Na današnji dan Pravoslavna crkva proslavlja Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, sjećanje na pronalazak križa (krsta) na kojemu je bio razapet Isus Krist. Prema predaji, časni krst pronašla je carica Јelena (248.-329.), majka cara Konstantina Velikog (272.-337.), kada je bila na hodočašću Isusovom grobu u Jeruzalemu. Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki htio je da obnoviti kršćanske svetinje u Svetoj zemlji. Carica Јelena je nakon mnogo muke i truda uspjela doznati mjesto na kojem se nalazila relikvija Časnoga krsta i zapovjedila je da se s najvećom pomnjom iskopa, a patrijarh Makarije odlučio ga je podići na jednoj uzvisini. Prvo uzdizanje Časnog krsta zbilo se 326. godine, od kada je Časni krst pohranjen u srebrnom kovčegu u Hramu Kristova Vaskrsenja što ga je carica Јelena dala podići na Golgoti. No, Perzijanci su otuđili krst 614. g. kao ratni plijen i nagradu za osvojenje Jeruzalema. Nakon što je car Heraklije (610.- 641.) na čudesan način pobijedio Perzijance u bitci kod Ninive, okružujući njihov glavni grad Ktesifon, zatražio je povrat Časnoga krsta. Car Heraklije donio je Časni krst 21. ožujka 630. godine natrag u Jeruzalem te ga je, uz veliku proslavu i na prijedlog patrijarha Zaharije (609.-632.), prenio u Hram Kristova Vaskrsenja. Ovo je jedan od dva blagdana u kojima se održava strogi post (drugi je Usijecanje glave Sv. Ivana Preteče).