Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska). Sazvao ga je rimski car Konstantin I. Veliki 325. godine kako bi razriješio pitanje neslaganja, posebice u aleksandrijskoj Crkvi. Glavno je pitanje bilo ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Bogom Ocem. Aleksandar Aleksandrijski i Atanazije Aleksandrijski držali su da je Sin iste biti (istobitan) s Ocem, dok je prezbiter Arije zastupao mišljenje da je Sin podređen Ocu. Ovaj je nauk nazvan arijanstvo. Sabor je premoćno podržao istobitnost Sina s Ocem (uz samo dva glasa protiv). Plod je te rasprave bilo i Nicejsko vjerovanje. Sabor se također bavio i određivanjem datuma Uskrsa.
Pismo pape Franje od 4. kolovoza 2024. o ulozi književnosti u obrazovanju na prvi pogled djeluje jednostavno, no u sebi nosi duboke slojeve značenja koji su od presudne važnosti za suvremeno društvo, a posebno za crkvenu zajednicu. Ovaj dokument nije samo apel za cijenjenje estetske vrijednosti književnosti, već je i poziv na preispitivanje njezine uloge… Pročitaj više: Papa Franjo i moć književnosti: izazov za Crkvu u Hrvatskoj
