Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 09. 12. 2022.
Prijava
Image: JRS

Istraživanje JRS-a o potrebama i percepciji migranata i lokalnih predstavnika vlasti

Autor: Ekumena / 05. 10. 2022.

U sklopu projekta SHAPE – financiranog iz Europskog fonda AMIF (Transnational Actions on Asylum, Migration and Integration), provedeno je istraživanje o potrebama i percepciji migranata i lokalnih predstavnika vlasti o migrantskim politikama i njihovim provedbama, javlja JRS a prenosi Vatican News.

U polustrukturiranim dubinskim intervjuima sudjelovalo je sedam predstavnika lokalnih vlasti iz sljedećih institucija: Pučko otvoreno učilište u Zagrebu, kao najveća neprofitna ustanova za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj, Hrvatski Crveni križ, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured Vlade – Služba za ljudska prava, Grad Sisak te 16 migranata, od čega 9 muškaraca i 7 žena. Sudjelovalo je devet osoba iz Sirije, tri iz Irana, tri iz Jordana i jedna iz Afganistana.

U Hrvatskoj borave od jedne do šest godina, a jedan od njih je povratnik, koji je otišao u Njemačku na neko vrijeme i vratio se prije godinu dana. Dvoje sudionika su članovi Isusovačke službe za izbjeglice.

Analizom intervjua došlo se do zaključka kako su hrvatske migrantske politike u samom začetku te kako je nužno ulagati u obrazovanje i edukaciju predstavnika institucija te slušati i čuti glas migranata, kažu predstavnici JRS-a. “Od iznimne je važnosti da migranti sudjeluju i sukreiraju migrantske politike jer time doprinose kvaliteti provedbe politika i osjećaju se uključeno”, rekla je Dajana Toumeh Ravlija, voditeljica projekta SHAPE ispred Isusovačke službe za izbjeglice te dodaje koje su ključne potrebe migranata koje su identificirane kroz istraživanje:

  • Prihvaćanje
  • Bolje strukturiran i organiziran tečaj hrvatskog jezika
  • Produžen rok subvencije za najam stana
  • Veći broj prevoditelja dostupnih u zdravstvenim ustanovama (uključujući mentalno zdravlje).

Hrvatska je promatrana kao iseljenička nacija, a ne useljenička. Naše društvo nema značajnu povijest vezanu uz integraciju​ migranata te smo percipirani kao tranzitna zemlja ili “nepoželjna” imigrantska destinacija iz brojnih političkih i ekonomskih razloga.

I dalje smo  jedna od članica EU-a s najnižom stopom odobrenih međunarodnih zaštita i imamo jednu od najstrožih nacionalnih politika za godišnje odobravanje strane zaštite​. Hrvatski Nacionalni plan integracije istekao je 2019., a novi tek treba biti izrađen.

Potrebno je  pozabaviti se budućim migracijskim problemima (npr. radni imigranti i državljani trećih zemalja iz susjednih i svjetskih zemalja, migranti koji se vraćaju, cirkularni, tranzitni, neregularni migranti i tražitelji azila), što jest dodatan izazov za mogućnost strukturne analize migracijskih trendova i mjerenja uspjeha integracije​.

Koraci koje je Hrvatska poduzela u poticanju integracije su evidentni, a neki od njih (kao što je državna subvencionirana stanogradnja) usporedivi su ili bolji od onih u drugim članicama EU, ali nisu kohezivni. Pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju te dostupno i pristupačno obrazovanje hrvatskog jezika i dalje su glavni izazovi, stoji u izvještaju JRS-a. (JRS / VN / IKA / D.P.)

Uvodnik

  • U potrazi za pravoslavnim Titom, Naserom i Nehruom
    Prateći moskovsko-carigradske posredne i otvorene sukobe počele su mi se po glavi motati ideje poput angažiranja posrednika ili čak crkvene inačice mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Posrednici bi mogli biti, primjerice, teolozi koji su čak doktorirali na grčkim učilištima, a visoko kotiraju u Moskvi. Takvih je vladika do invazije koronavirusa bilo i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva