Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 23. 07. 2024.
Prijava

Stjepan Prvomučenik

Autor: Ekumena

Dan nakon Božića katolički vjernici diljem svijeta obilježavaju blagdan Svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, koji je bio jedan od sedmorice đakona u crkvenim početcima (usp. Dj 6, 1 – 8, 2). Stjepan je bio helenist, odnosno pripadnik Židova iz dijaspore koji su govorili grčkim jezikom, a od kojih su mnogi došli u posjet ili boraviti u Palestini. Općenito liberalniji u svom obrazovanju i stavovima od onodobnog Židovstva, imali su i svoje sinagoge u Jeruzalemu (Dj 6, 9). Veliki broj njih postao je kršćanima, a najistaknutiji među tim obraćenicima bio je obraćenika bio je i Stjepan, za kojega se kaže da je bio ”pun vjere i Duha Svetoga” (Dj 6, 5).

Tradicija obilježavanja spomendana svetog Stjepana u crkveni liturgijski kalendar uvedena je u 4. stoljeću. Naime, neki svećenik Lucijan u viđenju je doznao gdje se nalazi Stjepanovo ukopano tijelo, te je svečeve relikvije navodno i otkrio 415. godine u Kefr Gamli i prenio ih u Jeruzalem (Epist. Luciani ad omnem Ecclesiam de revelatione corporis Stephani martyris primi et aliorum; Patrologia Latina, izd. J. P. Migne [Pariz 1878–90] 41:807–18). Odande su relikvije prenesene najprije u Carigrad, a potom 560. godine i u Rim, uz tijelo sv. Lovre. Prema legendi sv. Lovro se okrenuo na bok i pružio ruku sv. Stjepanu. Po gregorijanskom kalendaru, Crkva svetkuje blagdan sv. Stjepana prvomučenika 26. prosinca, a po julijanskom kalendaru 9. siječnja. Katolička Crkva svetkuje spomendan Našašća (pronalaska) tijela sv. Stjepana 3. kolovoza.

U hrvatskoj kulturnoj baštini štovanje sv. Stjepana prvomučenika seže još u 6. stoljeće. O tome svjedoče ranokršćanske crkve od Istre do Cavtata posvećene tome svecu. Blagdan kao i spomendan karakteriziraju vjerski i brojni narodni običaji. Mnoge obitelji, za svoju brgulju (krsnu slavu), uzeli su upravo blagdan ili spomendan sv. Stjepana. Na blagdan kao i na spomendan sv. Stjepana hodočasti se svečevim svetištima. Neki hodočasnici na blagdan idu na hodočašće jašući na konju, a neki u konjskim kočijama. Poslije procesije i svete mise organiziraju se velika narodna veselja. Održavaju se čestitarski ophodi. Mladići i djevojke do pred večer igraju kola tako iskazujući simpatije. Domaćini izvode konje jašući ih i utrkujući se. Uz spomendan Našašća vezuje se i paljenje krjesova.

Objavljeno u: Kalendar
Oznake: katolički

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva