Na uskršnji ponedjeljak u svom apartmanu u Vatikanu je umro papa Franjo (88). Iako neće biti obdukcije papina tijela, lječnici iz bolnice Agostino Gemelli koji su pratili papino zdravlje u “kućnoj njezi” (u apartmanu u Domu svete Marte u Vatikanu) su u ponedjeljak kasno popodne kazali da je “Papa mirno preminuo”, da je smrt nastupila uslijed problema s mozgom – vjerovatno moždanog udara, iako nije jasno da li je bio hemoragične prirode ili ne, odnosno, kako su naveli, da nema, barem naizgled, povezanosti s respiratornim problemima koji su u februaru doveli do njegovog hospitaliziranja u Gemelliju.

Ipak, pročitajmo službenu verziju događaja, a koju donosi Tiskovni ured Svete Stolice: “Potvrđujem da je Njegova Svetost Franjo (Jorge Mario Bergoglio), rođen u Buenos Airesu (Argentina) 17. prosinca 1936., nastanjen u Vatikanu, građanin Vatikana, preminuo u 7.35 sati 21. travnja 2025. u svom stanu u Domu svete Marte u Vatikanu od posljedica moždanog udara, kome i ireverzibilnog kardiovaskularnog kolapsa”, navodi se u Obavijesti o smrti pape Franje koju potpisuje ravnatelj Uprave za zdravlje i higijenu Države Vatikanskoga Grada, prof. Andrea Arcangeli.

Smrti je prethodilo akutno respiratorno zatajenje u obostranoj upali pluća. U Obavijesti se navodi da je Papa bolovao i od višestruke bronhiektazije, visokog krvnog tlaka te dijabetesa tipa II., prenosi vatikanski Tiskovni ured.

“Smrt je utvrđena elektrokardiografskim snimanjem rada srca. Izjavljujem da su uzroci smrti, prema mojim saznanjima i savjesti, gore navedeni”, navodi se u obavijesti o smrti pape Franje koju je potpisao prof. Arcangeli.

Podsjetimo se da je Papa primljen u bolnicu Gemelli 14. Veljače. “Moram liječiti svoj bronhitis”, rekao je tada. Svijet ga je tjedan ranije gledao kako teško čita tokom mise zbog problema s disanjem. Nekoliko dana je uzimao antibiotike i kortikosteroide u Domu svete Marte, sve dok nije odlučeno da kućna terapija nije dovoljna i da treba da se preseli u apartman rezerviran za pape u bolnici Gemelli.

Tamo su doktori otkrili prisustvo “polimikrobne” infekcije – izazvane kombinacijom virusa, bakterija i gljivica – u bronhijama. Kasnije je CT pokazao da ima obostranu upalu pluća. Papa Franjo je također patio od bronhiektazija i astmatičnog bronhitisa.

U subotu, 22. veljače, njegovo stanje se pogoršalo. Imao je produženi respiratorni napad koji je zahtijevao primjenu kiseonika visokog protoka (dakle bio je ventiliran), kao i transfuzije. Papa je ostao u bolnici Gemelli 38 dana, sve do 23. ožujka, kada je otpušten.

Papa Franjo je posljednjih godina imao problema s koljenom. Patio je od gonalgije – bolova u koljenu uzrokovanih vjerovatno artrozom. Lječnici su mu nudili operaciju, ali on, koji je bio svojeglav, stalno je odbijao zahvat. Plašio se, između ostalog, i posljedica anestezije. Krajem 2022. rekao je: “Zašto sam odbio operaciju koljena? Ne vlada se koljenom, već glavom.”

No, problemi sa zglobom su mu značajno smanjili pokretljivost – praktično je prestao hodati, koristio je invalidska kolica i ponekad štap i ugojio se. Sve to dodatno je oslabilo njegov već krhak organizam osamdesetosmogodišnjaka.

Je li moralo biti tako i da li bi Papa poživio još neko vrijeme da se držao uputa lječnika iz Gemellija o nužnom barem dvomjesečnom mirovanju u Domu svete Marte, a što Franjo nije ispoštovao, možemo samo nagađati.

Kako stoji u crkvenim dokumentima, sahrana rimskog biskupa se mora obaviti između 4. i 6. dana od smrti, to jest, između petka 25. i nedjelje 27. travnja. Kardinali koji žive u Rimu su odlučili da bi to ipak trebalo biti održano u subotu 26. travnja u 10 sati.

U papinom testamentu objavljenom u ponedjeljak u 20 sati stoji da je Franjo odlučio biti sahranjen u bazilici Svete Marije Velike u Rimu (koja je teritorij Vatikana, kao i ostale tri papine bazilike), da je to odlučio iz pobožnosti prema Majci Božjoj kojoj se, inače, molio prije i nakon svakog putovanja te u posebnim prilikama kao što je bilo tijekom pandemije COVID-a 19 ili nakon izlazaka iz bolnice. U toj bazilici je već sahranjeno sedam papa, a posljednji je bio papa Klement IX. 1669.

Franjo je odredio i da mu se tijelo ostavi ne u trostrukom već u jednostavnom lijesu, u zemlju, i da iznad groba bude napisano samo njegovo ime na latinskom – FRANCISCUS. Grob će biti smješten između Kapelice Paolina (Salus Populi Romani) i Kapelice Sforza. Odredio je i osobu koja bi trebala nadzirati pogreb (monsinjor Rolandas Makrickas, izvanredni povjerenik Liberijanske bazilike) i platiti troškove prijenosa lijesa i pokopa te je osigurao novac za to od privatnog donatora!

Inače, duhovna oporuka nije samo privatna volja, već snažna poruka Crkvi i čovječanstvu: poziv na jednostavnost, predanje Mariji i nadu u uskrsnuće. U vremenu kada vjernici diljem svijeta mole za njegovu dušu, ova oporuka svjedoči o životu pape Franje ispunjenom vjerom, poniznošću i ustrajnom ljubavlju prema Bogu i ljudima.

Prema istim crkvenim propisima konklava za izbor novom rimskog biskupa – Pape, mora početi između 15 i 20 dana od dana smrti, to znači između 5. i 10. svibnja. Dekan kardinalskog kolegija, monsinjor Re, već je poslao poziv svim kardinalima elektorima (to su oni koji na dan početka konklave nisu napunili 80 godina starosti) poziv da dođu na konferencije već idući tjedan (ili odmah nakon sahrane), a to su sastanci kardinala u kojima se bistre crkvene teme i na neki način crtaju obrise ili profila budućeg poglavara Katoličke Crkve.

Prema statistici koja je ažurirana, u konklavu bi moglo ući 135 kardinala.

Kardinali će glasovati prvi dan samo jednom, a onda četiri puta dnevno: dva puta u jutro i dva puta popodne, pa sve dok jedan od kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu prisutnih izbornika (89 glasa). Tada će se, nakon kraće ceremonije unutar Sikstinske kapele, izabrani pojaviti na pročelju bazilike a svijet će čuti toliko očekivani ”Habbemus Papam”!

Ovaj tekst završavamo viješću da neki kardinali s pravom glasa ipak neće doći na konklavu, ispričali su se. Jedan takav je sarajevski nadbiskup u miru, kardinal Vinko Puljić, koji je izjavio da mu je ugroženo zdravlje i da su mu lječnici savjetovali da ne putuje.

Papin lijes će biti izložen vjernicima na posljedni pozdrav od srijede 23. travnja u bazilici svetoga Petra u Vatikanu. U utorak, kada ovo pišemo, njegovo tijelo je bilo izloženo u kapelici Doma svete Marte, gdje je i živio.