U zrakoplovu na povratku iz Lisabona 6. kolovoza papa Franjo je novinarima objasnio zašto je u svetištu u Fatimi odlučio moliti u tišini i zašto je pred mladima odlučio ostaviti pripremljene govore te razgovarati s njima. Ponovno je istaknuo “nultu toleranciju” prema zlostavljanju maloljetnika te objasnio razloge putovanja u Marseille. Također je ponovio da je Crkva otvorena svima pa i onima koji ne mogu primiti neke sakramente, prenosi Vatican News.

“Molio sam, molio. Molio sam Gospu i molio sam za mir. Nisam radio reklamu” – rekao je papa Franjo odgovarajući na konferenciji za medije održanoj u zrakoplovu na povratku iz Lisabona, na pitanje portugalske novinarke koja je primijetila kako se očekivalo da će u svetištu u Fatimi, upravo na mjestu gdje je Gospa zatražila da se moli za kraj rata, Papa javno obnoviti molitvu za mir. Moramo stalno ponavljati tu molitvu za mir – napomenuo je Papa podsjetivši kako je Gospa to tražila u Prvom svjetskom ratu. “To sam ovaj put tražio od Gospe. I molio sam; nisam radio reklamu”.

Jedno se pitanje odnosilo na nedavno objavljeni izvještaj u Portugalu o seksualnom zlostavljanju maloljetnika u posljednjih nekoliko desetljeća. Pozornost je privukao i Papin susret sa žrtvama zlostavljanja održan tijekom tog putovanja. Franjo je kazao da se u Crkvi pratilo više-manje jednako ponašanje koje vlada u obiteljima i u susjedstvu, odnosno, prikriva se. “Ako pomislimo da se 42% zlostavljanja događa u obiteljima ili u susjedstvu. Još uvijek trebamo dozreti i pomoći da se te stvari otkriju – istaknuo je te dodao da se u Crkvi stalno ističe nulta tolerancija. Pastiri koji na neki način nisu preuzeli odgovornost, trebaju preuzeti tu neodgovornost” – kazao je, dodajući – “Svijet zlostavljanja je vrlo surov, stoga potičem sve da u vezi s tim budu vrlo otvoreni”.

Pritom je posebno potaknuo novinare da surađuju u tomu, napominjući da se na bilo kojem telefonu može pristupiti seksualnom zlostavljanju maloljetnika. “To ulazi u naše domove i izravno se snima – kazao je te dodao kako je razgovor sa zlostavljanim osobama vrlo bolno iskustvo. Zbog toga je potaknuo novinare da i oni pomognu na neki način kako bi se riješile sve vrste zlostavljanja, jer seksualno” – kako je rekao – “nije jedino te spomenuo iskorištavanje dječjega rada i zlostavljanje ženā. Vlada kultura zlostavljanja koju čovječanstvo treba preispitati i obratiti se” – kazao je.

Novinari su Papu upitali kakvo je njegovo zdravlje i zašto nije u potpunosti pročitao većinu pripremljenih govora, nego ih je zamijenio spontanim improvizacijama. Odgovorio je da je njegovo zdravlje dobro, a svoje je homilije i govore skratio kako bi bili što jasniji i razumljiviji. Istaknuo da mladi ne vole duge govore. Crkva se – prema njegovim riječima – treba obratiti i u tom smislu, jer propovijedi trebaju biti kratke, jasne, s jasnom porukom i naklonošću.

Na pitanje zašto će uskoro otputovati samo u Marseille, a ne i u cijelu Francusku, papa Franjo je objasnio da posjet Marseilleu ima vrlo specifičnu svrhu – sudjelovati na susretu biskupa zemalja Mediterana, posvećenom problemima migracija, posebice drami migranata u sjevernoj Africi. “Mediteran je groblje, ali ne najveće. Najveće je sjeverna Afrika” – istaknuo je.

Novinarka njemačke katoličke novinske agencije KNA upitala je kako objasniti nesklad između tvrdnje da je Crkva otvorena svima i činjenice da u njoj nemaju svi ista prava i mogućnosti. Papa je odgovorio da je Crkva otvorena svima, ali postoje pravila koja reguliraju život unutar Crkve. “Ako netko ne može pristupiti sakramentima, to ne znači da je Crkva zatvorena. Svatko susreće Boga na vlastitom putu u Crkvi, a Crkva je majka, prima svakoga i vodi ga njegovim putem. Crkva je otvorena svima: bolesnima, zdravima, starima i mladima, ružnima i lijepima, dobrima i zlima” – kazao je te primijetio da postoji određeni pogled koji ne shvaća Crkvu kao majku nego ju zamišlja kao neku vrstu “tvrtke”.

Osvrnuvši se na sâm Svjetski dan mladih u Lisabonu, koji je za njega bio četvrti po redu, te ističući posebno veliki broj sudionika, Papa je ponovno kazao da su mladi budućnost. “Problem je znati ih pratiti kako se ne bi odvojili od korijena. Zbog toga toliko insistiram na dijalogu između starijih osoba i mladih, djedova i baka s unucima. Taj je razgovor važan, važniji od dijaloga roditelja s djecom. Iz razgovora se s djedovima i bakama vuku korijeni” – istaknuo je papa Franjo (VN / D IKA / D. P.)