Opća skupština UN-a proglasila je 6. studenoga Međunarodnim danom sprječavanja iskorištavanja okoliša u ratu i oružanim sukobima. Svrha današnjeg dana je podići svijest društva o štetnim učincima koje rat i ratni sukobi nanose okolišu. Skupština UN-a za okoliš usvojila je rezoluciju kojom je prepoznata uloga zdravih ekosustava i održivo upravljanje resursima u smanjenju rizika od oružanog sukoba, te je ponovno potvrdila svoju snažnu predanost potpunoj provedbi ciljeva održivog razvoja navedenih u Rezoluciji Opće skupštine 70/1, pod nazivom “Transformacija našeg svijeta: Program održivog razvoja do 2030.” Dramatična ostavština oružanih sukoba nije povezana samo s uništenim gradovima i mnoštvom nestalih ljudi. Okoliš je žrtva koja se često zaboravlja, a sve više uništava vojnim djelovanjima koja mogu ostaviti duboke i neizbrisive ožiljke. Rat koji traje u Ukrajini, ostavit će dugoročne posljedice na okoliš, koji se desetljećima neće uspjeti oporaviti. Pogledajmo samo dijelove današnje Belgije i Francuske, koji još uvijek trpe od zagađenja teškim metalima koji su korišteni u oružju tijekom Prvog svjetskog rata. Sukobi koji u Afganistanu traju desetljećima, uništili su šume te zemlje. Cijeli ekosustavi u Kolumbiji, Dominikanskoj Republici i Kongu su nestali zbog desetljeća ratovanja na tim područjima. Okoliš se koristio kao dopunsko oružje. Tijekom Drugog svjetskog rata, na primjer, potopljeni su vodeni putovi da bi se spriječilo napredovanje vojske. U Vijetnamu su kemijskim sredstvima uništene cijele šume kako bi se istjerali neprijateljski borci. I danas, da bi postigli vojne prednosti, zagađuju se bunari, spaljuju usjevi i truje zemlja.