Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 28. 11. 2022.
Prijava

Andrija Prvozvani, apostol

Rodio se u Betsaidi. Otac mu bijaše Jona. Imao je brata Šimuna Petra. Po zanimanju bio je ribar. Najprije je bio učenik sv. Ivana Krstitelja. Isus ga je prvoga pozvao među svoje učenike te ga stoga nazivamo ”Prvozvani”. Doveo je k Isusu svoga brata Šimuna. Nakon Duhova ne spominje se nigdje u spisima. Pripisuju mu […]

Nedjelja Krista Kralja (grkokatolički)

Blagdan Krista kralja svega stvorenja uveo je papa Pio XI. 1925. godine svojom enciklikom Quas primas, gdje stavlja naglasak na posvećivanju osobnog života vjernika i života cijele Crkve, te stavljanje Krista na prvo mjesto u osobnom i zajedničarskom životu. Potvrda je to duhovnog rasta pojedinaca i cijele Crkve tijekom liturgijske godine i priznanje Krista jedinim Kraljem. […]

Sv. Dimitrije Srijemski

Dimitrij (Dmitar), Demetrije Srijemski ili Solunski (oko 270-304) bio je đakon Suradnik Ireneja Lyonskog i čuvar svetih knjiga. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana bio je mučen i ubijen zbog kršćanske vjere zajedno sa sv. Donatom i sv. Fortunatom. Poznati su spisi Mirakuli sv. Demetrija, preko kojih se širilo njegovo štovanje. U Zagrebačkom časoslovu nalaze se najstariji sačuvani bogoslužni tekstovi o sv. Demetriju […]

Sv. Luka, evanđelist

Luka je autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te, po predaji, bijaše i autor prve ikone na kojoj je naslikao lik Bogorodice, Isusove majke. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Vjerojatno je bio podrijetlom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj) te se služio grčkim jezikom. Nije moguće točno zaključiti ni je li […]

Abrahamovo

U nedjelju 9. listopada grkokatolički vjernici se sjećaju i slave praoca Abrahama. Ističe se snažna vjera kojom je praotac Abraham hodao s Gospodinom kroz svoj život. I danas, vjeruju, praotac Abraham ostaje uzor ustrajnosti i povjerenja u Gospodina i u situacijama kada izgleda da nas je Svevišnji napustio. Abrahamov primjer kroz biblijske tekstove poručuje i […]

Nedjelja sv. Otaca 7. Općeg sabora

Ekumenski sabor naziv je za sastanke biskupa cijele Crkve u prvim stoljećima kršćanstva na kojima su razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju. Prvih osma ekumenskih sabora priznaju i Katolička i Pravoslavne crkve. Svi su se održali na Istoku u razdoblju između 4. i 9. stoljeća. Sedmi ekumenski, ili Drugi nicejski sabor, kako se još zove prema […]

Sv. Toma, apostol

Toma Apostol (Juda Toma, Didim) jedan od Isusovih dvanaestorice apostola. Nekoliko puta se spominje u evanđeljima (Iv 11,16¸14,5), no najpoznatiji je zbog scene nakon Isusova uskrsnuća. Nije bio prisutan kada se Isus ukazao učenicima te im je rekao da neće vjerovati da je Isus uskrsnuo dok ne dodirne njegove rane i sam se uvjeri (Iv 20,24-29). Zbog toga […]

Pokrov (zaštita) presvete Bogorodice

Blagdan Pokrova Presvete Bogorodice blagdan je kojim se Isusova majka slavi kao zagovornica, pokroviteljica i zaštitnica kršćana i svih ljudi. Spomen je to na događaj što se zbio 1. listopada 911. godine u Carigradu za vladavine cara Lava Mudroga. Prema predaji, tada se Bogorodica, za vrijeme noćnog bogosluženja, ukazala okupljenom narodu. Monah Andrej Jurodivi i […]

Sveti Hariton, časni otac priznavalac

Hariton je rođen u gradu Ikoniju za vrijeme vladavine cara Aurelijana, otprilike 274. godine. Uhićen je, mučen i osuđen na smrt zbog svjedočenja kršćanske vjere, ali je naposlijetku oslobođen carskim ukazom. Došao je u Palestinu, gdje je živio asketskim životom i propovijedao među Židovima. Preminuo je nakon dužeg boravka u Judejskoj pustinji, gdje je osnovao […]

Preminuće svetog Ivana Bogoslova, apostola i evanđeliste

Apostol i evanđelist Ivan bio je podrijetlom iz Betsaide galilejske, sin Zebedeja i Salome, odnosno brat Jakova Starijeg. Isprva ribar po zanimanju, postao je apostol i ljubljeni Kristov učenik. Samo ga je on od svih učenika slijedio čak i do križa, a Isus mu je povjerio skrb za svoju Majku. Nakon toga, kako svjedoči crkvena […]

Začeće sv. Ivana Krstitelja

Prema svjedočanstvu evanđelja, Ivan je začet šest mjeseci prije Kristova rođenja, nakon vizije koju je Zaharija, otac Preteče, imao u Hramu dok je vršio svećeničku službu. U toj viziji arkanđeo Gabrijel ukazao se Zahariji i rekao mu: ”Ne boj se, Zaharija! Uslišana ti je molitva: žena će ti Elizabeta roditi sina” (Luka 1,13). Znajući da […]

Uzvišenje Svetog Križa

Blagdan se slavio u Rimu još krajem 7. stoljeća. Prema crkvenoj predaji, car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kršćanima bude vraćen sveti Isusov križ, što su ga Perzijanci bili odnijeli sa sobom. Uvjet je bio ispunjen i sam car je na ramenima […]

Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala Gospa

Blagdan Male Gospe je spomendan rođenja Djevice Marije, a vjerojatno se počeo slaviti neposredno nakon Efeškoga sabora (431. g.), koji je proglasio dogmu Marijina ”Bogomajčinstva”. Prvi put se spominje u himnu što ga je sastavio sveti Roman, crkveni pjesnik Grčke crkve; Katolička crkva usvojila je ovaj blagdan tek u 17. stoljeću. U liturgijskom kalendaru jedino […]

Početak crkvene godine – Načalo Indikta

Prvi ekumenski sabor u Niceji (325.) odredio je da crkvena godina ili indikt počinje 1. rujna. Riječi je o liturgijskom ciklusu od 15 godina, a njegovo računanje započelo je 312. godine u Carigradu i trajalo sve do njegova pada 1453. godine, a u Rusiji sve do vladavine Petra I. Velikog. Mjesec rujan je bio kod […]

Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja

Prema Rimskom martirologiju, 29. kolovoz izabran je za spomen mučeništva sv. Ivana Krstitelja jer na današnji je drugi put pronađena relikvija njegove odsječene glave. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi sv. Silvestra ad Campum Martium. Mučeništvo Ivana Krstitelja opisuju sva četiri evanđelista (Marko, Matej, Luka […]

Uznesenje bl. Djevice Marije u nebo, Velika Gospa

Crkva danas proslavlja svetkovinu uznesenja bl. Djevice Marije u nebo, a u narodu poznatiji i kao Velika Gospa. Papa Pio XII. 1. studenoga 1950. proglasio je dogmu Marijina uznesenja u nebo svojom apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus. Podrijetlo svetkovine može se vezati uz proslavu posvete crkve u čast Majci Isusovoj u Jeruzalemu, koja se slavila 15. […]

Apostol Matija

Apostol Matija ne spominje se u Evanđeljima, nego u Djelima apostolskim, kao apostol koji je odmijenio Isusova izdajicu – Judu Iškariotskoga. Nakon Isusovog uzašašća na nebo, u Jeruzalemu okupili su se apostoli i oko 150 vjernika te birali zamjenu. Uvjet je bio da je kandidat bio sve vrijeme s apostolima od Isusova krštenja do uzašašća […]

