Izaslanici Nacionalnog vijeća Metisa i Inuita iz Kanade imali su odvojene sastanke s papom Franjom 28. i 31. ožujka i 1. travnja 2022. u trajanju od po sat, sat i pol. Troje žrtava zlostavljanih u školama imali su prigode ispričati Papi svoja iskustva. No, brojne žrtve već su odavno mrtve a da nikome nisu mogle ispričati svoju patnju.

Putovanje delegacije u Rim, u pratnji šestorice kanadskih biskupa, osmišljeno je kako bi im se pružila prigoda da objasne papi Franji kako zajednice danas žive te kako su Katolička Crkva i njezine institucije pridonijele njihovim stradanjima u povijesti, posebice vođenjem škola gdje su, kao dio politike prisilne asimilacije, starosjedilački jezici i kulturni izrazi bili zabranjeni i gdje su mnogi učenici doživljavali teška emocionalna, fizička i seksualna zlostavljanja.

Članovi Nacionalnog vijeća zajednice Metisa dali su papi Franji komplet mokasina s perlama i zamolili ga da s njima korača putem ”istine, pravde i ozdravljenja kanadskih starosjedilačkih zajednica i njihova odnosa s Katoličkom crkvom” – rekao je novinarima Cassidy Caron, predsjednik Vijeća. Delegacija je također Papi poklonila i tradicionalnu nosiljku za bebe te ga zamolili da ju zadrži kod sebe preko noći misleći o tome što se dogodilo sa starosjedilačkom djecom koja su bila poslana u škole, posebice onima koji se nikada više nisu vratili kući. Godine 2021. otkriveno je više od 200 u neobilježenim grobnicama blizu nekadašnjih škola.

Došavši u Rim, predstavnici zajednica rekli su novinarima da žele ispriku pape Franje za ulogu Katoličke crkve u vođenju škola. Oko 60 posto od 139 škola diljem Kanade vodili su katolički vjerski redovi ili biskupije. Prema vladi, koja je financirala škole, više od 150.000 djece starosjedilačkih naroda, Metisa i Inuita, bilo je prisiljeno pohađati škole između 1870-ih i 1997. godine. No, zapravo svi oni nisu postojali za Crkvu kao ljudska bića.

Phil Fontaine, bivši poglavica Skupštine prvih naroda, također je bio dio izaslanstva. I nije mu to bio prvi put da je u Rimu. Fontaine je 2009. predvodio izaslanstvo kanadskih starosjedilaca u Vatikan na sastanak s tadašnjim papom Benediktom XVI. Papa Benedikt nije dao nikakvu javnu izjavu, a Tiskovni ured Svete Stolice je objavio kako je izrazio svoju “tugu zbog tjeskobe uzrokovane žalosnim ponašanjem nekih članova Crkve i ponudio suosjećanje i molitvenu solidarnost”.

Posjet 2009. godine, rekao je Fontaine, a prenosi Vatican News, dogodio se prije otkrića neobilježenih grobova na mjestu rezidencijalnih škola i prije objave konačnog izvješća Kanadske komisije za istinu i pomirenje. No, što je još važnije, rekao je, ovaj posjet bio je rezultat ”javnog procesa rasprava i pregovora između starosjedilačkih poglavica i vođa te Vatikana i Kanadske konferencije katoličkih biskupa”.

Zajednice žele da papa Franjo ode u Kanadu i tamo se javno ispriča za odnos Crkve prema autohtonim narodima i suradnju s kolonizatorima (s teološkim opravdanjem da je riječi o ”nauku otkrića” koji zahtjeva da pogani ili pripadnici drugih religija postanu kršćani). Predstavnici Inuita i Metisa također žele “neometan pristup” arhivima škola koje vode Crkve – rekao je Caron.

Papa Franjo je voljan krenuti na put, iako još ne zna kada će mu to gusti program putovanja i aktivnosti omogućiti.

”Pozvali smo papu Franju i katolike iz cijelog svijeta da nam se pridruže, narodu Métis, na našem putu istine, pravde i ozdravljenja, i nadamo se da će, obvezujući se na nas, predajući se stvarnom djelovanju, Crkva napokon moći započeti vlastiti put prema smislenom i trajnom pomirenju” – rekao je Caron novinarima.

Povijest se zacijelo ne smije ponoviti kako bi svi kršćani, ne samo pripadnici starosjedilačkih kanadskih naroda, mogli krenuti naprijed s nadom, a mladi bez tereta traume svojih predaka, kazao je. (VN / J. B.)