milanskim ediktom 313. godine, Konstantin je proglasio kršćanstvo dopuštenom religijom. Sazivanjem Nicejskog sabora (325.) Konstantin je otpočeo neslužbeno sponzorstvo kršćanstva koje je, osim vjere, širilo i njegovu vladavinu. Konstantinovu reputaciju ”prvoga kršćanskog cara” proglasili su biskupi Laktancije i Euzebije. Pravoslavna Crkva obilježava njegov blagdan 21. svibnja, zajedno sa njegovom majkom, caricom Svetom Helenom, kao svecima koji su jednaki apostolima.
Puno loših riječi se proteklih dana čulo, o Srbima i Hrvatima, između Srba i Hrvata, vike, medijske galame, vrijeđanja čak i prijetnji. Kao da ne možemo ili ne želimo probleme rješavati dijalogom. A ne mora biti tako, jer zajednička nam povijest nije crna i negativna kako je se često želi prikazati. Ona je upravo isprepletena… Pročitaj više: Hrvati i Srbi, istorodna braća
