Današnji dan posvećen je Marku evanđelisti. Markovo evanđelje se, prema legendi, temelji na Petrovim propovijedima u Rimu i najstarije je među evanđeljima, vjerojatno nastalo prije 70. godine jer ne pokazuje da je pisac znao za razaranje Jeruzalemskog hrama. Marko više od drugih evanđelista ističe Isusovo čovještvo. Te čitatelja postupno uvodi u mesijansku tajnu što se posvema očituje u smrti i u uskrsnuću Isusovu. U […]

Juraj (Đorđe, grč. Geórgios) je bio rimski časnik koji je umro mučeničkom smrću za vrijeme Dioklecijanova progona 303. god. u Kapadociji, kada su ga, zbog nepriznavanja poganskih bogova, osudili na smrt odrubljivanjem glave. O njemu ima vrlo malo pouzdanih podataka te su tijekom stoljeća nastale brojne legende, velikim dijelom u vrijeme viteštva, koje toga mučenika najčešće […]

U nedjelju nakon Uskrsa u liturgijskoj godini C čita se ulomak iz Ivanova evanđelja (Iv 20, 19-31) o ukazanjima uskrsloga Isusa učenicima, posebice Tomi zvanom Blizanac. Toma nije bio uvjeren da je to doista Isus pa se htio dotaknuti njegovih rana te povjerovao.

Ponedjeljak nakon Uskrsa u brojnim je državama svijeta službeni praznik. Na ovaj dan, liturgija je posvećena spomenu na evanđeljski zapis o putu uskrsnulog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika s kojima je razgovarao o Svetom pismu (Lk 24, 13-49). Učenici su ga tek naknadno, kada je za jela lomio kruh, prepoznali kao Isusa.

Ivan Klimak (latinski: Ioannes Climacus), također poznat i kao Ivan Ljestvičar, Ivan Skolastik i Ivan Sinajski, bio je kršćanski redovnik na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. Rimokatolička, istočne pravoslavne i grkokatoličke crkve štuju ga kao sveca. Gotovo ništa pouzdano ne znamo o Ivanovu životu. Postoji drevna Vita (životopis), koju je napisao redovnik Danijel iz […]

Križupoklonstvena nedjelja, odnosno treća nedjelja Velikog posta, s razlogom je smještena usred Korizme. Tijekom Velikog posta, svatko od nas je pozvan posvetiti svoju pozornost pomirenju, kritičkoj samorefleksiji, poniznosti i sposobnosti da autentično primjenjujemo Kristovo suosjećanje i milosrđe. Potičemo se na post kako bismo postali svjesniji svoga ponašanja. Ako smo radili na vlastitoj samosvijesti radeći na […]

Na današnji dan, Uskrs, najveći kršćanski blagdan, na osobit se način svečanim euharistijskim slavljem obilježava Isusovo uskrsnuće, tj. činjenica da mu tijelo nije ostalo u grobu te da se ukazao učenicima svjedočeći pobjedu nad smrću. Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo trodnevlje – Veliki […]

To je dan tišine i molitve. Na Veliku subotu vjernici se tijekom dana zadržavaju kod uređenoga mjesta koje predstavlja Isusov grob te, posteći i moleći, razmišljaju o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Navečer otpočinje tzv. Vazmeno bdjenje paljenjem vatre na koju se pali uskrsna svijeća. Također je običaj da se za posebice svečanoga misnog […]

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (lat. Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za sakrament svete potvrde) te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, Misa večere Gospodnje kada se i obnavlja ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda. U većini crkava ponavlja […]

Veliki petak se slavi u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Tijekom dana vjernici mole Križni put. Budući da je Isus bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe, Katolička Crkva na Veliki petak ne slavi misnu žrtvu. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, […]

Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest (od latinskog annuntiatio) proslavlja Gabrijelov navještaj Mariji da će začeti i roditi sina, te će tako postati majkom Isusa Krista, kršćanskog Mesije i Sina Božjega, nagovijestivši da će se njezino dijete zvati Isus (Jehošuah ili Ješua, odnosno “Bog je spasenje”). Navještenje se prema Luki 1, 26 dogodilo “u šestom mjesecu” Elizabetine […]

Gospodinov ulazak u Jeruzalem ili Cvjetnica kršćanski je blagdan koji se slavi u nedjelju što prethodi Uskrsu, odnosno na šestu korizmenu nedjelju. Posvećen je svečanom ulasku Isusa Krista u Jeruzalem, opisanom u sva četiri evanđelja. Isus je, jašući na magarcu, ušao u Jeruzalem, gdje su ga ljudi dočekali, stavljajući odjeću i palmove grane na cestu […]

Četrdesetorica mučenika iz Sebaste, također poznatih i kao Sveta Četrdesetorica, bili su skupina rimskih vojnika XII. Legije – Fulminata (”Munjevita”), koji su prema predaji podnijeli mučeništvo 320. godine zbog svoje kršćanske vjere. Pogubljeni su u blizini grada Sebaste u Maloj Armeniji (današnji Sivas u Turskoj) kao žrtve Licinijeva progona istočnih kršćana nakon 316. godine. Bazilije […]

Nicefor I. (oko 758. – 828.) bio je kršćanski bizantski pisac i ekumenski carigradski patrijarh (806. – 815.). Rođen je u Carigradu kao sin Teodora i Eudokije, strogo pravovjerne obitelji, koja je patila u vrijeme ikonoklazma. Njegov otac Teodor, jedan od tajnika cara Konstantina V., bio je bičevan i protjeran u Niceju zbog svoje revne […]

Na prvu nedjelju Velikoga posta obilježavamo obnovu štovanja ikona nakon sukoba ikonoklasta, koji se smatra trijumfom Crkve nad posljednjim velikim herezama koje su je mučile (sva kasnija krivovjerja smatrana su tek kopijama ranijih). Na današnji dan u hramovima i značajnim samostanima prije Božanske liturgije održava se posebna svečanost poznata kao ”Pobjeda pravovjerja”, na kojoj se […]

Vrijeme koje započinje današnjim danom naziva se Veliki post ili Časni post jer predstoji najvećem kršćanskom blagdanu – Uskrsu (Pasha, Vazam). Veliki post vrijeme je predviđeno za očišćenje duše i tijela, za promjenu života i poboljšanje životnih navika i odnosa s braćom ljudima. Veliki post naziva se prema svome trajanju još i sveta Četrdesetnica, odnosno […]

Sveta Agata (231.?-250. g), djevica i mučenica, slavi se napose na Siciliji. Iako su datumi njezina rođenja i smrti neizvjesni, najvjerojatnije je iz grada Catanije (Sicilija), a njezin život obavijen je brojnim legendama. Već kao djevojčica zavjetovala se na djevičanstvo. Za vrijeme Decijeva progona kršćana (249.-251.). upravitelj Sicilije, Kvintijan, se počeo se zanimati za nju, […]

Prema Općem rimskom kalendaru, a također i prema kalendarima Grčke i Ruske pravoslavne crkve i Anglikanske crkve, na ovaj dan proslavlja se događaj iz Isusova djetinjstva, kada su Josip i Marija – poštujući propise Mojsijeva Zakona (usp. Lk 2, 22–40; Izl 13, 2. 12; Lev 12, 6–8) – obredno prikazali Isusa u jeruzalemskom Hramu. U […]

Na ovaj dan proslavlja se u crkvi spomen prvoga i drugoga našašća (pronalaska) glave svetog Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjeg. Relikvija se danas nalazi u Damasku u kapeli koja se danas nalazi unutar velike Omejidske džamije, što je jedinstveni slučaj u svijetu da se unutar džamije čuva relikvija jednoga kršćanskog sveca.

Svaki od ova tri velika crkvena oca i svetitelja (sveca) – Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti, ima svoj spomendan u siječnju. Bazilije Veliki (329.-379.), nadbiskup Cezareje Kapodocijke, poznat je kao autor Velikog i Malog pravila za monaški život te brojnih teoloških i liturgijskih tekstova. Grgur Bogoslov (oko 330.-390.), patrijarh carigradski poznat je po […]

Crkva na ovaj dan proslavlja spomendan prijenosa moći sv. Ivana Zlatoustog, patrijarha carigradskog i velikog crkvenog naučitelja. Spomen je to na događaj iz 438. godine, kada je izvršeno svečano prenošenje svečevih relikvija iz armenskog grada Komana u Carigrad. Događaj je uslijedio nakon propovijedi carigradskog patrijarha Prokla, koji je i sam bio učenikom sv. Ivana Zlatoustoga. […]

Eutimije Veliki ( 377.- 473.), rođen je u Meliteni u Maloj Armeniji u pobožnoj obitelji plemićkog porijekla. Školovao ga melitenski biskup Otreje, potom zaredio i postavio na čelo svih samostana u Melitenskoj biskupiji. Godine 411. Eutimije se povukao u palestinsku pustinju s pustinjakom (sv.) Teoktistom. Živjeli su u spilji. S vremenom su se oko njih […]

Antun Pustinjak (oko 251.-356.) život je posvetio pustinjačkom životu. Samačkim životom otpočeo je živjeti u blizini rodnoga sela u Egiptu, a potom se zaputio na obale Crvenog Mora, gdje je kao monah u postu i molitvi proveo dvadeset godina. Manastir je osnovao 305. u Fajumi te okupio mnoštvo učenika. Dvaput je iz svoga boravišta dolazio […]

U crkvama bizantskog obreda uobičajeno je da se danima nakon velikih blagdana Gospodnjih ili Majke Božje prisjećaju svetaca koji su neposredno sudjelovali u kakvom svetom događaju. Stoga, dan nakon Bogojavljenja, Crkva odaje počast Ivanu koji je krstio Isusa, pa se stoga i naziva Krstiteljem. Ivana se naziva i Pretečim jer je prethodio Kristu u naučavanju […]

U crkvama bizantskog obreda uobičajeno je da se danima nakon velikih blagdana Gospodnjih ili Majke Božje prisjećaju svetaca koji su neposredno sudjelovali u kakvom svetom događaju. Stoga, dan nakon Bogojavljenja, Crkva odaje počast Ivanu koji je krstio Isusa, pa se stoga i naziva Krstiteljem. Ivana se naziva i Pretečim jer je prethodio Kristu u naučavanju […]

Na svetkovinu Bogojavljenja Crkve bizantskog obreda slave Kristovo krštenje na Jordanu, a tom prigodom se vrši i veliki blagoslov vode. Toga dana je, prema evanđeljima, Ivan Preteča (Krstitelj), koji je od djetinjstva živio u pustinji, došao u krajeve Jordana propovijedajući krštenje pokajanjem za oproštenje grijeha. Tada je iz Galileje došao na Jordan i Isus te […]

Na današnji dan Crkva proslavlja Obrezanje Gospodnje. Osmi dan nakon rođenja Josip i Marija, kako to propisuje Mojsijev Zakon, podvrgoše dijete obredu obrezanja i tom prilikom dadoše dječaku ime Isus (= Spasitelj. Obrezanje je za Stari zavjet vanjski znak saveza između Boga i izabranog naroda, a za Novi zavjet krštenje je znak obnovljenog saveza s […]

Kao što ga ima Grkokatolička Crkva, Istočne Crkve imaju i dodatnih marijanskih blagdana. Tako gotovo svi istočni obredi prvi dan po Božiću, 26. prosinca, slave kao ”Zbor” ili ”Proslavu” presvete Bogorodice ili ”Pohvale presvetoj Bogomajci”, kada se na poseban način slavi Marijino bogomaterinstvo.

Srodnik apostola Pavla, i Židov od onih Židova, koji življahu po grčkim područjima. Bijaše Stjepan prvi od sedam đakona, koje apostoli sveti zarediše i postaviše u službu oko pomaganja siromašnih u Jeruzalemu. Zato se i prozva arhiđakonom. Silom vjere svoje Stjepan činjaše čudesa velika među ljudima. Zlobni Židovi prepirahu se s njim, no bivahu uvijek […]

Kao i kod Uskrsa, blagdan Rođenja Gospodina našega Isusa Krista počinje razdobljem priprave, a čini je post koji odgovara onome korizmenome i traje četrdeset dana. Božićni post započinje 15. studenog. Nedjeljom neposredno prije 25. prosinca posebne proslave naglašavaju vezu između Starog i Novoga saveza (Nedjelja svetih Paraotaca i Nedjelja Otaca prvih šest ekumenskih koncila). Božićnom […]

Badnjak, Badnji dan ili Badnjica, posljednji je dan katoličkog Adventa (Došašća), odnosno dan uoči Božića, a na poseban način označava i večer uoči Božića. O tome svjedoči i njegov naziv, koji potječe iz praslavenskog glagola bъd (indoeur. *bŭdh, kao u glagolu bdjeti, buditi i dr.) sa značenjem bdijenja. Na taj dan su se prema vrlo […]

Nedjelja svetih Praotaca je nedjelja koja pada između 11. i 17. prosinca, odnosno druga nedjelja prije Božića. Na ovu nedjelju prisjećamo se Kristovih predaka po tijelu. Svi veliki Oci i Majke, odnosno proroci Staroga zavjeta, počevši od Adama, Abrahama, pravedne Sare, Izaka i Jakova, uključujući svetog proroka Iliju i Danijela, i zaključno sa svetim prorokom […]

Pojam “bezgrešnog začeća” odražava uvjerenje prema kojemu je Djevica Marija bila slobodna od izvornog ili nasljednoga grijeha od samih početka njezina života, tj. od njezina začeća. Budući da izvire od Adama, ljudski je rod zbog njegova posrnuća ili pada naslijedio i njegovu palu narav kao posljedicu grijeha. To nazivamo izvornim ili istočnim grijehom. Prema katoličkom […]

Rodio se oko 270. godine u gradu Patari, u pokrajini Liciju, u Maloj Aziji, kao jedinac u poznatoj i imućnoj obitelji Teofana i None. Nikola se zamonašio u manastiru Novi Sion što ga je osnovao njegov stric, biskup u Patari. Još kao svećenik pročuo se po svom milosrđu prema siromasima. Izabran je za nadbiskupa grada […]

Rodio se u Betsaidi. Otac mu bijaše Jona. Imao je brata Šimuna Petra. Po zanimanju bio je ribar. Najprije je bio učenik sv. Ivana Krstitelja. Isus ga je prvoga pozvao među svoje učenike te ga stoga nazivamo ”Prvozvani”. Doveo je k Isusu svoga brata Šimuna. Nakon Duhova ne spominje se nigdje u spisima. Pripisuju mu […]

Blagdan Krista kralja svega stvorenja uveo je papa Pio XI. 1925. godine svojom enciklikom Quas primas, gdje stavlja naglasak na posvećivanju osobnog života vjernika i života cijele Crkve, te stavljanje Krista na prvo mjesto u osobnom i zajedničarskom životu. Potvrda je to duhovnog rasta pojedinaca i cijele Crkve tijekom liturgijske godine i priznanje Krista jedinim Kraljem. […]

Dimitrij (Dmitar), Demetrije Srijemski ili Solunski (oko 270-304) bio je đakon Suradnik Ireneja Lyonskog i čuvar svetih knjiga. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana bio je mučen i ubijen zbog kršćanske vjere zajedno sa sv. Donatom i sv. Fortunatom. Poznati su spisi Mirakuli sv. Demetrija, preko kojih se širilo njegovo štovanje. U Zagrebačkom časoslovu nalaze se najstariji sačuvani bogoslužni tekstovi o sv. Demetriju […]

Luka je autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te, po predaji, bijaše i autor prve ikone na kojoj je naslikao lik Bogorodice, Isusove majke. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Vjerojatno je bio podrijetlom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj) te se služio grčkim jezikom. Nije moguće točno zaključiti ni je li […]

U nedjelju 9. listopada grkokatolički vjernici se sjećaju i slave praoca Abrahama. Ističe se snažna vjera kojom je praotac Abraham hodao s Gospodinom kroz svoj život. I danas, vjeruju, praotac Abraham ostaje uzor ustrajnosti i povjerenja u Gospodina i u situacijama kada izgleda da nas je Svevišnji napustio. Abrahamov primjer kroz biblijske tekstove poručuje i […]

Ekumenski sabor naziv je za sastanke biskupa cijele Crkve u prvim stoljećima kršćanstva na kojima su razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju. Prvih osma ekumenskih sabora priznaju i Katolička i Pravoslavne crkve. Svi su se održali na Istoku u razdoblju između 4. i 9. stoljeća. Sedmi ekumenski, ili Drugi nicejski sabor, kako se još zove prema […]

Toma Apostol (Juda Toma, Didim) jedan od Isusovih dvanaestorice apostola. Nekoliko puta se spominje u evanđeljima (Iv 11,16¸14,5), no najpoznatiji je zbog scene nakon Isusova uskrsnuća. Nije bio prisutan kada se Isus ukazao učenicima te im je rekao da neće vjerovati da je Isus uskrsnuo dok ne dodirne njegove rane i sam se uvjeri (Iv 20,24-29). Zbog toga […]

Blagdan Pokrova Presvete Bogorodice blagdan je kojim se Isusova majka slavi kao zagovornica, pokroviteljica i zaštitnica kršćana i svih ljudi. Spomen je to na događaj što se zbio 1. listopada 911. godine u Carigradu za vladavine cara Lava Mudroga. Prema predaji, tada se Bogorodica, za vrijeme noćnog bogosluženja, ukazala okupljenom narodu. Monah Andrej Jurodivi i […]

Hariton je rođen u gradu Ikoniju za vrijeme vladavine cara Aurelijana, otprilike 274. godine. Uhićen je, mučen i osuđen na smrt zbog svjedočenja kršćanske vjere, ali je naposlijetku oslobođen carskim ukazom. Došao je u Palestinu, gdje je živio asketskim životom i propovijedao među Židovima. Preminuo je nakon dužeg boravka u Judejskoj pustinji, gdje je osnovao […]

Apostol i evanđelist Ivan bio je podrijetlom iz Betsaide galilejske, sin Zebedeja i Salome, odnosno brat Jakova Starijeg. Isprva ribar po zanimanju, postao je apostol i ljubljeni Kristov učenik. Samo ga je on od svih učenika slijedio čak i do križa, a Isus mu je povjerio skrb za svoju Majku. Nakon toga, kako svjedoči crkvena […]

Prema svjedočanstvu evanđelja, Ivan je začet šest mjeseci prije Kristova rođenja, nakon vizije koju je Zaharija, otac Preteče, imao u Hramu dok je vršio svećeničku službu. U toj viziji arkanđeo Gabrijel ukazao se Zahariji i rekao mu: ”Ne boj se, Zaharija! Uslišana ti je molitva: žena će ti Elizabeta roditi sina” (Luka 1,13). Znajući da […]

Blagdan se slavio u Rimu još krajem 7. stoljeća. Prema crkvenoj predaji, car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kršćanima bude vraćen sveti Isusov križ, što su ga Perzijanci bili odnijeli sa sobom. Uvjet je bio ispunjen i sam car je na ramenima […]

Blagdan Male Gospe je spomendan rođenja Djevice Marije, a vjerojatno se počeo slaviti neposredno nakon Efeškoga sabora (431. g.), koji je proglasio dogmu Marijina ”Bogomajčinstva”. Prvi put se spominje u himnu što ga je sastavio sveti Roman, crkveni pjesnik Grčke crkve; Katolička crkva usvojila je ovaj blagdan tek u 17. stoljeću. U liturgijskom kalendaru jedino […]

Prvi ekumenski sabor u Niceji (325.) odredio je da crkvena godina ili indikt počinje 1. rujna. Riječi je o liturgijskom ciklusu od 15 godina, a njegovo računanje započelo je 312. godine u Carigradu i trajalo sve do njegova pada 1453. godine, a u Rusiji sve do vladavine Petra I. Velikog. Mjesec rujan je bio kod […]

Prema Rimskom martirologiju, 29. kolovoz izabran je za spomen mučeništva sv. Ivana Krstitelja jer na današnji je drugi put pronađena relikvija njegove odsječene glave. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi sv. Silvestra ad Campum Martium. Mučeništvo Ivana Krstitelja opisuju sva četiri evanđelista (Marko, Matej, Luka […]

Crkva danas proslavlja svetkovinu uznesenja bl. Djevice Marije u nebo, a u narodu poznatiji i kao Velika Gospa. Papa Pio XII. 1. studenoga 1950. proglasio je dogmu Marijina uznesenja u nebo svojom apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus. Podrijetlo svetkovine može se vezati uz proslavu posvete crkve u čast Majci Isusovoj u Jeruzalemu, koja se slavila 15. […]

Apostol Matija ne spominje se u Evanđeljima, nego u Djelima apostolskim, kao apostol koji je odmijenio Isusova izdajicu – Judu Iškariotskoga. Nakon Isusovog uzašašća na nebo, u Jeruzalemu okupili su se apostoli i oko 150 vjernika te birali zamjenu. Uvjet je bio da je kandidat bio sve vrijeme s apostolima od Isusova krštenja do uzašašća […]

Crkva na današnji dan obilježava blagdan Preobraženja, događaj iz Isusova života što ga opisuju sinoptici Matej, Marko i Luka, kao i Petar u svojoj drugoj poslanici. Isus je pozvao svoje najbliže učenike, Petra, Ivana i Jakova, na galilejsko brdo Tabor na molitvu u kojoj se preobrazio pred njima, odnosno pokazao im se kao Krist. Isus […]

Prema kršćanskoj predaji, sveta Ana je bila iz plemena Levijeva, Aaronove loze. Umrla je mirno u Jeruzalemu u dobi od 79 godina, prije Navještenja presvetoj Bogorodici. Za vrijeme vladavine cara Justinijana (527-565), u Deuteri je izgrađena crkva u njezinu čast. Car Justinijan II (685-695; 705-711.) obnovio joj je crkvu, budući da se sveta Ana ukazala […]

Marija Magdalena, odnosno Marija iz Magdale, bila je Židovka iz 1. stoljeća, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima spominje se kao učenica Isusa Krista. U Zapadnoj crkvi, za što je ponajviše zaslužan sv. Grgur Veliki iz VI. stoljeća, ona se, pak, stoljećima štovala kao prostitutka što se pokajala za svoje grijehe. Brkalo ju se […]

Ime Ilija na hebrejskom znači – moj Bog je JHVH, a prorok Ilija zacijelo je jedan od najjačih likova u Starome zavjetu. Djelovao je za vrijeme kralja Ahaza i kraljice Izabele (oko 874-853 pr. Kr.), bio je prorok i čudotvorac, a ostat će upamćen po neusporedivom zanosu i revnosti za Boga, ali i po žestini […]

Na današnji dan Grkokatolička Crkva slavi sinaksu ili zbor dvanaestorice svetih apostola. Blagdan slijedi blagdan istaknutih apostola Petra i Pavla (29. lipnja). Svaki od dvanaestorice odaje se počast na odvojene datume crkvenog kalendara. Međutim, Crkva je uspostavila i kolektivnu komemoraciju dvanaestorice svetih apostola koji su, po Gospodinovim uputama poslani da ”idu… i učine učenike od […]

Danas je svetkovina svetih Petra i Pavla, apostolskih prvaka. Već od 3. st. Crkva je na isti dan slavila svetkovinu svetih Petra i Pavla koji su za Neronova progona položili u Rimu svoj život za Krista Isusa. Petra je, prema predaji, Isus izabrao da među njegovim apostolima bude ”kamen” temeljac, a Pavao je naviještao Evanđelje […]

Eufemija (289-304) kršćanska je mučenica i zaštitnica grada Rovinja. Poznato je da je bila kćerka uglednog građanina iz Kalcedona, blizu Carigrada, a kao kršćanka, u vrijeme cara Dioklecijana, 304. godine zatvorena je i mučena te na kraju bačena lavovima koji ju nisu rastrgali. Navodno je umrla od ozljeda koje joj je u areni nanio ili medvjed ili lav. Najčešće se prikazuje […]

Antun Kijevski /Antun Pećinski ili Pečerski/ (oko 983-1073) bio je redovnik i utemeljitelj monaške tradicije u Ukrajini, ondašnjoj Kijevskoj Rusiji. Zajedno s Teodozijem Kijevskim suosnivač je kijevskog samostana Pečerska Lavra (”Samostan špilja”), središta monaškog i kulturnog života Ukrajine.

Na današnji dan Crkva proslavlja svetkovinu rođenja Isusovog preteče Ivana, zadnjega od velikih proroka, koji je neposredno ”pripravio put Gospodinu” (usp. Lk 1, 57-66.80). Ivanov otac Zaharija izrekao je tada hvalospjev ”Blagoslovljen” kojim Crkva svakoga jutra pozdravlja i slavi Mesiju kao ”Mlado Sunce s visine”. Štuje se osobito u Podmilačju u Bosni i Hercegovini, gdje […]

Bogorodica Marija doživjela je smrt vlastitog sina, što je strašna majčinska bol. No, vjerovala je da je svojom smrću pobijedio smrt i vidjela ga je uskrslog. Blagdan je ohrabrenje vjernicima da ne gube nadu i, poput Bogorodice, i u boli i patnjama, vjeruju da život na kraju uvijek pobjeđuje i da Gospod nagrađuje one koji […]

Prvu nedjelju nakon blagdana Svete Pedesetnice Crkva proslavlja nedjelju Svih Svetih. Ovaj dan je određen kao spomen na sve svece, pravednike, proroke, apostole, mučenike, ispovjednike, pastire, učitelje i svete monahe, muškarce i žene, poznate i nepoznate, koji su usavršeni u pobožnosti i proslavljaju Boga svojim svetim životima.

Sveti Bartolomej bio je jedan od dvanaestorice apostola i rođen je u Galileji – to je sve što se o njemu zna na temelju Evanđelja. Jedna predaja kaže da je propovijedao Evanđelje u Arabiji, Perziji i u Indiji, a druga predaja da je otišao u Armeniju. Prema ovoj predaju, skončao je svoj život tako što […]

Proslava Presvete Trojice jedan je od najvećih blagdana nakon Uskrsa i Božića. Slavi se u nedjelju, osam tjedana nakon Uskrsa. Nedjelja Trojstva slavi kršćanski nauk Trojstva, tri božanske osobe jednoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. Tlo hramova prekriveno je svježe pokošenom travom, a ikone su ukrašene granama drveća. Boja Trojstva je zelena jer simbolizira […]

Mitrofan Carigradski (? – 326?) rođen je od nekršćanskih roditelja, ali je u mladosti povjerovao u Krista te došao u Bizant na kraju razdoblja u kojem su rimski carevi progonili kršćane. Bio je bizantski biskup od oko 315. do 325. godine, u vrijeme kada je Konstantin Veliki učinio Bizant glavnim gradom Rimskoga Carstva, nazivajući ga […]

Blagdan Pedesetnice ili Duhova proslavlja se 50 dana nakon Uskrsa (sedme nedjelje). Obilježava silazak Duha Svetoga na apostole i druge nasljedovatelje Isusa Krista u Jeruzalemu za židovski Blagdan sedmica, kako je zabilježeno u Djelima 2, 1-31. Slavi se još i kao blagdan rođenja Crkve, jer Djela apostolska pripovijedaju da su apostoli puni Duha Svetoga govorili […]

Na današnji dan proslavlja se spomen trećega našašća (pronalaska) glave svetog Ivana Krstitelja, Preteče Gospodnjeg (vidi 24. veljače). Časna glava svetog Preteče bila je zagubljena treći put, pa je ponovno otkrivena u Komani u Kapadokiji posredstvom privatne objave, ovoga puta u srebrnom ćupu i ”na svetom mjestu”. Potom je prenesena u Carigrad, gdje su ga […]

Blagdan Uzašašća ili Spasovo jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana čija proslava seže do 68. godine. Prema Novom zavjetu, Isus Krist nekoliko se puta susreo sa svojim učenicima tijekom četrdeset dana nakon uskrsnuća kako bi ih dodatno uputio u svoj nauk. Četrdesetoga dana poveo ih je na Maslinsku goru, gdje su svjedočili njegovom uzašašću na […]

Bizantski učenjaci i misionari Ćiril (Konstantin, 826-869) i Metod (815-885), dvojica su braće, a zbog svoga predanoga rada na opismenjavanju i evangelizaciji Slavena nazivaju se još i ”apostolima Slavena”. Tvorci su glagoljice, prvog slavenskoga pisma, koje se koristilo za staroslavenski jezik. Nakon njihove smrti, učenici su nastavili s misionarskim aktivnostima među Slavenima, a braća su […]

Šimun Revnitelj, Šimun Zelot ili Šimun Apostol, jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola. Naziva se Kanaancem kako bi ga se razlikovalo od Šimuna Petra, također apostola. Šimun znači ”slušatelj”, a Kanaanac da je rođen u gradu Kani ili u pokrajini Kanaan. Prema drugom tumačenju ”kanana” na aramejskom znači: revnostan, jednako kao i zelotes na grčkom. […]

Teodozije I. (347-395), poznat i kao Teodozije Veliki, bio je rimski car koji je vladao od 379. do 395. godine. Tijekom svoje vladavine pobijedio je u važnom ratu protiv Gota, kao i u dva građanska rata. Godine 380. ediktom Cunctos populos proglasio je kršćanstvo državnom religijom. Bio je posljednji car koji je upravljao Rimskim Carstvom u cjelini […]

Atanazije /Atanazije Veliki, Atanazije Aleksandrijski/ (oko 295-373), crkveni je otac i jedna od najpoznatijih osoba ranoga kršćanstva. U mladosti je bio učenik pustinjaka sv. Antuna Velikog, kao đakon sudjelovao je 325. na koncilu u Niceji, a od 328. bio aleksandrijski biskup. Kao protivnik arijanaca proganjan je čitav život i pet puta protjerivan iz svoje biskupije […]

Blagdan Navještenja ili Blagovijest Presvetoj Bogorodici, spomen je navještaja arhanđela Gabrijela Djevici Mariji da će začeti i roditi sina, a jedan je od najvažnijih blagdana kršćanske crkve, kojega proslavljamo 25. ožujka, odnosno devet mjeseci prije Božića. Osim Gelazijanskog i Gregorijanskog sakramentala, koji spominju ovaj blagdan, prvi nesporno autentični spomen ovoga blagdana nalazi se u aktima […]

U 9. članku Nicejsko-carigradskog simbola vjere, koji su proglasili sveti oci Prvog i Drugog ekumenskog sabora, ispovijedamo svoju vjeru u “Jednu, Svetu, Katoličku i Apostolsku Crkvu”. Ekumenski sabor čine nadpastiri i pastiri Crkve, te predstavnici svih mjesnih Crkava, iz svake zemlje „oikumene“ (tj. iz cijeloga naseljenog svijeta). Sedam je svetih ekumenskih koncila: Prvi ekumenski koncil […]

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska). Sazvao ga je rimski car Konstantin I. Veliki 325. godine kako bi razriješio pitanje neslaganja, posebice u aleksandrijskoj Crkvi. Glavno je pitanje bilo ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Bogom Ocem. Aleksandar […]