Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 28. 11. 2022.
Prijava

Papa na Malti: Usred vjetrova rata, poziv na zajedničku budućnost mira

Autor: Ekumena

Papa Franjo je na Malti na 36. apostolskom pohodu za vrijeme njegova pontifikata. Njegovo prvo javno obraćanje na tom mediteranskom otoku bio je pred državnim vlastima, predstavnicima civilnog društva te diplomatskog zbora.

Preci malteških stanovnika su apostolu Pavlu iskazali veliko čovjekoljublje, a papa Franjo, dolazeći iz Rima na otok u srcu Mediterana, je isto tako doživio to “toplo gostoprimstvo, blago koje malteški ljudi prenose s koljeno na koljeno”.

Obraćajući se predstavnicima državnih vlasti i diplomatskog zbora u Palači Velikog meštra u La Valleti, Papa je opisao tu državu kao “srce Mediterana” – ne samo zbog zemljopisa, već zbog povijesnih događaja i susreta različitih naroda, zbog čega je otok postao središtem vitalnosti i kulture, duhovnosti i ljepote, raskrižje putova koji je primio i uskladio utjecaje iz mnogih dijelova svijeta. Nimalo slučajno, primijetio je Papa, je ruža kompasa, odnosno “ruža vjetrova” nerijetko bila prikazana na starim kartama u blizini Malte. “Želio bih posuditi tu sliku ruže vjetrova, koja vjetrove opisuje u smislu četiriju kardinalnih točaka kompasa, kako bih opisao četiri temeljna utjecaja na društveni i politički život ove zemlje”, kazao je.

Najprije, Papa je istaknuo kako na malteški otok uglavnom pušu vjetrovi sa sjeverozapada. Sjever podsjeća na Europu, napose na Europsku uniju, koja je izgrađena kao mjesto stanovanja velike obitelji ujedinjene u održavanju mira. Jedinstvo i mir dar su koji malteški narod moli od Boga kada god pjevaju njihovu himnu, istaknuo je papa Franjo. “Mir prati jedinstvo te iz njega uzdiže. To nas podsjeća na važnost zajedničkoga rada, biranja kohezije umjesto podjela i jačanja zajedničkih korijena i vrijednosti koje su stvorile malteško društvo u njegovoj jedinstvenosti”.

“No, kako bi se osigurao zdrav društveni suživot, nije dovoljno samo jačati osjećaj pripadnosti, već postoji potreba za jačanjem temelja života u društvu koji počiva na zakonu i zakonitosti, istaknuo je. Poštenje, pravednost, osjećaj dužnosti i transparentnost bitni su stupovi zrelog građanskog društva.

Europski je dom, posvećen promicanju vrijednosti pravde i društvene jednakosti, isto tako predvodnik napora u zaštiti jedan veći dom – Božje stvorenje. Na Malti, gdje blistava ljepota krajolika ublažava poteškoće, sve stvoreno se javlja kao dar koji nas, usred iskušenja povijesti i života, podsjeća na ljepotu našeg života na zemlji”, naglasio je. “Stoga se mora čuvati od grabežljivosti, pohlepe i od građevinskih špekulacija koja ne kvari samo okoliš nego i budućnost. Naprotiv, zaštita okoliša, promicanje socijalne pravde pripremaju za budućnost i odlični su načini kako bi se mladima usadila strast za zdravom politikom da ih se zaštiti od iskušenja ravnodušnosti i nedostatka predanosti”.

“Sjeverni vjetar se često miješa i sa zapadnim vjetrom”, primijetio je Papa, ističući kako se na Malti, napose kod mladih, dijeli zapadnjački stil života i razmišljanja. “To donosi velike koristi u smislu vrijednosti slobode i demokracije, no ima i rizike koji zahtijevaju oprez kako ne bi želja za napretkom bila popraćena odvojenošću od vlastitih korijena”, upozorio je. “Zdrav razvoj treba očuvati sjećanje na prošlost i poticati poštovanje i sklad među generacijama, ne popuštajući blijedoj uniformnosti i oblicima ideološke kolonizacije”.

Temelj svakog čvrstog rasta je poštovanje ljudske osobe, života i dostojanstva svakog muškarca i žene. Papa je naglasio predanost Maltežana prihvaćanju i zaštiti života te potaknuo stanovnike otoka neka nastave braniti život od njegova početka do prirodnoga završetka, ali i da ga u svakom trenutku zaštite od odbacivanja od lišavanja skrbi i brige. Istaknuo je primjer zaštite dostojanstva radnika, starijih i bolesnih, ali i mladih koji su u opasnosti slijediti prividne slike koje ih samo ostavljaju praznima – “plodovi su to radikalnog konzumerizma, ravnodušnosti prema potrebama drugih i pošasti droge koja potiskuje slobodu i stvara ovisnost”, rekao je.

Gledajući, vodeći se ružom vjetrova, prema “jugu”, od kuda dolaze toliko braće i sestara u potrazi za nadom, Papa je zahvalio vlastima i stanovnicima Malte – koja prema feničanskoj etimologiji znači “sigurna luka” – “na prihvatu koji su im pružili u ime evanđelja, zajedničke ljudskosti i domaćeg osjećaja za gostoprimstvo”.