Preobraženje Gospodinovo

Crkva na današnji dan obilježava blagdan Preobraženja, događaj iz Isusova života što ga opisuju sinoptici Matej, Marko i Luka, kao i Petar u svojoj drugoj poslanici. Isus je pozvao svoje najbliže učenike, Petra, Ivana i Jakova, na galilejsko brdo Tabor na molitvu u kojoj se preobrazio pred njima, odnosno pokazao im se kao Krist. Isus […]

Preminuće sv. Ane, majke Presvete Bogorodice

Prema kršćanskoj predaji, sveta Ana je bila iz plemena Levijeva, Aaronove loze. Umrla je mirno u Jeruzalemu u dobi od 79 godina, prije Navještenja presvetoj Bogorodici. Za vrijeme vladavine cara Justinijana (527-565), u Deuteri je izgrađena crkva u njezinu čast. Car Justinijan II (685-695; 705-711.) obnovio joj je crkvu, budući da se sveta Ana ukazala […]

Sveta Marija Magdalena, mironosnica

Marija Magdalena, odnosno Marija iz Magdale, bila je Židovka iz 1. stoljeća, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima spominje se kao učenica Isusa Krista. U Zapadnoj crkvi, za što je ponajviše zaslužan sv. Grgur Veliki iz VI. stoljeća, ona se, pak, stoljećima štovala kao prostitutka što se pokajala za svoje grijehe. Brkalo ju se […]

Ilija Tišbijac, prorok

Ime Ilija na hebrejskom znači – moj Bog je JHVH, a prorok Ilija zacijelo je jedan od najjačih likova u Starome zavjetu. Djelovao je za vrijeme kralja Ahaza i kraljice Izabele (oko 874-853 pr. Kr.), bio je prorok i čudotvorac, a ostat će upamćen po neusporedivom zanosu i revnosti za Boga, ali i po žestini […]

Zbor dvanaestorice apostola

Na današnji dan Grkokatolička Crkva slavi sinaksu ili zbor dvanaestorice svetih apostola. Blagdan slijedi blagdan istaknutih apostola Petra i Pavla (29. lipnja). Svaki od dvanaestorice odaje se počast na odvojene datume crkvenog kalendara. Međutim, Crkva je uspostavila i kolektivnu komemoraciju dvanaestorice svetih apostola koji su, po Gospodinovim uputama poslani da ”idu… i učine učenike od […]

Sveti Petar i Pavao, apostoli

Danas je svetkovina svetih Petra i Pavla, apostolskih prvaka. Već od 3. st. Crkva je na isti dan slavila svetkovinu svetih Petra i Pavla koji su za Neronova progona položili u Rimu svoj život za Krista Isusa. Petra je, prema predaji, Isus izabrao da među njegovim apostolima bude ”kamen” temeljac, a Pavao je naviještao Evanđelje […]

Sveta Eufemija

Eufemija (289-304) kršćanska je mučenica i zaštitnica grada Rovinja. Poznato je da je bila kćerka uglednog građanina iz Kalcedona, blizu Carigrada, a kao kršćanka, u vrijeme cara Dioklecijana, 304. godine zatvorena je i mučena te na kraju bačena lavovima koji ju nisu rastrgali. Navodno je umrla od ozljeda koje joj je u areni nanio ili medvjed ili lav. Najčešće se prikazuje […]

Antun Pečerski, časni otac

Antun Kijevski /Antun Pećinski ili Pečerski/ (oko 983-1073) bio je redovnik i utemeljitelj monaške tradicije u Ukrajini, ondašnjoj Kijevskoj Rusiji. Zajedno s Teodozijem Kijevskim suosnivač je kijevskog samostana Pečerska Lavra (”Samostan špilja”), središta monaškog i kulturnog života Ukrajine.

Sveti Atanasije Atonski (s Atosa), časni otac

Sveti Atanasije (925-1000) rođen je u Trebizondu (Trabzon u današnjoj Turskoj), a samostanskom životu predao se na planini Kyminas u negdašnjoj Bitiniji, a današnjoj Bursi (Turska). Potom je otišao na planinu Atos, gdje je osnovao veliki i znamenit samostan – Velika Lavra. Postao je toliko poznat po svojoj vrlini da su mu iz Rima, Kalabrije, […]

Blagdan Muke Presvete Bogorodice

Bogorodica Marija doživjela je smrt vlastitog sina, što je strašna majčinska bol. No, vjerovala je da je svojom smrću pobijedio smrt i vidjela ga je uskrslog. Blagdan je ohrabrenje vjernicima da ne gube nadu i, poput Bogorodice, i u boli i patnjama, vjeruju da život na kraju uvijek pobjeđuje i da Gospod nagrađuje one koji […]

Rođenje svetoga Ivana Krstitelja

Na današnji dan Crkva proslavlja svetkovinu rođenja Isusovog preteče Ivana, zadnjega od velikih proroka, koji je neposredno ”pripravio put Gospodinu” (usp. Lk 1, 57-66.80). Ivanov otac Zaharija izrekao je tada hvalospjev ”Blagoslovljen” kojim Crkva svakoga jutra pozdravlja i slavi Mesiju kao ”Mlado Sunce s visine”. Štuje se osobito u Podmilačju u Bosni i Hercegovini, gdje […]

Nedjelja Svih Svetih

Prvu nedjelju nakon blagdana Svete Pedesetnice Crkva proslavlja nedjelju Svih Svetih. Ovaj dan je određen kao spomen na sve svece, pravednike, proroke, apostole, mučenike, ispovjednike, pastire, učitelje i svete monahe, muškarce i žene, poznate i nepoznate, koji su usavršeni u pobožnosti i proslavljaju Boga svojim svetim životima.

Bartolomej / Bartol i Barnaba, apostoli

Sveti Bartolomej bio je jedan od dvanaestorice apostola i rođen je u Galileji – to je sve što se o njemu zna na temelju Evanđelja. Jedna predaja kaže da je propovijedao Evanđelje u Arabiji, Perziji i u Indiji, a druga predaja da je otišao u Armeniju. Prema ovoj predaju, skončao je svoj život tako što […]

Presveta Trojica

Proslava Presvete Trojice jedan je od najvećih blagdana nakon Uskrsa i Božića. Slavi se u nedjelju, osam tjedana nakon Uskrsa. Nedjelja Trojstva slavi kršćanski nauk Trojstva, tri božanske osobe jednoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. Tlo hramova prekriveno je svježe pokošenom travom, a ikone su ukrašene granama drveća. Boja Trojstva je zelena jer simbolizira […]

Pedesetnica / Duhovi

Blagdan Pedesetnice ili Duhova proslavlja se 50 dana nakon Uskrsa (sedme nedjelje). Obilježava silazak Duha Svetoga na apostole i druge nasljedovatelje Isusa Krista u Jeruzalemu za židovski Blagdan sedmica, kako je zabilježeno u Djelima 2, 1-31. Slavi se još i kao blagdan rođenja Crkve, jer Djela apostolska pripovijedaju da su apostoli puni Duha Svetoga govorili […]

Mitrofan, patrijarh carigradski

Mitrofan Carigradski (? – 326?) rođen je od nekršćanskih roditelja, ali je u mladosti povjerovao u Krista te došao u Bizant na kraju razdoblja u kojem su rimski carevi progonili kršćane. Bio je bizantski biskup od oko 315. do 325. godine, u vrijeme kada je Konstantin Veliki učinio Bizant glavnim gradom Rimskoga Carstva, nazivajući ga […]

Nedjelja Svetih Otaca I. nicejskog sabora

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska). Sazvao ga je rimski car Konstantin I. Veliki 325. godine kako bi razriješio pitanje neslaganja, posebice u aleksandrijskoj Crkvi. Glavno je pitanje bilo ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Bogom Ocem. Aleksandar […]

Uzašašće

Blagdan Uzašašća ili Spasovo jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana čija proslava seže do 68. godine. Prema Novom zavjetu, Isus Krist nekoliko se puta susreo sa svojim učenicima tijekom četrdeset dana nakon uskrsnuća kako bi ih dodatno uputio u svoj nauk. Četrdesetoga dana poveo ih je na Maslinsku goru, gdje su svjedočili njegovom uzašašću na […]

Treće našašće časne glave sv. Ivana Krstitelja

Na današnji dan proslavlja se spomen trećega našašća (pronalaska) glave svetog Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjeg (vidi 24. veljače). Časna glava svetog Preteče bila je zagubljena treći put, pa je ponovno otkrivena u Komani u Kapadokiji posredstvom privatne objave, ovoga puta u srebrnom ćupu i ”na svetom mjestu”. Potom je prenesena u Carigrad, gdje su ga […]

Ćiril i Metod, učitelji i apostoli slavenski

Bizantski učenjaci i misionari Ćiril (Konstantin, 826-869) i Metod (815-885), dvojica su braće, a zbog svoga predanoga rada na opismenjavanju i evangelizaciji Slavena nazivaju se još i ”apostolima Slavena”. Tvorci su glagoljice, prvog slavenskoga pisma, koje se koristilo za staroslavenski jezik. Nakon njihove smrti, učenici su nastavili s misionarskim aktivnostima među Slavenima, a braća su […]

Šimun Revnitelj, apostol

Šimun Revnitelj, Šimun Zelot ili Šimun Apostol, jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola. Naziva se Kanaancem kako bi ga se razlikovalo od Šimuna Petra, također apostola. Šimun znači ”slušatelj”, a Kanaanac da je rođen u gradu Kani ili u pokrajini Kanaan. Prema drugom tumačenju ”kanana” na aramejskom znači: revnostan, jednako kao i zelotes na grčkom. […]

Teodozije Veliki, časni

Teodozije I. (347-395), poznat i kao Teodozije Veliki, bio je rimski car koji je vladao od 379. do 395. godine. Tijekom svoje vladavine pobijedio je u važnom ratu protiv Gota, kao i u dva građanska rata. Godine 380. ediktom Cunctos populos proglasio je kršćanstvo državnom religijom. Bio je posljednji car koji je upravljao Rimskim Carstvom u cjelini […]

Atanazij(e) Veliki, patrijarh aleksandrijski (grkokatolički)

Atanazije /Atanazije Veliki, Atanazije Aleksandrijski/ (oko 295-373), crkveni je otac i jedna od najpoznatijih osoba ranoga kršćanstva. U mladosti je bio učenik pustinjaka sv. Antuna Velikog, kao đakon sudjelovao je 325. na koncilu u Niceji, a od 328. bio aleksandrijski biskup. Kao protivnik arijanaca proganjan je čitav život i pet puta protjerivan iz svoje biskupije […]

Ivan Klimak (Ljestvičar), časni otac

Ivan Klimak (latinski: Ioannes Climacus), također poznat i kao Ivan Ljestvičar, Ivan Skolastik i Ivan Sinajski, bio je kršćanski redovnik na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. Rimokatolička, istočne pravoslavne i grkokatoličke crkve štuju ga kao sveca. Gotovo ništa pouzdano ne znamo o Ivanovu životu. Postoji drevna Vita (životopis), koju je napisao redovnik Danijel iz […]

Blagovijest Presvetoj Bogorodici

Blagdan Navještenja ili Blagovijest Presvetoj Bogorodici, spomen je navještaja arhanđela Gabrijela Djevici Mariji da će začeti i roditi sina, a jedan je od najvažnijih blagdana kršćanske crkve, kojega proslavljamo 25. ožujka, odnosno devet mjeseci prije Božića. Osim Gelazijanskog i Gregorijanskog sakramentala, koji spominju ovaj blagdan, prvi nesporno autentični spomen ovoga blagdana nalazi se u aktima […]

Treća nedjelja Velikog posta – Križupoklonstvena

Križupoklonstvena nedjelja, odnosno treća nedjelja Velikog posta, s razlogom je smještena usred Korizme. Tijekom Velikog posta, svatko od nas je pozvan posvetiti svoju pozornost pomirenju, kritičkoj samorefleksiji, poniznosti i sposobnosti da autentično primjenjujemo Kristovo suosjećanje i milosrđe. Potičemo se na post kako bismo postali svjesniji svoga ponašanja. Ako smo radili na vlastitoj samosvijesti radeći na […]

Druga nedjelja Velikog posta – Prijenos moći sv. Nicefora

Nicefor I. (oko 758. – 828.) bio je kršćanski bizantski pisac i ekumenski carigradski patrijarh (806. – 815.). Rođen je u Carigradu kao sin Teodora i Eudokije, strogo pravovjerne obitelji, koja je patila u vrijeme ikonoklazma. Njegov otac Teodor, jedan od tajnika cara Konstantina V., bio je bičevan i protjeran u Niceju zbog svoje revne […]

Četrdesetorica mučenika sebastijskih

Četrdesetorica mučenika iz Sebaste, također poznatih i kao Sveta Četrdesetorica, bili su skupina rimskih vojnika XII. Legije – Fulminata (”Munjevita”), koji su prema predaji podnijeli mučeništvo 320. godine zbog svoje kršćanske vjere. Pogubljeni su u blizini grada Sebaste u Maloj Armeniji (današnji Sivas u Turskoj) kao žrtve Licinijeva progona istočnih kršćana nakon 316. godine. Bazilije […]

Prva nedjelja Velikog posta – Svetih Ikona ili Pravovjerja

Na prvu nedjelju Velikoga posta obilježavamo obnovu štovanja ikona nakon sukoba ikonoklasta, koji se smatra trijumfom Crkve nad posljednjim velikim herezama koje su je mučile (sva kasnija krivovjerja smatrana su tek kopijama ranijih). Na današnji dan u hramovima i značajnim samostanima prije Božanske liturgije održava se posebna svečanost poznata kao ”Pobjeda pravovjerja”, na kojoj se […]

Početak Velikoga i časnoga posta (Četrdesetnice)

Vrijeme koje započinje današnjim danom naziva se Veliki post ili Časni post jer predstoji najvećem kršćanskom blagdanu – Uskrsu (Pasha, Vazam). Veliki post vrijeme je predviđeno za očišćenje duše i tijela, za promjenu života i poboljšanje životnih navika i odnosa s braćom ljudima. Veliki post naziva se prema svome trajanju još i sveta Četrdesetnica, odnosno […]

Prvo i drugo našašće časne glave sv. Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjega

Na ovaj dan proslavlja se u crkvi spomen prvoga i drugoga našašća (pronalaska) glave svetog Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjeg. Relikvija se danas nalazi u Damasku u kapeli koja se danas nalazi unutar velike Omejidske džamije, što je jedinstveni slučaj u svijetu da se unutar džamije čuva relikvija jednoga kršćanskog sveca.

Prikazanje Gospodinovo u Hramu – Svijećnica

Prema Općem rimskom kalendaru, a također i prema kalendarima Grčke i Ruske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, na ovaj dan proslavlja se događaj iz Isusova djetinjstva, kada su Josip i Marija – poštujući propise Mojsijeva Zakona (usp. Lk 2, 22–40; Izl 13, 2. 12; Lev 12, 6–8) – obredno prikazali Isusa u jeruzalemskom Hramu. U […]

Sveta tri Svetitelja: Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti, zaštitnici križevačke eparhije

Svaki od ova tri velika crkvena oca i svetitelja (sveca) – Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti, ima svoj spomendan u siječnju. Bazilije Veliki (329.-379.), nadbiskup Cezareje Kapodocijke, poznat je kao autor Velikog i Malog pravila za monaški život te brojnih teoloških i liturgijskih tekstova. Grgur Bogoslov (oko 330.-390.), patrijarh carigradski poznat je po […]

Prijenos moći sv. Ivana Zlatoustoga u Carigrad

Crkva na ovaj dan proslavlja spomendan prijenosa moći sv. Ivana Zlatoustog, patrijarha carigradskog i velikog crkvenog naučitelja. Spomen je to na događaj iz 438. godine, kada je izvršeno svečano prenošenje svečevih relikvija iz armenskog grada Komana u Carigrad. Događaj je uslijedio nakon propovijedi carigradskog patrijarha Prokla, koji je i sam bio učenikom sv. Ivana Zlatoustoga. […]

Eutimije Veliki, časni otac

Eutimije Veliki ( 377.- 473.), rođen je u Meliteni u Maloj Armeniji u pobožnoj obitelji plemićkog porijekla. Školovao ga melitenski biskup Otreje, potom zaredio i postavio na čelo svih samostana u Melitenskoj biskupiji. Godine 411. Eutimije se povukao u palestinsku pustinju s pustinjakom (sv.) Teoktistom. Živjeli su u spilji. S vremenom su se oko njih […]

Antun Veliki, časni otac pustinjak

Antun Pustinjak (oko 251.-356.) život je posvetio pustinjačkom životu. Samačkim životom otpočeo je živjeti u blizini rodnoga sela u Egiptu, a potom se zaputio na obale Crvenog Mora, gdje je kao monah u postu i molitvi proveo dvadeset godina. Manastir je osnovao 305. u Fajumi te okupio mnoštvo učenika. Dvaput je iz svoga boravišta dolazio […]

Zbor sv. Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjega

U crkvama bizantskog obreda uobičajeno je da se danima nakon velikih blagdana Gospodnjih ili Majke Božje prisjećaju svetaca koji su neposredno sudjelovali u kakvom svetom događaju. Stoga, dan nakon Bogojavljenja, Crkva odaje počast Ivanu koji je krstio Isusa, pa se stoga i naziva Krstiteljem. Ivana se naziva i Pretečim jer je prethodio Kristu u naučavanju […]

Bogojavljenje Gospodnje

Na svetkovinu Bogojavljenja Crkve bizantskog obreda slave Kristovo krštenje na Jordanu, a tom prigodom se vrši i veliki blagoslov vode. Toga dana je, prema evanđeljima, Ivan Preteča (Krstitelj), koji je od djetinjstva živio u pustinji, došao u krajeve Jordana propovijedajući krštenje pokajanjem za oproštenje grijeha. Tada je iz Galileje došao na Jordan i Isus te […]

Obrezanje Gospodnje: Sv. Bazilij Veliki, nadbiskup kapadocijski

Na današnji dan Crkva proslavlja Obrezanje Gospodnje. Osmi dan nakon rođenja Josip i Marija, kako to propisuje Mojsijev Zakon, podvrgoše dijete obredu obrezanja i tom prilikom dadoše dječaku ime Isus (= Spasitelj. Obrezanje je za Stari zavjet vanjski znak saveza između Boga i izabranog naroda, a za Novi zavjet krštenje je znak obnovljenog saveza s […]

Uvodnik

  • U potrazi za pravoslavnim Titom, Naserom i Nehruom
    Prateći moskovsko-carigradske posredne i otvorene sukobe počele su mi se po glavi motati ideje poput angažiranja posrednika ili čak crkvene inačice mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Posrednici bi mogli biti, primjerice, teolozi koji su čak doktorirali na grčkim učilištima, a visoko kotiraju u Moskvi. Takvih je vladika do invazije koronavirusa bilo i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva