Na Veliki petak obilježava se raspeće Isusa Krista na Golgoti i u kršćanstvu se smatra najtužnijim danom. Tog dana se ne pjeva niti odlazi na proslave, a ne služi se niti liturgija. Od velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus uskrsnuo, ne zvone crkvena zvona (ona su u pravoslavnoj crkvi znak radosti), nego se poziv na bogosluženje najavljuje drvenim klepalom. Obavezno se posti o kruhu i vodi. Običaj je da se na taj dan boje uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizira Kristovu krv.
LAV XIV Apostolsko pismo IN UNITATE FIDEI o 1700. godišnjici Nicejskog sabora *** 1.U jedinstvu vjere, proglašenom od početka Crkve, kršćani su pozvani hoditi u skladu, čuvajući i prenoseći dar koji su primili s ljubavlju i radošću. To je izraženo riječima Vjerovanja: “Vjerujem u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega… koji je radi našega spasenja… Pročitaj više: U jedinstvu vjere i u znaku Nicejskog sabora