“No, s obzirom na rastući priljev ljudi posljednjih godina, strah i nesigurnost hranili su određeno obeshrabrenje i frustraciju. Ako se kompleksnost migracijskog pitanja želi riješiti”, naglasio je papa Franjo, “potrebno je smjestiti ga u širi kontekst vremena i prostora. Migracijski fenomen nije privremena situacija, već znak našeg vremena, koji sa sobom nosi teret nepravde iz prošlosti, eksploatacije, klimatskih promjena i tragičnih sukoba, čiji se učinci sada očituju. Činjenica je to koja se ne može zanemariti usvajanjem zastarjelog izolacionizma koji neće dovesti do blagostanja i integracije”.

“Gledajući na prostor, rastuća, hitna migracijska situacija – možemo pomisliti na izbjeglice iz ratom razorene Ukrajine – zahtijeva širok i zajednički odgovor. Civilizirane zemlje ne mogu za svoje interese odobriti prljave sporazume s kriminalcima koji porobljavaju druga ljudska bića”, naglasio je.

“Mediteran treba suodgovornost sa strane Europe, kako bi postao novo kazalište solidarnosti, a ne predznak tragičnog civilizacijskog brodoloma”.

“Uime evanđelja koji je Pavao živio i propovijedao, otvorimo svoja srca i ponovno otkrijmo ljepotu služenja našim bližnjima u potrebi”, nastavio je Papa. “Drugi ljudi nisu virus od kojeg se moramo zaštititi, već ljudi koje treba prihvatiti. Ne dopustimo da nam ravnodušnost uguši san da živimo kao jedno!”

Na kraju, Papa je govorio o vjetru s istoka, kojeg je Homer nazvao “Eurus” jer često puše u zoru. “Ipak, s istoka Europe, iz zemlje istoka sunca, sada su se proširile mračne sjene rata”, kazao je. “Mislili smo da su invazije na druge zemlje, divlje ulične borbe i atomske prijetnje sumorna sjećanja na daleku prošlost. Međutim, ledeni vjetrovi rata, koji sa sobom donose samo smrt, uništenje i mržnju, snažno su zapljusnuli na živote mnogih ljudi i utjecali na sve nas.

Ponovo, neki moćnik, zarobljen u anakronističkim tvrdnjama o nacionalističkim interesima, provocira i raspiruje sukobe, dok obični ljudi osjećaju potrebu za izgradnjom budućnosti koja će ili biti zajednička, ili je uopće neće biti. Sada, u noći rata koji je pao na čovječanstvo, ne dopustimo da san o miru izblijedi!”

“Upravo Malta, koja sjajno blista u srcu Mediterana, može nam biti nadahnuće, jer je hitno potrebno vratiti ljepotu na lice čovječanstva narušenog ratom”. Prisjetivši se starog mediteranskog kipa koji prikazuje mir kao ženu – Eirene – koja u rukama drži Ploutusa – bogatstvo – Papa je kazao da je “prisutnost žena prava alternativa pogubnoj logici moći koja vodi u rat”.

“Potrebni su nam suosjećanje i briga, a ne ideološke i populističke vizije potaknute riječima mržnje i zanemarivanjem konkretnog života običnih ljudi”, dodao je.

Franjo je podsjetio i na istaknutog talijanskog političara Georgia La Pire koji je je nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu pozivao na vladavinu umjerenosti i sveopćeg bratstva protiv uzdizanja vlastitih interesa. “Koliko nam je potrebna ‘ljudska umjerenost’ pred djetinjastom i razarajućom agresijom koja nam prijeti, pred opasnosti od ‘proširenog hladnog rata’ koji može ugušiti život cijelih naroda i generacija”, rekao je Papa.

Izrazio je tugu zbog velikih ulaganja u oružja i masovne trgovine oružjem. “Entuzijazam za mir, koji se pojavio nakon Drugog svjetskog rata, izblijedio je s nekoliko sila koje su tražile prostore i zone utjecaja. Na taj način”, upozorio je, “ne samo mir, nego i mnoga velika pitanja, poput borbe protiv gladi i nejednakosti, više nisu na popisu glavnih političkih agendi”.

Papa je pozvao međunarodnu zajednicu da se vrati međunarodnim mirovnim konferencijama, gdje će tema razoružanja imati središnje mjesto, gdje se ogromna sredstva koja su i dalje namijenjena oružju mogu preusmjeriti na razvoj, zdravstvenu skrb i prehranu.

Gledajući prema istoku Malte, Papa je misli usmjerio na Bliski istok – napose na Libanon, Siriju i Jemen, koji su rastrgani problemima i nasiljem. “Neka Malta, srce Mediterana, nastavi poticati otkucaje srca nade, brige za život, prihvaćanja drugih, žudnje za mirom, uz pomoć Boga čije je ime mir”, zavapio je Papa u obraćanju predstavnicima državnih vlasti, civilnog društva te diplomatskog zbora. (VN / D. P.)

 

Objavljeno u: Ekklēsia, Papa Franjo
Oznake: Ekklesia, Malta, Papa Franjo

Uvodnik

  • U potrazi za pravoslavnim Titom, Naserom i Nehruom
    Prateći moskovsko-carigradske posredne i otvorene sukobe počele su mi se po glavi motati ideje poput angažiranja posrednika ili čak crkvene inačice mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Posrednici bi mogli biti, primjerice, teolozi koji su čak doktorirali na grčkim učilištima, a visoko kotiraju u Moskvi. Takvih je vladika do invazije koronavirusa bilo i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva