Marko Stjepan Krizin (1589.-1619.), ili Marko Križevčanin, rođen je u Križevcima, ondašnjoj zagrebačkoj biskupiji Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu, gdje je postao članom Marijine kongregacije, a potom u Rimu na Germanicum et Hungaricum. Kao student odlikovao se bistrinom uma i kreposnim životom. Postavši svećenik, vratio se u svoju zavičajnu biskupiju, gdje je boravio i djelovao kratko vrijeme. Kardinal Petar Pázmány pozvao ga je u Ugarsku, učinio ga ravnateljem sjemeništa u Trnavi i ostrogonskim kanonikom. Bilo je to vrijeme katoličkoga sukoba s protestantizmom, a osobito ugarskim kalvinizmom. Kalvinističke trupe uhvatile su ga 1619. godine, mučile i pogubile zbog odanosti katoličanstvu. Treći je kanonizirani svetac Rimokatoličke crkve iz Hrvatske, a njegov spomendan osobito se svečano obilježava u Križevcima. Posvećena mu je kapela sv. Marka Križevčanina u rodnome gradu, po njemu se zove i rimokatolička župa u Križevcima te župna crkva sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Zaštitnik je Bjelovarsko-križevačke biskupije.