Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 23. 07. 2024.
Prijava
Ekumenski i međureligijski susret u sklopu pohoda Pape Mongoliji (Foto: Vatican Media)

Fundamentalizam i ideološko forsiranje kompromitiraju mir

Autor: D. P. / 03. 09. 2023.

Na ekumenskom i međureligijskom susretu u Ulaanbaataru u nedjelju 3. rujna papa Franjo je potaknuo religije da budu primjer dijaloga i altruizma u ovom vremenu ”razdiranom sukobima i neslogom” i da ponude ono u što vjeruju poštujući savjesti drugih i u svrhu najvećega dobra za sve. Upozorio je također da fundamentalizam i ideološko forsiranje kompromitiraju mir, prenosi Vatican News.

”Vjerske tradicije predstavljaju izvanredan potencijal dobra u službi društva i imaju veliku odgovornost, jer njihovo ponašanje treba djelima potvrditi ono što ispovijedaju, ona učenja kojima se ne može proturječiti i tako postati razlog za skandal”, kazao je Papa.

U trećem govoru u Mongoliji papa Franjo se obratio kršćanskim vođama i vođama drugih vjera, na ekumenskom i međureligijskom susretu održanom u kazalištu Hun (Hun Theatre) u Ulaanbaataru. Papin je apel nedvosmisleni poticaj religijama da preuzmu odgovornost u vremenu u kojemu je svijet razdiran sukobima i neslogom, ali je istodobno i poziv da se ne stvara zbrka između vjere i nasilja, između svetosti i nametanja, između vjerskoga puta i sektaštva, te da se ne nasjeda na fundamentalizam i ideološko forsiranje koji kompromitiraju mir.

Osvrnuvši se na mongolsko nebo i prostranu zemlju, koji evociraju transcendentne i zemaljske dimenzije koje nas potiču na razmišljanje o potrebi ljudi da uprave pogled prema gore kako bi pronašli smjer putovanja na zemlji, Papa je istaknuo kako je činjenica da se svi oni zajedno nalaze na jednom mjestu, već jedna poruka.

”Vjerske tradicije, u njihovoj izvornosti i različitosti, izvanredan su potencijal dobra u službi društva. Kad bi oni koji su odgovorni za narode izabrali put susreta i dijaloga s drugima, dali bi odlučujući doprinos okončanju sukobā koji i dalje uzrokuju patnje brojnim narodima”, rekao je.

Vjere – svjedočanstvo sklada

Potom je govorio o mongolskom narodu kao primjeru zajedničkoga života među religijama, ali i svjedočanstva staroga sklada. Riječ je to, kako je kazao, ”s tipično azijskim okusom, koja objašnjava odnos koji se stvara među različitim stvarnostima, bez preklapanja i homogeniziranja, ali uz poštovanje različitosti i za dobrobit zajedničkoga života. Vjernici su pozvani raditi za sklad sviju, a upravo stupanj sklada koji se širi utvrđuje društvenu vrijednost religioznosti, koja se mjeri na temelju altruizma”.

”Altruizam gradi sklad i gdje vlada sklad tu je i razumijevanje, blagostanje, ljepota. Štoviše, sklad je možda najprikladniji sinonim ljepote. Naprotiv, zatvaranje, jednostrano nametanje, fundamentalizam i ideološko forsiranje narušavaju bratstvo, potiču napetosti i ugrožavaju mir”, rekao je.

”Sklad priliči zajednici; raste uz susretljivost, slušanje i poniznost, a religije su pozvane ponuditi ga svijetu, jer ga tehnički napredak sâm ne može dati. Stoga, susrećući se, religije obogaćuju čovječanstvo koje je na svojem putu često dezorijentirano kratkovidnim traženjem profita i blagostanja”, napomenuo je.

”Ono često ne može pronaći nit: okrenuto samo zemaljskim interesima završava uništavanjem same Zemlje, miješajući napredak s nazadovanjem, kako pokazuju brojne nepravde, sukobi, tolika pustošenja okoliša, progoni, toliko odbačenih ljudskih života”, pojasnio je.

Diskretna prisutnost misionarā

Mongolija ima veliku baštinu mudrosti, rekao je Papa te uputio opći poticaj svima da ju otkriju i vrjednuju opisujući ju kroz deset vidika: ”dobar odnos s tradicijom; poštovanje starijih osoba i predaka; brigu o okolišu; vrijednost tišine i unutarnjega života; zdrav osjećaj umjerenosti; vrijednost prihvata; sposobnost odupiranja vezanostima za stvari; solidarnost; uvažavanje jednostavnosti te, na kraju, određeni egzistencijalni pragmatizam koji teži ustrajnom traženju dobra pojedinca i zajednice”.

Franjo je pritom spomenuo ‘ger’, tradicionalnu mongolsku kuću, kao ”primjer čovječnoga prostora koji podupire susret i dijalog, koji je konkretno uporište, te razlog nade za one koji su se izgubili. Ger je uvijek otvoreno i gostoljubivo mjesto za prijatelje, kao i za one koje se ne poznaje”.

”To je također iskustvo katoličkih misionara koji dolaze iz drugih zemalja, koji su ovdje primljeni kao hodočasnici i gosti, i koji na prstima ulaze u ovaj kulturni svijet, kako bi pružili ponizno svjedočanstvo evanđelja Isusa Krista”, protumačio je.

Ne smijemo brkati vjeru i nasilje

Ger ima također duhovnu dimenziju, rekao je papa Franjo te objasnio: ”zato što njegov otvor okrenut prema gore, koji je jedini kroz koji ulazi svjetlost, evocira bitnu otvorenost prema božanskom”. Papa u zajedničkom životu unutar gera vidi ”prikaz pomirenoga i sretnoga čovječanstva, gdje zauzimanje za pravednost i mir pronalazi nadahnuće i temelj u odnosu s božanskim”.

”Tu je, draga braćo i sestre, naša odgovornost velika, posebno u ovom trenutku povijesti, jer naše je ponašanje pozvano djelima potvrditi učenja koja ispovijedamo; ne može im biti u opreci, postajući razlogom za skandal. Nema, dakle, zabune između vjere i nasilja, između svetosti i nametanja, između vjerskoga puta i sektaštva. Neka sjećanje na patnje pretrpljene u prošlosti – mislim prije svega na budističke zajednice – dade snagu za pretvaranje tamnih ranā u izvore svjetla, neznanja nasilja u mudrost života, te zla koje uništava u dobro koje gradi”, kazao je.

Ponuditi ono što jesmo i ono u što vjerujemo

To je obveza koju papa Franjo traži od različitih vjera, spremnih ponuditi ljepotu koju predstavljaju učenja njihovih duhovnih učitelja.

”U pluralističkim društvima koja vjeruju u demokratske vrijednosti, kao što je Mongolija, svaka vjerska ustanova, propisno priznata od civilnih vlasti, ima dužnost i prije svega pravo ponuditi ono što jest i u što vjeruje, uz poštovanje savjesti drugih i u svrhu većega dobra sviju”, istaknuo je.

Zauzimanje Katoličke Crkve

”Katolička Crkva namjerava ići tim putem čvrsto vjerujući u ekumenski, međureligijski i kulturni dijalog, nudeći ljudima i kulturama blago koje predstavlja njezina vjera i ostajući u otvorenosti i slušanju onoga što nude druge vjerske tradicije”, napomenuo je Papa.

”Dijalog, naime, nije oprečan naviještanju; ne izjednačava razlike nego pomaže razumjeti ih, čuva ih u njihovoj izvornosti i omogućuje im da se međusobno suoče poradi iskrenoga i uzajamnoga obogaćivanja”, pojasnio je.

Moguća nada

”Sve vjere imaju jednako dostojanstvo i put kojim valja ići zajedno; ovaj naš današnji susret znak je da je moguće nadati se”, istaknuo je Papa te dodao: ”u svijetu razdiranom sukobima i neslogom, to bi moglo izgledati utopijski; ipak, najveći pothvati započinju u skrivenosti, u gotovo neprimjetnim dimenzijama. Veliko stablo raste iz maloga sjemena, skrivenoga u zemlji”.

”Neka procvjeta ta sigurnost da naši zajednički napori u dijalogu i izgradnji boljeg svijeta nisu uzaludni. Njegujmo nadu”, potaknuo je papa Franjo.

”Neka molitve koje uzdižemo u nebo i bratstvo koje živimo na zemlji hrane nadu; neka budu jednostavno i vjerodostojno svjedočanstvo naše religioznosti, zajedničkoga hoda s pogledom upravljenim prema gore, skladnoga življenja u svijetu, poput hodočasnika pozvanih čuvati ozračje doma za sve”, pozvao je (VN / IKA / D. P.).

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva