Tajnik Hrvatskog biblijskog društva u Zagrebu Damir Lipovšek i pročelnik Katedre Svetog pisma Novog zavjeta te dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak komentirali su u srijedu 3. prosinca za Hrvatski katolički radio rad na novom hrvatskom prijevodu Biblije.

Lipovšek je istaknuo da je Hrvatsko biblijsko društvo prije 22 godine pokrenulo rad na novom prijevodu Svetog pisma. ”Prijevod je konačno završen nakon toliko godina. Prevođenje je dugo trajalo jer je bilo puno posla i sudjelovao je veliki broj suradnika. Prevoditelji dolaze iz svih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine – sa svih teoloških učilišta i svi su teolozi bibličari. Glavna značajka novog prijevoda je da je rađeno na standardnom hrvatskom jeziku – jeziku koji se službeno koristi u Republici Hrvatskoj. Nastojali smo isključiti arhaične riječi i vremena koja više nisu u upotrebi”, pojasnio je Lipovšek.

Prof. Cifrak je istaknuo da su među 24 prevoditelja bili profesori Svetog pisma s bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Sarajevu te je sudjelovalo nekoliko prevoditelja drugih kršćanskih denominacija.

U kontekstu jezičnih promjena, istaknuo je da su se neki pojmovi morali izmijeniti. ”Bilo je uvijek pitanje kako prevoditi mjere koje su bile u ono doba. To se moralo prilagoditi jer mi danas drugačije izražavamo udaljenosti, težinu, količinu. Također, prilagodili su se termini koji su danas neobični kao primjerice korban koji se koristi u Markovom evanđelju. Koliko je prijevod bio uspješan, koliko je razumljiv suvremenom čovjeku i hrvatskim vjernicima, to želimo prepustiti čitateljstvu”, istaknuo je prof. Cifrak.

Lipovšek je pojasnio da je prevođeno s izvornih jezika – hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika. Pri tome su prevoditelji koristili posljednja kritička izdanja s izvornim tekstovima: Biblia Hebraica Stuttgartensia, The Greek New Testament i Gottegenzis Bibel za deuterokanonske knjige.

”Ta kritička izdanja, osobito Starog zavjeta, uključuju i zadnje kodekse, tj. zadnje izvorne tekstove koji su nađeni. Uključuju primjerice Lenjingradski kodeks i Kumranske spise pa će neke knjige, poput primjerice Knjige Sirahove, zvučati malo drugačije”, pojasnio je Lipovšek.

Projekt novog prijevoda rađen je kao nacionalni projekt i bile su uključene osobe iz svih krajeve Hrvatske te Bosne i Hercegovine, kao i bibličari svih generacija. ”Neki danas imaju blizu 90 godina, a neki su tek stasali. Htjeli smo napraviti prijevod Biblije koji će kasnije biti temelj za bilo kakve druge dorade i za općecrkveno korištenje”, dodao je.

”Prijevod je rađen na tragu njemačkog standardnog prijevoda Biblija i višenamjenski je. Može se koristiti za osobno čitanje, za proučavanje u Crkvi, a moguće je da će se, uz neke dorade, jednog dana koristiti i za liturgijsku upotrebu. Novi prijevod Svetog pisma ima odobrenje Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine”, rekao je Lipovšek.

Svaka biblijska knjiga ima uvod – postoji određeni broj komentara, kao i referenci koje povezuje pojedine dijelove Biblije, istaknuo je Lipovšek te dodao da je i vizualni izgled novog prijevoda drugačiji od dosadašnjih. ”Na koricama su grančice masline koje nisu razbacane, nego su složene u obliku Republike Hrvatske. Grančica ima točno onoliko koliko i prevoditelja – njih 24”, istaknuo je Lipovšek. (IKA / D. P.)