Sveta Agata (231.?-250. g), djevica i mučenica, slavi se napose na Siciliji. Iako su datumi njezina rođenja i smrti neizvjesni, najvjerojatnije je iz grada Catanije (Sicilija), a njezin život obavijen je brojnim legendama. Već kao djevojčica zavjetovala se na djevičanstvo. Za vrijeme Decijeva progona kršćana (249.-251.). upravitelj Sicilije, Kvintijan, se počeo se zanimati za nju, no ona ga je odbila, nakon čega je Kvintijan izdao nalog da ju se izvede pred sud. Bila je mučena: odrezane su joj grudi i bačena je u vatru. Čudom se spasila te je ponovno utamničena i stavljena na žeravicu. Tada je nastupio veliki potres u kojem su Agatini mučitelji poginuli pod ruševinama.

Agatin kult razvio se vrlo rano, a njezino ime uvršteno je i u Jeronimov martirologij te u liturgijski kalendar Kartage (oko 530.), gdje se 5. veljače proslavlja spomendan njezine smrti. Navodi se također i u Kanonu rimske mise pape Damaza I. (4. stoljeće). Sveta Agata je zaštitnica gradova Catania, Molise, Kalse te San Marina i Malte. Zaštitnica je i svih bolesti grudi, pekara, zlatara, žrtvi silovanja, medicinskih sestara, protiv požara. Ruska Pravoslavna Crkva također na ovaj dan proslavlja njezin spomendan.