Uoči početka Svete i velike Četrdesetnice – Velikog posta, u nedjelju, 6. marta, Patrijarh srpski Porfirije u večernjim je bogosluženjem u hramu Svetog Save u Beogradu pozvao na molitvu za mir u Ukrajini i na solidarnost sa izbjeglicama.
“Naročito kao ljudi i kao hrišćani, molimo se za mir u Ukrajini. Naša lična sećanja, sećanja svakog od nas na tragične sukobe i ratove na prostorima bivše Jugoslavije nisu prestala da budu veoma živa među nama. A evo još jedan rat je buknuo u Evropi. I to među našom braćom hrišćanima, Rusima i Ukrajincima”, kazao je.
Naglasio je da ovaj rat otkriva podeljenost, ali i prijeti stradanjima i podelama i u čitavom svetu i u Evropi, “gdje osećamo kao da nadolazi tragedija”.
“Zbog toga je buknula, kao što je rat buknuo, i tuga u našim srcima, ali i zebnja u našim dušama. Tuga, zbog stradanja nama bliskih naroda po svemu, ali i zebnja, zbog opasnosti koju taj rat nosi i po celu Evropu i po čitav svet. To znači i opasnost i po nas koji živimo na prostorima koji su podeljeni i još uvek nedovoljno izmireni”.
“Osećam potrebu da podstaknem sve nas večeras da tugu pretvorimo u saosećanje, u solidarnost sa onima koji stradaju, sa onima koji sada ostaju bez svojih domova, i koji traže utočište i sigurnost izvan njih.
Podsećam i sebe i vas i pozivam i sebe i vas da imamo saosećanje sa onima kojima su neophodne elementarne potrebe za preživljavanje, i dakako sa onima koji već dolaze u našu zemlju kao izbeglice. Dužni smo, Hrista Boga radi, da posvedočimo istinsku i pravu ljubav, jevanđeljsku i hrišćansku, i da te ljude koji kao izbeglice dolaze ne primimo samo u naše domove, nego da ih smestimo i u naša srca, u našu ljubav”, kazao je Porfirije.
Patrijarh je podsjetio da je Srpska Pravoslavna Crkva pokrenula skupljanje priloga za postradale u Ukrajini i da će biti podjeljena tamo gdje je potrebna, “bez obzira na to ko je koje vjere ili nacionalnosti”.
Osobito je pozvao da “čuvamo i očuvamo mir na prostorima na kojima se prožimamo i gde živimo sa drugim narodima, i, ako hoćete, na prostorima do nedavno jedne zajedničke zemlje”.
Kazao je da svako od nas treba da postavi sebi pitanje, on prvi među vjernima, kao i svaki drugi koji predstoji Crkvom ili nekom verskom zajednicom: “Da li smo mi učinili dovoljno da ne bude rata, da imamo mir. I naravno da ćemo odgovoriti, nažalost, da nismo – da nisam učinio dovoljno, jer sam se udaljio od reči Božje, od Jevanđelja Njegovog. Poremetio sam sve u sebi u odnosu na to kako me je Bog zamislio i kakvog me Bog hoće. Pa onda, poremetivši to u sebi, u koncentričnim krugovima tu realnost i poremećeno stanje širim i oko sebe. Zato je Crkva i ustanovila Post, u čije temelje je na samom početku postavila praštanje”, kazao je patrijarh srpski. (P. K.)