Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine. Silvestarska noć obilježava se molitvama zahvala za proteklu godinu i proslavama dočeka Nove godine. Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetom Silvestru I., koji ima spomendan toga dana.

Svetkovinom Božića proslavlja se od starine Isusovo rođenje. Božić je po važnosti drugi blagdan kršćanske liturgijske godine nakon Uskrsa, te na poseban način proslavlja spomen i tajnu Utjelovljenja, odnosno Božjeg dolaska u tijelu, što predstavlja i jedan vid uskrsnog otajstva. Nije posve lako i bez teškoće odrediti koliko daleko u prošlost sežu korijeni svetkovanja Božića. […]

Badnjak, Badnji dan ili Badnjica, posljednji je dan katoličkog Adventa (Došašća), odnosno dan uoči Božića, a na poseban način označava i večer uoči Božića. O tome svjedoči i njegov naziv, koji potječe iz praslavenskog glagola bъd (indoeur. *bŭdh, kao u glagolu bdjeti, buditi i dr.) sa značenjem bdijenja. Na taj dan su se prema vrlo […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Razdoblje adventa ili došašća, kojemu ime potječe od latinskog ”adventus” (=dolazak), pa otuda i hrvatski naziv ”došašće”, vrijeme je koje prethodi svetkovini Rođenja Gospodnjega odnosno Božića, a započinje s nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studenog) i traje četiri tjedna. Otprilike u 9. st. prva nedjelja došašća ustalila se i kao početak nove […]

Nikola je bio biskup Mire u Liciji (današnja Turska), u drugoj polovici 4. stoljeća. Izuzev činjenice njegova biskupstva, nemamo povijesno pouzdanih podataka o njegovu podrijetlu, kao ni o drugim pojedinostima iz njegovog života. Crkvena predaja kazuje da je rođen u licijskom gradu Patari, kao i to da je bio zatočen u vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. […]

Nedjelja mrtvih (njem. Totensonntag), također zvana i Nedjeljom vječnosti (njem. Ewigkeitssonntag), protestantski je vjerski praznik, posebice u Njemačkoj i Švicarskoj, u spomen na vjerno preminule. Svetkuje se posljednje nedjelje prije Prve nedjelje Došašća (tj. uvijek između 20. studenog i 26. studenoga), a ujedno predstavlja i posljednju nedjelju liturgijske godine u njemačkoj evangeličkoj crkvi i protestantskoj […]

Luka je autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te, po predaji, bijaše i autor prve ikone na kojoj je naslikao lik Bogorodice, Isusove majke. O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Vjerojatno je bio podrijetlom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj) te se služio grčkim jezikom. Nije moguće točno zaključiti ni je li […]

Giovanni Francesco Bernardone iz Asiza (1181-1226) poznat je kao redovnik koji je, u vrijeme kada je Crkva bila iznimno bogata, odabrao živjeti krajnje siromašno, kao brat bez svećeničkih privilegija i bez samostanskih zidina, s jedinim pravilom – Evanđeljem te u prijateljskom odnosu prema svim stvorenjima i željom za obnovom Crkve iznutra. Za razliku od drugih […]

Presveto Trojstvo jedna je od najvažnijih svetkovina u crkvenoj godini posvećena proslavi Trojstva. Slavi se u prvu nedjelju nakon blagdana Duhova, odnosno nedjelju prije blagdana Tijelova. Smještanje svetkovine Presvetoga Trojstva u nedjelju nakon Duhova ima svoju simboliku, a nadovezuje se na Uskrs. Tako se na Uskrs na izravniji način slavi Krist i otajstvo njegova uskrsnuća, […]

Blagdan Pedesetnice ili Duhova proslavlja se 50 dana nakon Uskrsa (sedme nedjelje). Obilježava silazak Duha Svetoga na apostole i druge nasljedovatelje Isusa Krista u Jeruzalemu za židovski Blagdan sedmica, kako je zabilježeno u Djelima 2, 1-31. Slavi se još i kao blagdan rođenja Crkve, jer Djela apostolska pripovijedaju da su apostoli puni Duha Svetoga govorili […]

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, katolički je blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva štujući stvarnu prisutnost tijela i krvi, duše i božanstva Isusa Krista u euharistiji, tj. pričesti. U hrvatskim govornim krajevima svetkovina ima različita imena: Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan, u okolici […]

Blagdan Uzašašća ili Spasovo jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana čija proslava seže do 68. godine. Prema Novom zavjetu, Isus Krist nekoliko se puta susreo sa svojim učenicima tijekom četrdeset dana nakon uskrsnuća kako bi ih dodatno uputio u svoj nauk. Četrdesetoga dana poveo ih je na Maslinsku goru, gdje su svjedočili njegovom uzašašću na […]

U nedjelju nakon Uskrsa u liturgijskoj godini C čita se ulomak iz Ivanova evanđelja (Iv 20, 19-31) o ukazanjima uskrsloga Isusa učenicima, posebice Tomi zvanom Blizanac. Toma nije bio uvjeren da je to doista Isus pa se htio dotaknuti njegovih rana te povjerovao.

Ponedjeljak nakon Uskrsa u brojnim je državama svijeta službeni praznik. Na ovaj dan, liturgija je posvećena spomenu na evanđeljski zapis o putu uskrsnulog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika s kojima je razgovarao o Svetom pismu (Lk 24, 13-49). Učenici su ga tek naknadno, kada je za jela lomio kruh, prepoznali kao Isusa.

Na današnji dan, Uskrs, najveći kršćanski blagdan, na osobit se način svečanim euharistijskim slavljem obilježava Isusovo uskrsnuće, tj. činjenica da mu tijelo nije ostalo u grobu te da se ukazao učenicima svjedočeći pobjedu nad smrću. Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo trodnevlje – Veliki […]

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Slavi se u četvrtak prije Uskrsa. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja (lat. Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za sakrament svete potvrde) te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene. Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, Misa večere Gospodnje kada se i obnavlja ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda. U većini crkava ponavlja […]

Veliki petak se slavi u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Tijekom dana vjernici mole Križni put. Budući da je Isus bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe, Katolička Crkva na Veliki petak ne slavi misnu žrtvu. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, […]

Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest (od latinskog annuntiatio) proslavlja Gabrijelov navještaj Mariji da će začeti i roditi sina, te će tako postati majkom Isusa Krista, kršćanskog Mesije i Sina Božjega, nagovijestivši da će se njezino dijete zvati Isus (Jehošuah ili Ješua, odnosno “Bog je spasenje”). Navještenje se prema Luki 1, 26 dogodilo “u šestom mjesecu” Elizabetine […]

Gospodinov ulazak u Jeruzalem ili Cvjetnica kršćanski je blagdan koji se slavi u nedjelju što prethodi Uskrsu, odnosno na šestu korizmenu nedjelju. Posvećen je svečanom ulasku Isusa Krista u Jeruzalem, opisanom u sva četiri evanđelja. Isus je, jašući na magarcu, ušao u Jeruzalem, gdje su ga ljudi dočekali, stavljajući odjeću i palmove grane na cestu […]

U liturgijskom kalendaru na Zapadu, Radosna nedjelja četvrta je korizmena nedjelja. U inače strogom i pokorom obilježenom korizmenom razdoblju, ova nedjelja je redovito bila svečanija i radosnija od drugih. Dobila je ime po prvih nekoliko riječi (incipit) tradicionalnog latinskog ulaza (Introit) za misu dana, “Laetare Jerusalem” (“Raduj se, Jeruzaleme!”), kako na latinskom započinje stih iz […]

Čita se Evanđelja po Luki (13, 1-9): “U taj čas dođoše neki te javiše Isusu što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava. Isus im odgovori: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete […]

Naziv za prvu nedjelju u korizmi, Kvadragezima, potječe od latinske riječi koja znači ”četrdeseti”. To je stoga što prva nedjelja korizmenog razdoblja pada 40 dana prije Uskrsa. Ostale ”numerirane” nedjelje, sve prije Korizme, nazivaju se Kvinkvegezima (”pedeseti”), Seksagezima (”šezdeseti”) i Septuagezima (”sedamdeseti”), prema približnom broju dana koji ih dijeli od Uskrsa, ali samo je Kvadragezima […]

Druga korizmena nedjelja, ili nedjelja Preobraženja, pomiče pozornost vjernika od Isusove kušnje u pustinji (prva korizmena nedjelja), prema njegovu slavnom preobraženju na gori Tabor. Tri sinoptička evanđelja (Matej 17, 1-13; Marko 9, 2-13 i Luka 9, 28-36) donose pripovijest o Isusovu preobraženju. U svakome od njih preobraženje se zbiva nakon Isusova prvog predviđanja njegove smrti […]

Korizma je razdoblje pokorničke priprave vjernika za Uskrs, a počinje na Pepelnicu, šest i pol tjedana prije Uskrsa i traje 40 dana (isključujući nedjelje), u spomen na post Isusa Krista u divljini prije početka njegove javne službe. U Istočnim crkvama Korizma počinje u ponedjeljak sedmog tjedna prije Uskrsa, a završava u petak devetog dana prije […]

Korizma ili četrdesetnica dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma tehnički traje puna 44 dana, no budući korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja dani slavlja, pokorničkih dana u korizmi ima 38. Dodamo li tima 38 dana i Veliki Petak te Veliku subotu (jer […]

Sveta Skolastika (oko 480.-oko 543.) bila je sestra sv. Benedikta iz Nursije (11. srpnja) i zaštitnica je benediktinskih redovnica. Njezin samostan u talijanskoj Plombarioli bio je udaljen samo pet milja od mnogo slavnijeg Monte Cassina. Ona i njezin brat sastajali bi se svake godine u kući izvan Monte Cassina kako bi razgovarali o duhovnim stvarima, […]