Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 28. 09. 2023.
Prijava

Sveti apostol Luka – Lucindan

Luka, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te pratilac apostola Pavla na njegovim putovanjima je, prema predaji, prvi naslikao ikonu Isusa Krista, Bogorodice te apostola Petra i Pavla. Te ikone su bile uzor svim kasnijim ikonama, zbog čega se sveti Luka smatra osnivačem kršćanskog ikonopisa. Blagdan je u pravoslavlju poznat kao Lučindan i česta je krsna slava. Kao svog zaštitnika slave […]

Prepodobna mati Paraskeva – Sveta Petka

Petka (Paraskeva, Petka Trnovska), kršćanka je rođena polovinom desetog stoljeća u Trakiji, u gradu Epivatu (između Silimvrije i Carigrada). Još kao djevojčica, dok je s majkom odlazila u crkvu, čula je riječi evanđelja: “Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom” (Mk 8,34) te se od tada […]

Sveti Sergije i Vakho – Srđevdan

Krsna slava posvećena Sv. Srđu (Sergiju) i Baku (Vakhu), bili su, prema legendi, rimski dostojanstvenici na dvoru cara Maksimijana, suvladara cara Dioklecijana (286-305). Zbog pripadnosti kršćanskoj vjeri i odbijanja da se poklone rimskim bogovima ubijeni su u Siriji, gdje je njihov kult uspostavljen i odakle se raširio po istoku. Pod carem Justinijanom I. (527-565), koji je ovim svecima podigao crkvu u Carigradu, kult sv. Srđa i Baka raširio se na zapad, naročito […]

Sveti apostol Toma – Tomindan

Apostol Toma, poznat i kao Juda Toma, Juda Blizanac ili Toma, bio je jedan od dvanaestorice Isusovih apostola. U narodu poznat kao “nevjerni Toma” zbog svog odbijanja da povjeruje u Isusovo uskrsnuće dok Isusa ne vidi svojim očima. Prema Novom zavjetu, kada se Krist pojavio pred njim i ponudio mu da dotakne njegove rane, Toma […]

Pokrov Presvete Bogorodice

Blagdan Pokrova Presvete Bogorodice blagdan je kojim se Isusova majka slavi kao zagovornica, pokroviteljica i zaštitnica kršćana i svih ljudi. Spomen je to na događaj što se zbio 1. listopada 911. godine u Carigradu za vladavine cara Lava Mudroga. Prema predaji, tada se Bogorodica, za vrijeme noćnog bogosluženja, ukazala okupljenom narodu. Monah Andrej Jurodivi i […]

Sveti Kirijak-Miholjdan

Prema Vuku Stefanoviću Karadžiću (u njegovu Rječniku) Miholjdan je u srpskom narodu prihvaćen kao blagdan pod utjecajem Katoličke crkve u vrijeme kada su izbjegli od Turaka u Austro-Ugarsku. Tim blagdanom se iskazuje počast arkanđelu Mihaelu (Mihajlu ili Mihovilu). Mihaelovo ime (hebr. Mihael – ”Tko je kao Bog”) spominje se u Bibliji pet puta, uvijek kao anđela koji borbeno […]

Sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov

Ivan (Jovan) bio je, prema evanđeljima, zajedno s bratom Jakovom jedan od prvih Isusovih učenika. Za njega se kaže da je bio i jedan od omiljenih. Jedini je on, s Isusovom majkom, a Svetom Bogomajkom, ostao pod križem raspetog Gospoda, ne napustivši ga do samoga kraja. Poslije uskrsnuća Isusa Krista, otišao je, prema predaji, u […]

Začeće svetog Jovana Preteče i Krstitelja

Na današnji dan proslavlja se milost prema pobožnim i pravednim roditeljima svetog Ivana (Jovana), Zahariji i Elizabeti (Jelisaveti), koji su, prema evanđeljima Boga molili da im podari dijete. Poput parova spomenutih u Bibliji koji su molili za začeće djeteta (Abraham i Sara bili su blagoslovljeni Izakom, Manoja i njegova žena Samsonom), bili su uslišani i […]

Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i majka im Sofija

Vera, Nada i Ljubav bile su kršćanske mučenice iz 2. stoljeća, štovane zajedno s njihovom majkom Sofijom (”Mudrost”). Bile su podrijetlom s Apeninskog poluotoka, a, prema predaji, podnijele su mučeništvo 126. godine, za vrijeme vladavine cara Hadrijana (76.-138.). U trenutku mučeništva Vjera je imala dvanaest godina, Nada deset, a Ljubav devet. Svaka je bila podvrgnuta […]

Vozdviženje Časnog Krsta – Krstovdan

Na današnji dan Pravoslavna crkva proslavlja Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, sjećanje na pronalazak križa (krsta) na kojemu je bio razapet Isus Krist. Prema predaji, časni krst pronašla je carica Јelena (248.-329.), majka cara Konstantina Velikog (272.-337.), kada je bila na hodočašću Isusovom grobu u Jeruzalemu. Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, […]

Roždestvo Presvete Bogorodice – Mala Gospojina

Rođenje Presvete Bogorodice jedan je od velikih blagdana Pravoslavne crkve. Prema evanđeljima i predaji, svetu Djevicu i Bogorodicu Mariju rodili su stariji i neplodni roditelji, Joakim i Ana, kao odgovor na njihove molitve. Uoči blagdana služi se Večernja koja sadrži tri starozavjetna čitanja što ih Crkva tumači kao proročki govor o Mariji: u Postanku 28, […]

Početak crkvene godine – Načalo Indikta

Prvi ekumenski sabor u Niceji (325.) odredio je da crkvena godina ili indikt počinje 1. rujna. Riječi je o liturgijskom ciklusu od 15 godina, a njegovo računanje započelo je 312. godine u Carigradu i trajalo sve do njegova pada 1453. godine, a u Rusiji sve do vladavine Petra I. Velikog. Mjesec rujan je bio kod […]

Uspenje Presvete Bogorodice – Velika Gospojina

Velika Gospojina ili Uspenje /Uazašašće/ Presvete Bogorodice, odnosno Međudnevnica, jedan je od najvećih kršćanskih blagdana Pravoslavne crkve. Spomen je na smrt Bogorodice, odnosno na dan kada je, prema crkvenom predanju, bila uznesena na nebesa i ”predala svoj duh u ruke Spasitelja”. Srpska Pravoslavna Crkva i ostale pravoslavne crkve koje koriste julijanski kalendar ga slave 28. […]

Preobraženje Gospodnje

Preobraženje Gospodnje jedan je od najvažnijih crkvenih blagdana i u pravoslavnoj tradiciji. Taj dan Crkva proslavlja trenutak kada se prvi put Kristova božanska priroda očitovala na vidljiv način. Prema evanđelistu Mateju, Isusu je treće godine svoga propovijedanja, poveo svoje učenike Jakova, Petra i Ivana /Jovana/ na planinu Tabor /Tavor/. Isus se tijekom molitve preobrazio pred […]

Sveti Pantelejmon

Sveti Pantelejmon ili Sveti Pantelija (grč. Panteliemon Παντελεήμων = pun samilosti, sveosećajan), kršćanski je svetac iz 3. stoljeća, rodom iz Nikomidije (današnji grad Izmit u Turskoj), od oca bogatog neznabošca Evstorgija i majke kršćanke Evule. Kao mladić, izučio je prvo gramatičku školu, u kojoj su se učile svjetovne nauke, pa potom ljekarske nauke kod tada […]

Sveta velikomučenica Paraskeva Rimljanka (Trnova Petka)

Paraskevu / Petku; grč. Paraskevi/, koja je živjela u 2. stoljeću, kršćani slave kao sveticu i mučenicu (grkokatolici 14./27. listopada/. Rođena je u Rimu i od najranije mladosti bila je odana kršćanskoj vjeri i živjela pobožnim životom. Kad su joj roditelji umrli, Paraskeva je sav svoj imetak razdala siromašnima i zamonašila se. Kao monahinja propovijedala […]

Sveti Prorok Ilija – Ilindan

Sveti Ilija je, prema Starom zavjetu, bio prorok rodom iz Tišbe, mjesta na istočnoj obali Jordana. Njegovo ime Elijahu na hebrejskom znači: ”Moj Bog je JHVH”. Nakon smrti velikih židovskih kraljeva, Davida i njegova sina Salomona, u 10. st. pr. Kr., Izrael nije opstao kao cjelovita država, nego se raspao na dva kraljevstva: Sjeverno i […]

Ikona Bogorodice Trojeručice

Ikona Bogorodica Trojeručica je najpoštovanija ikona u Srba, jedna od najpoštovanijih u cijelokupnom kršćanstvom i pravoslavnom svijetu i najpoštovanija u Hilandaru. Dar Božji.

Sveta velikomučenica Marina – Marija Ognjena

Mučenca s kraja 3. stoljeća rodom je iz grada Antiohije u Pizidiji. Otac joj je bio poganski svećenik Edezije (Aedesius). Majka joj je umrla ubrzo nakon njezina rođenja, pa ju je othranila jedna kršćanka iz Antiohije. Otac ju je odbacio nakon što je prigrlila kršćanstvo i zavjetovala svoje djevičanstvo Bogu. Krstila se u dvanaestoj godini, […]

Sveti mučenici i besrebrenici Kozma i Damjan

Ova dvojica braće liječnika i čudotvoraca, bijahu rođeni u Rimskom Carstvu, no kršteni su kao djeca te dobili kršćansko obrazovanje. Liječili su polaganjem ruku i ljude i životinje u Egeji (današnjoj Turskoj) i u Siriji. Za svoja dobročinstva nisu tražili naknade, zbog čega su dobili nadimak anargiroi (bez srebra), čime su mnoge pridobili za kršćanstvo. […]

Rozdestvo Svetog Jovana Krstitelja

Ivanjdan ili Ivandan je blagdan kojim se obilježava rođenje svetog Ivana / Jovana Krstitelja Prema novozavjetnoj predaji, arkanđeo Gabrijel pohodio je Velikog svećenika Zahariju u jeruzalemskom Hramu šest mjeseci prije navještenja Presvetoj Djevici Mariji u Nazaretu. Prije nego što je objavio čudesno začeće Bogorodice, arkanđeo je Zahariji objavio da će njegova žena Elizabeta/Jelisaveta, koja bijaše […]

Prepodobna Anastasija srpska

Sveti Atanasije (925-1000) rođen je u Trebizondu (Trabzon u današnjoj Turskoj), a samostanskom životu predao se na planini Kyminas u negdašnjoj Bitiniji, a današnjoj Bursi (Turska). Potom je otišao na planinu Atos, gdje je osnovao veliki i znamenit samostan – Velika Lavra. Postao je toliko poznat po svojoj vrlini da su mu iz Rima, Kalabrije, […]

Sveti apostoli Petar i Pavle – Petrovdan

Petrovdan je blagdan kojim se zajedno proslavlja Petra, Isusova učenika, i Pavla, obraćenika zaslužna za širenje kršćanstva ondašnjim Rimskim Carstvom. Prema predaji, stradali su na isti dan. Premda su se u životu rijetko susretali, a katkad i otvoreno sukobljavali, zajednička mučenička smrt ih je, prema najranijim svjedočanstvima, zauvijek i sjedinila u Rimu, gdje je Petar […]

Sveti mučenik Knez Lazar i Sveti srpski mučenici – Vidovdan

Lazar Hrebeljanović (1329-1389), poznat i kao sveti car Lazar, bio je srpski vladar s prijestolnicom u Kruševcu. Oženio se carevom rođakom, Milicom, kćerkom kneza Vratka, koja je bila od loze Nemanjića te 1353. postaje knezom. Njegova najveća briga je bila da izmiri Srpsku i Carigradsku patrijaršiju te je njegov izaslanik, monah Neanija, zamolio carigradskog patrijarhu […]

Sveti Car Konstantin i Carica Jelena

Ravnoapostolnog Cara Svetog Konstantina Velikog (272- 337) njegove su trupe proglasile Augustom 25. srpnja 306. i do njegove smrti vladao je većim dijelom Rimskoga Carstva. Konstantin je poznat po ponovnom osnivanju Bizanta kao ”Novog Rima”, koji se uvijek zvao ”Konstantinov grad” (Konstantinopolj) – Carigrad. Milanskim ediktom 313. godine, Konstantin je proglasio kršćanstvo dopuštenom religijom. Sazivanjem […]

Nedjelja Pedesetnice

Pedesetnica (koja se naziva i Dan Trojstva ili Silazak Duha Svetoga) jedan je od velikih blagdana Pravoslavne crkve koji se slavi pedeset dana nakon Pashe te uvijek pada u nedjelju. Pravoslavna Crkva vidi Pedesetnicu kao konačno ispunjenje poslanja Isusa Krista i prvi početak mesijanskog doba Kraljevstva Božjega, mistično prisutnog u njegovoj Crkvi. Tradicionalno se naziva […]

Sveti Kirilo i Metodije

Bizantski kršćanski učenjaci i misionari Kirilo (Ćiril) (rođen kao Konstantin, 826-869.) i Metodije (815-885), dvojica su braće, a zbog svoga predanoga rada na opismenjavanju i evangelizaciji Slavena nazivaju se još i ”apostolima Slavena”. Tvorci su glagoljice, prvog slavenskoga pisma, koje se koristilo za staroslavenski jezik. Nakon njihove smrti, učenici su nastavili s misionarskim aktivnostima među […]

Prijenos moštiju Svetog Nikolaja Čudotvorac

Blagdan što ga grkokatolici slave 9. svibnja kao Prijenos moći sv. Nikole, biskupa čudotvorca, Pravoslavna Crkva slavi 22. svibnja. Ovaj biskup Mirne iz 4, stoljeća noći je provodio moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru. Umro je 19. prosinca 345. godine (6. prosinca prema Julijanskom kalendaru), pa se taj dan obilježava kao njegova slava. […]

Nedjelja sesta Slijepoga, Sveti apostol i Jevandelist Jovan Bogoslov

veti apostol i evanđelist Ivan (poznat i kao Ivan Teolog ili Ivan Božanski) bio je jedan od izvornih dvanaest apostola, a pripisujem mu se evanđelje koje nosi njegovo ime, tri kanonske poslanice (1., 2. i 3. Ivanova), kao i Knjiga Otkrivenja. Sveti Ivan bio je sin Salome Mironosne i ribara Zebedeja. Sveti Jakov, također apostol, […]

Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac

Sveti Vasilije Ostroški, svjetovnoga imena Stojan Jovanović (1610-1671), bio je srpski pravoslavni episkop Zahumlja, a časti se kao svetac u Istočnoj pravoslavnoj crkvi. Rođen je u selu Mrkonjići blizu Ljubinja, u ondašnjoj otomanskoj nahiji Hercegovini. Bio je vrijedan i poslušan mladić te naslijedio milostivost i velikodušnost svojih roditelja. Sve svoje skromne pastirske obroke dijelio je […]

Sveti velikomučenik Georgije – Đurđevdan

Danas pravoslavna crkva odaje počast velikomučeniku Georgiju (Đorđe, Juraj), prosvjetitelju Armenije. Vjeruje se da je rođen 275. ili 280. godine u maloazijskoj oblasti Kapadociji, u bogatoj i uglednoj kršćanskoj obitelji. Otac mu je bio rimski časnik, a poginuo je za Georgijeva djetinjstva. Mali Georgije se prema predaji s majkom preselio u Palestinu, na majčino veliko […]

Vaskršnji ponedjeljak

Uz dan kada Pravoslavna crkva slave drugi dan Uskrsa, vezani su brojni narodni običaji. Jedan od njih nalagao je mladićima stasalima za ženidbu da se fijakerom izvezu na ulice i obilaze djevojke koje su za udaju te ih, kad izađu iz kuće, poliju (blagoslovljenom) vodom. Djevojke su, pak, morale zaplesati kolo s mladićima. Sve bi […]

Vaskrs

Uskrs (Vaskrs )je najveći i najradosniji kršćanski vjerski blagdan u godini, dan kada je Isus Krist pobijedio smrt. Nakon što je u petak raspet na Golgoti, a subotu preležao u grobu, Isus je u nedjelju uskrsnuo (vaskrsao): na njegov grob je sletio anđeo i odvalio nadgrobnu ploču, a Isus izašao iz groba. Vjernici vjeruju da […]

Veliki petak

Na Veliki petak obilježava se raspeće Isusa Krista na Golgoti i u kršćanstvu se smatra najtužnijim danom. Tog dana se ne pjeva niti odlazi na proslave, a ne služi se niti liturgija. Od velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus uskrsnuo, ne zvone crkvena zvona (ona su u pravoslavnoj crkvi znak radosti), nego se […]

Lazarova subota (Vrbica)

Lazarova subota ili Vrbica u posljednjem je tjednu posta i slavi se u subotu uoči Cvjetnice. Taj dan se naziva Lazarova subota jer se smatra da je tog dana Isus Krist uskrsnuo Lazara, Vrbica zato što se u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem umjesto palmine grane kojima ga je narod dočekao, kako spominju evanđelja, […]

Cvjetna nedjelja Muke Gospodnje

Cvjetna nedjelja (Cveti) blagdan je kojim se obilježava Isusov ulazak u Jeruzalem pred Muku i nastavlja se na Lazarovu subotu. Isus je u grad ušao jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao kralja, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama palmine grančice. Na taj dan vjernici prisustvuju liturgiji […]

Blagovesti Presvete Bogorodice

Blagdanom Blagovesti (Blagovijest) obilježava se susret Marije i arkanđela Gabrijela (Gavrila) koji je, prema evanđelju, Mariji navijestio da će roditi Spasitelja ljudskog roda. Time se otvara povijest Novoga zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva. Blagovesti su povezane s početkom sijanja žita i ječma, kalamljenja voća i obrezivanja vinove loze. Slave se s posnom trpezom jer padaju […]

Sveti Kiril Jerusalimski

Sveti Kiril Jerusalimski (315. – 386.) bio je poznati teolog i jeruzalemski episkop u ranoj Crkvi. Sveti Kiril je prema predaji rođen u Jeruzalemu 315. godine, a odrastao je u strogoj kršćanskoj obitelji i pobožnosti. Kada je navršio zrelost, postao je redovnik, a 346. godine postao je prezbiter. Godine 350., nakon smrti mitropolita Maksima, naslijedio […]

Nedjelja treća posta – Krstopoklona

Treća nedjelja Velikog posta ili Krstopoklona nedjelja, u središte postavlja štovanje krsta, ne samo da podsjeti ljude na Kristovo otkupljenje i da pred sobom zadrži cilj vjerničkih napora, već da ga se časti kao onu stvarnost po kojoj čovjek mora živjeti da bi bio spašen. “Onaj koji ne uzme svoj križ i ne slijedi me […]

Svetih 40 mučenika Sevastijskih

Sveti Konstantin Veliki dao je 313. godine kršćanima vjersku slobodu, pravno izjednačivši kršćanstvo s dotadašnjim vjerovanjima u Carstvu. Međutim, njegov suvladar Likinije, koji je bio nevjernik i koji je bio odlučan istrijebiti kršćanstvo u svom dijelu Carstva, oglušio se na Konstantinov edikt. Bojeći se pobune, Likinije je nastojao ukloniti kršćane iz svoje vojske dok se […]

Nedelja četvrta posta – Sredoposna

Za pravoslavne vjernike Vaskršnji (Uskrsni) ili časni post traje 48 dana i vrlo je strog: uglavnom se (izuzev nedjelja) posti o kruhu i vodi. Sredoposna nedjelja sredina je korizmenog posta. No, post nije tek odricanje od hrane, nego i uzdržavanje od loših misli i djela, kao i jačanje duhovnosti. Velikoposna molitva sv. Efrema Sirijskog glasi: […]

Nedjelja druga posta – Pačista

Peta nedjelja pred Vaskrs, ili druga nedjelja Velikog posta, naziva se Pačista, jer dolazi iza prve nedjelje kojom počinje Veliki post, Čiste nedjelje. Ova nedjelja je na osobit način posvećena svetom Grigoriju Palami (+1368.), arhiepiskopu solunskom i čudotvorcu, koji je bio vođa isihasta. Njega Crkva još naziva i svjetionikom Pravoslavlja, utvrđenjem i učiteljem, dobrotom monaha, […]

Nedjelja siropusna – Nedjelja opraštanja

Tjedan dana prije Velikoga posta poznat je kao tjedan sira ili mliječnih proizvoda, jer je to posljednja prilika za ljude da jedu mliječne proizvode. Siropusni tjedan obično karakteriziraju ples, maskiranje i općenito slobodnije ponašanje. U sumrak posljednje nedjelje ljudi sudjeluju na večernjoj liturgiji tijekom koje svećenik i zajednica razmjenjuju uzajamni oprost za svoje grijehe. Posljednje […]

Prvo i drugo obretenje glave svetog Jovana Krstitelja

Nakon što mu je bila odrubljena glava, učenici su tijelo Ivana Krstitelja pokopali u samarićanskom gradu Sebasti, a njegovu časnu glavu Herodijada je skrila na nečistom mjestu. Prema predaji, sveta Ivana, supruga Herodova upravitelja Huze (Luka 8, 3), uzela je svete moći (relikviju) u tajnosti, pohranila je u posudu i zakopala na Herodovu posjedu na […]

Nedelja prva posta – Čista – Pravoslavlja

Prva nedjelja Velikog posta poznata je i kao Nedjelja Pravoslavlja, jer se njome obilježava obnova Svetih ikona i pobjeda pravoslavlja nad ikonoklastima, odnosno onima koji su odbili odati počast Svetim ikonama. Prvi car koji je progonio Crkvu zbog štovanja ikona bio je Lav III. Sirijac (8. st.), a posljednji Teofil, supružnik svete Teodore, koja je […]

Sveti velikomučenik Teodor Tiron

Sveti Teodor iz Amaseje jedan je od dvojice istoimenih svetitelja koji su cijenjeni kao ratnici i velikomučenici u Katoličkoj i Istočnim pravoslavnim crkvama. Sveti Teodor je poznat i po svojem nadimku Tiron (tīrō je riječ klasičnog latinskog, a označava nedavno regrutiranog vojnika ili novaka). Svetkovina Svetog Teodora datira s kraja četvrtog stoljeća, nešto više od […]

Sretenje Gospodnje

Sretenje Gospodnje (Prikazanje Gospodinovo u Hramu) slavi se četrdeseti dan po Božiću. Spomen je to na događaj iz Kristova najranijeg djetinjstva, odnosno na dan kada je Presveta Djevica, četrdeset dana po njegovu rođenju, donijela svoga božanskog Sina u Hram da ga, prema židovskom Zakonu, posveti Bogu i da se očisti (Lk 2, 22-40). Kod pravoslavnih […]

Sveti mučenik Trifun

Trifun (oko 232.- 249.),kršćanski mučenik iz rimske provincije Apamei, čašćen je i u Pravoslavnoj i u Rimokatoličkoj crkvi. Kao dijete ostao je bez oca pa je brigu za njega preuzela majka Eukarija. Stradao je mučeničkom smrću u sedmom (Decijevom) progonu kršćana (249.-250.). U Niceji mu je održan sudski proces pred Akvilinom, prefektom cijele Male Azije. […]

Sveta Agata, djevica i mučenica

Sveta Agata (231.?-250. g), djevica i mučenica, slavi se napose na Siciliji. Iako su datumi njezina rođenja i smrti neizvjesni, najvjerojatnije je iz grada Catanije (Sicilija), a njezin život obavijen je brojnim legendama. Već kao djevojčica zavjetovala se na djevičanstvo. Za vrijeme Decijeva progona kršćana (249.-251.). upravitelj Sicilije, Kvintijan, se počeo se zanimati za nju, […]

Sveti Simeon i Ana; Sveti Jakov, arhiepiskop srpski

Katolička crkva i Pravoslavne crkve spominju Anu kao sveticu i proročicu. Istočne crkve smatraju Anu i Simeona Bogoprimca posljednjim prorocima Staroga zavjeta, proslavljajući njihov blagdan 3. veljače/16. veljače kao nastavak blagdana Sretenja Gospodnjeg. Njihov lik često se na ikonama Sretenja Gospodnjega pojavljuje zajedno s Presvetim Djetetom, Djevicom Marijom i Josipom. Sveti Simeon Bogoprimac smatra se […]

Sveti sveštenomučenik Haralampije

Sveti Heralampije (89.-202.)bio je episkop u Magneziji, najvećem gradu Tesalije, u istoimenoj biskupiji. Službovao je za vrijeme vladavine Aleksandra Severa (222.-235.), kada je Lucijan bio prokonzul Magnezije. U vrijeme cara Septimija Severa (146.-211.), koji je progonio kršćane, ubijen je mučeničkom smrću u 113. godini. Manastir Podvrh čuva dio njegovih moštiju.

Sveta Tri Jerarha

Blagdan koji se u grkokatoličkoj tradiciji naziva blagdanom Sveta tri svetitelja i slavi 14. 2., u pravoslavnoj se tradiciji naziva blagdanom Trojice Jerarha. Blagdan se odnosi na tri svetitelja iz 4. i 5. stoljeća: Vasilije Veliki (Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Hrizostom / Ivan Zlatousti). Ovi “stupovi vjere”, kako ih se često naziva, zadužili […]

Prikazanje Gospodinovo u Hramu – Svijećnica

Prema Općem rimskom kalendaru, a također i prema kalendarima Grčke i Ruske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, na ovaj dan proslavlja se događaj iz Isusova djetinjstva, kada su Josip i Marija – poštujući propise Mojsijeva Zakona (usp. Lk 2, 22–40; Izl 13, 2. 12; Lev 12, 6–8) – obredno prikazali Isusa u jeruzalemskom Hramu. U […]

Sveta tri Svetitelja: Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti, zaštitnici križevačke eparhije

Svaki od ova tri velika crkvena oca i svetitelja (sveca) – Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti, ima svoj spomendan u siječnju. Bazilije Veliki (329.-379.), nadbiskup Cezareje Kapodocijke, poznat je kao autor Velikog i Malog pravila za monaški život te brojnih teoloških i liturgijskih tekstova. Grgur Bogoslov (oko 330.-390.), patrijarh carigradski poznat je po […]

Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski – Savindan

Rastko Nemanjić (1174.-1235.) bio je najmlađi sin velikog srpskog župana Stefana Nemanje i Ane. Na njegov duhovni razvoj najviše su utjecala žitija (životopisi) južnoslavenskih pustinjaka, svetog Jovana Rilskog, Jovana Osogovskog, Gavrila Lesnovskog i Prohora Pčinjskog. Ipak, smatra se da je mali Rastko bio najviše pod dojmom žitija svetog i ravnoapostolnog Kirila, slavenskog prosvjetitelja, osobito omiljenoga […]

Eutimije Veliki, časni otac

Eutimije Veliki ( 377.- 473.), rođen je u Meliteni u Maloj Armeniji u pobožnoj obitelji plemićkog porijekla. Školovao ga melitenski biskup Otreje, potom zaredio i postavio na čelo svih samostana u Melitenskoj biskupiji. Godine 411. Eutimije se povukao u palestinsku pustinju s pustinjakom (sv.) Teoktistom. Živjeli su u spilji. S vremenom su se oko njih […]

Sabor svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan

Sabor svetog Jovana slavi se dan po Bogojavljenju, kada se Crkva prisjeća Hristovog krštenja, odnosno zasluga Jovana Krstitelja Preteče, koji je ljude pozivao na obraćenje i vjeru. “Ja vas krstih vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim” (Mk 1, 8), riječi su koje prema predaji najavljuju Isusov dolazak i djelovanje. Sveti Jovan je prema […]

Bogojavljenje

Blagdan Bogojavljenja (Teofanije) Gospodina Isusa Krista proslavlja se u spomen krštenja Kristova i božanske objave Presvetog Trojstva. Prema predaji evanđelja, Isus je otprilike u tridesetoj godini života sišao na rijeku Jordan primiti krštenje od Ivana Krstitelja, prigodom čega su se očitovale sve tri Osobe Presvetog Trojstva – Otac, Sin i Duh Sveti. Dakle, naziv blagdana […]

Treće rušenje nadgrobnih spomenika pravoslavnih u Starom groblju u Vukovaru

U utorak je “Večernji list” objavio da je “na pravoslavni Badnjak”, na Starom groblju u Vukovaru, koje se nalazi blizu središta grada, u Ulici Europske unije, uništeno desetak nadgrobnih spomenika na kojima su “imena preminulih većinom bila ispisana ćirilicom”. Istog su dana mediji koji nisu nisu imali svojeg izvještača prenijeli Hininu objavu da je u […]

Nova godina; Obrezanje Gospodnje; Sveti Vasilije Veliki

Svake godine, osmoga dana nakon Rođenja Kristova, tj. Božića, Crkva proslavlja blagdan Obrezanja Gospodnjeg. Toga dana služi se liturgija sv. Vasilija Velikog jer mu spomen pada na isti dan. Često se obavljaju molitve za posvećenje nove građanske godine. Taj je blagdan održavala i Rimokatolička crkva, sve do nove reforme, kada je blagdan pretvoren u blagdan […]

Sveti Dositej ispovednik zagrebački

Mitropolit Dositej Vasić (1877.-1945.) rođen je u Beogradu 5. prosinca 1877. godine. Gimnaziju i sjemenište završio je u rodnom gradu, magistrirao 1904. godine na Kijevskoj bogoslovnoj akademiji te potom studirao filozofiju u Leipzigu. Zamonašio se još kao student sjemeništa i zaređen je u čin jerođakona. Za zamjenika Bogoslovije Svetog Save u Beogradu imenovan je 1907. […]

Sabor Presvete Bogorodice

Danas Crkva časti Presvetu Majku Božju, majku Isusa Krista. Njezin blagdan naziva se sabor jer se tada sabiru (okupljaju) vjernici kako bi proslavili Majku Božju i njezina sina, ali i jedni s drugima, izvan doma, podijelili radost Božića. Ovaj blagdan vuče korijene iz ranog kršćanstva.

Roždestvo Hristovo – Božić

Božić se slavi kao spomen na dan rođenja Isusa Hrista (Krista), Sina Božjeg, te ujedno i kao praznik rođenja novog života, djece i djetinjstva, roditeljstva (očinstva i materinstva). Svrha božićnih obreda i običaja jest biti molitva Bogu da sačuva i uveća obitelj, porodicu i imanje te da daruje izobilje duhovne radosti. Na Božić ujutro, prije […]

Sveti Ignjatije Bogonosac

Sveti Ignjatije Bogonosac (Antiohijski) (?-108.), bio je, zajedno s Polikarpom, episkopom Smirne i episkopom Antiohije, učenik svetog Ivana Bogoslova (apostola i evanđelista). Napisao je brojne poslanice vjernicima, jačajući ih u ispovijedanju vjere i čuvajući nauk svetih apostola. Doveden je u Rim pod Trajanom i izručen lavovima te je najvjerojatnije oko 108. godine podnio mučeništvo. Naziva […]

Sveti Nikolaj, arhiepiskop mirlikijski čudotvorac – Nikoljdan

Sveti Nikolaj (Patara, oko 270. g. – Mira, oko 345. g.), u hrišćanstvu još poznat i kao Nikola Mirlikijski, Nikola Čudotvorac, svetac je u tradicionalnim crkvama, arhiepiskop Mire Likijske. U istočnom hrišćanstvu proslavlja se još i kao zaštitnik putnika, zatvorenika i siromašnih. Predanje kaže da je ovaj slavni svetitelj bio jedinac u svojih znamenitih i […]

Sveti apostol Andrej Prvozvani

Sin Jonin i brat Petrov, rodom iz Vitsaide, i ribar po zanimanju. Najpre je bio učenikom sv. Jovana Krstitelja, no kada sv. Jovan ukaza prstom na Gospoda Isusa govoreći: gle, jagnje Božje! (Jov. 1, 36), tada sv. Andreja ostavi svoga prvoga učitelja i pođe za Isusom. Po tom Andreja privede svoga brata Petra ka Gospodu. […]

Vavedenje Presvete Bogorodice

Vavedenje je jedan od pet velikih Bogorodičinih praznika kojim se proslavlja ulazak (uvođenje) svete Bogorodice u Hram. Crkvena predaja kazuje da je Marija kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja, Joakima i Ane, da će, ako dobiju porod, dete predati Bogu u Hram. Dovedena je iz Nazareta u Jerusalim gde je na samom ulazu […]

Sveti apostol i jevanđelist Matej

Ovaj apostol, koji se takođe zvao i Levi, bio je Alfejev sin i imao je za domovinu Galileju. Matej je bio Jevrejin i bogati poreznik. Sakupljao je prihode na putu koji je od Kapernauma prelazio iz Galileje u Siriju. Poreznici nisu bili omiljeni u narodu, koji ih nije cenio i držao ih je za korupmirane […]

Sveti apostol Filip, početak Božićnog posta

Sveti apostol Filip rodom je iz Vitsaide kraj Galilejskog jezera. Jedan je od dvanaestorice apostola. Prema predaji je propovedao hrišćanstvo u Aziji i u Grčkoj, gde su neki od Jevreja hteli da ga ubiju, ali ga je Bog spasao moćnim čudesima. Predaja kaže da se jednom prilikom jevrejski prvosveštenik bio ustremio na Filipa da ga […]

Sveti Jovan Zlatousti

Patrijarh carigradski. Rođen u Antiohiji 354. g. Crkva ga pamti kao jednoga od najvećih propovednika u istoriji, odakle mu i nadimak – Zlatousti. Pored Vasilija Velikog i Grigorija Velikog jedan je od Sveta tri jerarha, tj. Jedan od najvažnijih otaca Crkve. Odrastao je u Antiohiji, u kojoj je stekao klasično grčko obrazovanje. Upoznavši svetog episkopa […]

Sabor Svetog arhangela Mihaila– Aranđelovdan

Aranđelovdan je pravoslavni praznik koji se slavi 21. novembra (po gregorijanskom, odnosno 8. novembra po julijanskom kalendaru). Tokom njega se iskazuje počast arhanđelu Mihajlu te “bestjelesnim silama” (ostalih šest arhanđela). Slavljenje Aranđelovdana se temelji na kanonima Sinoda u Laodikeji održanog nekoliko godina prije Prvog vaseljenskog sabora. Oni su, između ostalog, izričito zabranili štovanje anđela kao […]

Sveti velikomučenik Dimitrije – Mitrovdan

Mitrovdan je pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom, antičkom zapovedniku Soluna, koji je stradao zbog širenja hrišćanstva. Slavi se 8. novembra. Praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, obeležen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom. Mitrovdan je nepokretni ili stajaći praznik, što znači da je uvek istog datuma, odnosno 8. novembra po gregorijanskom (novom) ili 26. oktobra po julijanskom […]

Zadušnice – spomen mrtvih

Rimokatolička Crkva ima jedan dan u godini koji je posebno posvećen molitvi za mrtve. To je Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan. On je uvijek fiksnog datuma, 02.11. Pravoslavna Crkva nema ovakvog Dušnog dana, već više tzv. zadušnica – zadušnih subota. Zadušnice su, dakle, dani u Pravoslavnoj Crkvi posebno posvećeni molitvi za pokojne. Služe […]

Sedmica Svetih Otaca VII vaseljenskog sabora

Crkva slavi uspomenu na Svete Oce Sedmog ekumenskog (vaseljenskog) sabora, koji su branili pravoslavlje od ikonoboraca. Danas ne možemo zamisliti pravoslavne (ali i grkokatoličke) crkve i kuće bez ikona. Ali to blago imamo samo zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti poštovanih Otaca, imamo ovo blago. Štovanje ikona je, doduše, ušlo u opću crkvenu upotrebu još u 4. […]

Sveti sveštenomučenik Dionisije Areopagit

Pseudo-Dionizije Areopagita naziv je kojim se označava anonimni kršćanski autor iz kasnog 5. i ranog 6. stoljeća koji je sastavio korpus teološko-mističkih spisa (lat. Corpus Areopagiticum) na grčkom jeziku, nastalih oko 500. godine, a sačuvanih pod imenom Dionizija Areopagita, prvoga kršćanskog biskupa grada Atene: O Božjim imenima, O nebeskoj hijerarhiji, O crkvenoj hijerarhiji, O mističnom […]

Prepodobni Kirijak Otšelnik

Kirijak Otšelnik, poznat i kao Kirijak Anahoret ili Pustinjak (448-557), bio je kršćanski monah u ondašnjoj Palestini živeći strogim pustinjačkim životom. Bio je vrlo aktivan u borbi za pravoslavlje, protiv hereza, učenja o predegzistenciji duša ili konačne obnove svega stvorenoga u Kristu koja bi uključivala i obraćenje zlih duhova. A bio je na glasu i zbog dara […]

Sv. Tekla

Tekla je bila ranokršćanska misionarka i propovjednica te suputnica apostola Pavla. Ne spominje se u Novom zavjetu, ali se o njoj naširoko govori u apokrifnom spisu Djela Pavla i Tekle iz 2. stoljeća. Pravoslavna crkva ju smatra ne samo sveticom, nego i ravnom apostolima (ravnoapostolna). U Katoličkoj crkvi njezin je spomendan 23. rujna. Tekla je slušala apostola Pavla u kući kršćana […]

Sveti pravednici Joakim i Ana

Sveti i pravedni Joakim i Ana, bili su roditelji Djevice Marije, odnosno djed i baka Isusa Krista. Njihov blagdan slavi se nakon blagdana rođenja Presvete Bogorodice. Prema crkvenoj predaji, Joakim je bio Barpafirov sin, iz plemena Judina, odnosno potomak kralja Davida. Sveta Ana bijaše kći svećenika Matana, iz plemena Levijeva, kao i veliki svećenik Aron. […]

Crkvena nova godina

Današnjim danom, prema julijanskom kalendaru, otpočinje nova crkvena godina (načalo indikta). Godine 1989. carigradski patrijarh Dimitrije ustanovljuje ovaj dan i kao dan zaštite okoliša u pravoslavlju.

Prijenos moštiju svetog Aleksandra Nevskog

Aleksandar Nevski (1220.-1263.) veliki je ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve. Car Petar Veliki (1672.-1725.) odlučio je 1724. godine prenijeti mošti svetog Aleksandra Nevskog u novu prijestolnicu Ruske imperije, Sankt Petersburg, podignut na rijeci Nevi, na kojoj je Nevski potukao Šveđane. Mošti su od Vladimira do Novgoroda nošene na rukama svećenika i monaha; na […]

Sveti mučenici Adrijan i Natalija

Sveti Adrijan (Hadrijan), mučenik, i njegova supruga Natalija, rođeni su u 3. stoljeću u Nikomediji, drevnom gradu na obali Mramornog mora (danas grad Izmit, istočno od Carigrada), u rimskoj pokrajini Bitiniji (sjeveroistok Male Azije). Bili su plemenitog i bogatog roda. Adrijan je bio mladi časnik pretorijanske garde u Nikomediji, a Natalija je potajno ispovijedala kršćansku […]

Sveti mučenik Agatonik

Agatonik, podrijetlom je iz Nikomedije, živio je u 3. stoljeću i podučavao Grke kršćanstvu. U međuvremenu, carski guverner počeo je progoniti kršćane, slijedeći zapovijed cara Maksimijana (oko 250. – oko 310.). Za vrijeme progonu, Agatonikov suputnik Zotik zatočen je u Carpeu, a njegovi sljedbenici su razapeti. Zotik je poslan u Nikomediju, gdje su Agatonik i […]

Sveta Marija Magdalina – Blaga Marija

Marija Magdalina /Magdalena/ je, prema evanđeljima, najvjerojatnije rođena u Magdali na Genezaretskom jezeru. Bila je odana učenica Isusa Krista i posluživala ga je tijekom njegove zemaljske službe. Jedna je od rijetkih žena koja je, zajedno s Isusovom majkom Marijom, stajala podno križa na kojemu je Isus bio raspet. Bila je prva svjedokinja njegova uskrsnuća. Crkvena […]

Sveti prorok Jezekilj /Ezekiel/

Prorok 7. stoljeća pr. Kr. i sin svećenika iz grada Sarira, odveden je, prema Starom zavjetu, zajedno s kraljem Joakimom i mnogim drugim Izraelcima, u zatočeništvo u Babilon. Kao zatočenik, Jezekilj /Ezekiel/ je prorokovao dvadeset i sedam godina. Bio je suvremenik proroka Jeremije, koji je prorokovao u Jeruzalemu. Jezekilj je imao brojne i čudesne vizije. […]

Sabor svetog arhangela Gavrila

Sabor Svetog arhangela Gavrila (arkanđela Gabrijela) – Aranđelovdan, blagdan je za koji se smatra da je prvi put uspostavljen na Svetoj Gori 982. godine, za vrijeme patrijarha Nikole Krizoverga (979-991), a na temelju arkanđelova ukazanja u jednoj ćeliji nedaleko od Karyesa (Sveta Gora). Prema predaji, arkanđeo je prstom na kamenu ispisao pjesmu Bogorodici. Lik anđela […]

Sveti velikomučenik Prokopije

Prokopije iz Skitopolisa (umro 7. srpnja 303. godine) mučenik je i svetac. Bio je poznati asket, teolog i filozof. Euzebije Cezarejski govorio je o njegovu mučeništvu, koje se dogodilo tijekom Dioklecijanova progona, napominjući: ”Bijaše rođen je u Jeruzalemu, ali se preselio u Skitopolis, gdje je služio u tri crkvene službe. Bio je sirijski čitatelj i […]

Sveti sveštenomučenik Metodije i prepodobni Naum

Sveštenomučenik Metodije / Metodije Patarski ili Metodije Olimpijski / (oko 260-311) bio je episkop grada Patare u Likiji. Poznat kao učen filozof i teolog, jedan je od prvih koji je ustao protiv Origenove hereze. Ostavio je niz spisa, među kojima je najpoznatiji ”Gozba deset devojaka”. Ubijen je odrubljivanjem glave u sirijskom gradu Halkis. Sveti Naum Ohridski Čudotvorac (oko 830-910), kršćanski je […]

Prepodobni Pajsije Veliki

Prepodobni Pajsije Veliki (oko 350-417) monah iz Egipta poznat po svojoj posvećenosti molitvi i askezi, posebice po uzdržavanju od jela.

Sveti prorok Jelisej

Sveti Jelisej / Elizej bio je starozavjetni prorok u devetom vijeku prije Krista. Prema Knjizi kraljeva (2-14), veliki židovski prorok Ilija ga je ogrnuo svojim ogrtačem i izmolio od Boga proročki dar za Elizeja. Među brojnim čudima najpoznatija su umnažanje kruha i ulja, ozdravljanje Naamana od gube te oživljavanje mrtvaca koji je dotaknuo njegove kost ii uskrsnuće Šunamkina sina. […]

Sveti apostoli Vartolomej i Varnava

Sveti apostol Vartolomej /Bartolomej, jedan od dvanaest velikih apostola propovijedao je Evanđelje sa svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom. Propovijedali su po Aziji, Indiji a kasnije i u Armeniji. Nedugo potom Vartolomej je otišao u Indiju, gdje je, prema predaji, preveo Matejevo evanđelje na indijski jezik. U Albanopolju armenskom ubio ga je carev brat Astijag. […]

Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja

Oko 850. godine po treći put je otkrivena časni glava Svetog proroka, Preteče i Krstitelja Jovana / Ivana. Tijekom razdoblja nemira u Carigradu povezanog s progonstvom svetog Ivana Krizostoma, glava svetog Ivana Preteče otkriven je u gradu Emeziji. Tijekom Saracenskih napada 820. godine, glava je odnesena u Komanu i skrivena u zemlji tijekom razdoblja ikonoklastičkog […]

Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan

Vaznesenje Isusa Hrista jedan je od velikih blagdana Pravoslavne Crkve i slavi se četrdeset dana nakon Pashe (uvijek pada u četvrtak). Četrdeset dana nakon uskrsnuća, dok je blagoslivljao svoje učenike (Evanđelje po Luki 24,50-51), Krist je uzašao na nebo, zauzimajući svoje mjesto s desne strane Oca (Evanđelje po Marku 16,19 i Nicejsko-carigradsko vjerovanje).

Sveti apostol i evanđelist Jovan Bogoslov

Sveti apostol i evanđelist Ivan (poznat i kao Ivan Teolog ili Ivan Božanski) bio je jedan od izvornih dvanaest apostola, a pripisujem mu se evanđelje koje nosi njegovo ime, tri kanonske poslanice (1., 2. i 3. Ivanova), kao i Knjiga Otkrivenja. Sveti Ivan bio je sin Salome Mironosne i ribara Zebedeja. Sveti Jakov, također apostol, […]

Prepodobni Jovan Lestvičnik

Jovan Lestvičnik ili Ivan Klimak (oko 525-606), bio je monah u manastiru na Sinajskoj gori. Jedino što se zna o njemu jest da je kao šesnaestogodišnjak došao na Sinaj i tamo četrdesetak godina bio proveo u pećinskoj usamljenosti prije nego što je postavljen za igumana Sinajskog manastira. Autor je najvažnijega djela bizantijske mistike nazvanog Lestvica, po kome je i sam dobio […]

Badnji dan

Crkva se danas priprema za najradosniji kršćanski blagdan – Božić. Službama bdijenja i paljenjem božićnih drvca u pravoslavnim crkvama najavljuje se Rođenje Isusa Hrista, Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za kršćanstvo. Na Badnji dan, ujutro, najstariji muški ukućanin siječe granu hrasta ili trešnje – božićno […]

Uvodnik

  • Nakon godinu dana učenja spremamo Ekumenu za veliki ispit
    Godinu dana je proteklo od 1. siječnja 2022., kada smo pokrenuli ovaj portal pa je potrebno osvrnuti se na prijeđeni put, zahvaliti se našim suradnicima i kazati nešto o našim aspiracijama i nadanjima. U prvom uvodniku ”Zašto pokrećemo ovaj portal i čemu Ekumena.org danas?” objavljenom prvog dana definirali smo stanje: ”Nakon pedesetak godina intenzivnoga ekumenskog … Pročitaj više
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva