Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 21. 02. 2024.
Prijava
Image: JRS

Istraživanje JRS-a o potrebama i percepciji migranata i lokalnih predstavnika vlasti

Autor: Ekumena / 05. 10. 2022.

U sklopu projekta SHAPE – financiranog iz Europskog fonda AMIF (Transnational Actions on Asylum, Migration and Integration), provedeno je istraživanje o potrebama i percepciji migranata i lokalnih predstavnika vlasti o migrantskim politikama i njihovim provedbama, javlja JRS a prenosi Vatican News.

U polustrukturiranim dubinskim intervjuima sudjelovalo je sedam predstavnika lokalnih vlasti iz sljedećih institucija: Pučko otvoreno učilište u Zagrebu, kao najveća neprofitna ustanova za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj, Hrvatski Crveni križ, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured Vlade – Služba za ljudska prava, Grad Sisak te 16 migranata, od čega 9 muškaraca i 7 žena. Sudjelovalo je devet osoba iz Sirije, tri iz Irana, tri iz Jordana i jedna iz Afganistana.

U Hrvatskoj borave od jedne do šest godina, a jedan od njih je povratnik, koji je otišao u Njemačku na neko vrijeme i vratio se prije godinu dana. Dvoje sudionika su članovi Isusovačke službe za izbjeglice.

Analizom intervjua došlo se do zaključka kako su hrvatske migrantske politike u samom začetku te kako je nužno ulagati u obrazovanje i edukaciju predstavnika institucija te slušati i čuti glas migranata, kažu predstavnici JRS-a. “Od iznimne je važnosti da migranti sudjeluju i sukreiraju migrantske politike jer time doprinose kvaliteti provedbe politika i osjećaju se uključeno”, rekla je Dajana Toumeh Ravlija, voditeljica projekta SHAPE ispred Isusovačke službe za izbjeglice te dodaje koje su ključne potrebe migranata koje su identificirane kroz istraživanje:

  • Prihvaćanje
  • Bolje strukturiran i organiziran tečaj hrvatskog jezika
  • Produžen rok subvencije za najam stana
  • Veći broj prevoditelja dostupnih u zdravstvenim ustanovama (uključujući mentalno zdravlje).

Hrvatska je promatrana kao iseljenička nacija, a ne useljenička. Naše društvo nema značajnu povijest vezanu uz integraciju​ migranata te smo percipirani kao tranzitna zemlja ili “nepoželjna” imigrantska destinacija iz brojnih političkih i ekonomskih razloga.

I dalje smo  jedna od članica EU-a s najnižom stopom odobrenih međunarodnih zaštita i imamo jednu od najstrožih nacionalnih politika za godišnje odobravanje strane zaštite​. Hrvatski Nacionalni plan integracije istekao je 2019., a novi tek treba biti izrađen.

Potrebno je  pozabaviti se budućim migracijskim problemima (npr. radni imigranti i državljani trećih zemalja iz susjednih i svjetskih zemalja, migranti koji se vraćaju, cirkularni, tranzitni, neregularni migranti i tražitelji azila), što jest dodatan izazov za mogućnost strukturne analize migracijskih trendova i mjerenja uspjeha integracije​.

Koraci koje je Hrvatska poduzela u poticanju integracije su evidentni, a neki od njih (kao što je državna subvencionirana stanogradnja) usporedivi su ili bolji od onih u drugim članicama EU, ali nisu kohezivni. Pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju te dostupno i pristupačno obrazovanje hrvatskog jezika i dalje su glavni izazovi, stoji u izvještaju JRS-a. (JRS / VN / IKA / D.P.)

Uvodnik

  • Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
    U povodu Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, u svom eseju (koje preuzimamo kao naš uvodnik) promišlja o odnosu katolika i pravoslavaca 60 godina nakon povijesnog susreta svetog Pavla VI., pape, i ekumenskog patrijarha Atenagore. U nastavku donosimo cjeloviti prijevod Kardinalova teksta koji je objavio “Vatican News”… Pročitajte više: Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva