Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 21. 04. 2024.
Prijava
Rijeka: Održana javna tribina ''Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti'' (Foto: Riječka nadbiskupija)

Ekumenska teološka tribina u Rijeci: Istina je da naš pun identitet tek treba biti otkriven

Autor: D. P. / 20. 07. 2023.

U sklopu Mediteranskih teoloških susreta, 18. srpnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog doma u Rijeci održana je javna tribina na temu “Crkva ili sekta: između otvorenosti i ekskluzivnosti”. Na tribini su, odgovarajući na pitanja moderatorice bibličarke Brune Velčić, sudjelovali predavači ovogodišnjeg izdanja susreta.

Profesor Timothy Radcliffe, bivši poglavar dominikanskog reda i uvaženi teolog svjetskog glasa s Oxforda, govorio je o problemu polarizacije u Katoličkoj Crkvi istaknuvši da ne može prihvatiti polarizaciju jer ona potkopava same temelje njegove vjere: “Kršćanstvo je uvijek oboje: povratak tradiciji, evanđelju i isto tako nalaženje puta naprijed prema Kraljevstvu Božjem. Kao katolici, mi imamo svoj identitet koji nam daju naša tradicija, naš nauk, naša pobožnost. No isto tako istina je da naš pun identitet tek treba biti otkriven. O tome čitamo u Prvoj Ivanovoj poslanici, u jednom od mojih omiljenih citata iz Biblije: ‘Ljubljeni, sad smo djeca Božja’ – to nam je dani identitet – ‘i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest’ (1 Iv 3,2)”.

Naglasio je napetost između danog identiteta, koji je snažno afirmiran od strane nekih katolika, i identiteta koji tražimo, koji ne smiju biti u opoziciji i sukobu jedan naspram drugog. Naime, mi trebamo oba: “Znam tko sam, ali tek trebam otkriti u punini što to znači, u otajstvu Krista”.

Dotaknuo se i pitanja o institucijskoj univerzalnosti katoličanstva te ustvrdio da su, prema katoličkoj tradiciji, biskupi služitelji jedinstva. Rimski biskup ima posebno mjesto, to je služba jedinstva čitave Crkve. No još od vremena Pavla VI., pape su svjesni potrebe da se promišlja o tome kako papinstvo mora biti služenje u službi jedinstva, a ne otjelovljenje moći ili kontrole. I zbog toga je papa Franjo sazvao sinodu.

Hans-Peter Grosshans, profesor sustavne teologije i ravnatelj Instituta za ekumensku teologiju na Fakultetu za protestantsku teologiju Sveučilišta u Münsteru, izložio je svoje razumijevanje problematike Crkve i sekte s protestantskog stajališta. Govorio je o katolicitetu Crkve i različitosti crkava na temelju njegova razumijevanja katoliciteta iz Nicejskoga Creda. Istaknuvši da pojam “katolički” dolazi iz grčkog jezika i označava “istost u mnogim različitim pojavnostima”, pitao se što je isto u svim crkvama po svijetu? Svugdje u njihovim bogoslužjima slave prisustvo trojedinoga Boga i posebno prisutnost Isusa Krista. Iz perspektive ovog protestantskog teologa Isus Krist jest onaj koji crkve čini “katoličkima”, a one slave tu povezanost i prisustvo s Isusom Kristom. Rekao je i da zbog toga nema problema s prisustvovanjem liturgijama koje nisu u skladu s liturgijom Luteranske crkve u Njemačkoj kojoj osobno pripada.

Davor Džalto, profesor religije i demokracije na Odjelu za Studij istočnoga kršćanstva na University College u Stokholmu u svojoj knijzi “Anarhija i Kraljevstvo nebesko” kazao je kako svrha kršćanstva nije ponuditi opis toga kako bi svijet trebao izgledati, već navijestiti novi način postojanja.

Nakon što je objasnio da moramo dekonstruirati sredstva i institucije opresije u društveno-političkom kontekstu, prešao je na teološki kontekst. Naglasio je napetost između eshatološke perspektive koja nema veze s nasiljem, opresijom ili unaprijed kodiranim i danim načinima egzistencije, i povijesnih društveno-političkih, institucionalnih i isto tako crkvenih organizacija.

Govorio je o napetosti između eshatološke i institucijsko-političke interpretacije Crkve naglasivši da je vrlo bitno znati razlikovati emancipatorski potencijal ideje o već sada postojećoj stvarnosti, od one stvarnosti koja još nije u potpunosti prisutna. Ta stvarnost Kraljevstva koje dolazi neće se dogoditi bez našeg djelatnog sudjelovanja, a to nas čuva da se ne “zaljubimo” u sve konstrukte koje stvaramo u ovoj povijesti i u ovom svijetu i koji mogu postati vrlo opresivni i štetni za našu slobodu.

S.Jadranka Rebeka Anić, znanstvena savjetnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, odgovarala je na pitanja o sektaškome karakteru kod nekih novih duhovnih zajednica i zlostavljanju.

Glede seksualnog zlostavljanja, na temelju situacije na francuskom govornom području, opisala je kako se od početnog odbacivanja iznesenih optužbi o zlostavljanju, došlo do toga da su francuski biskupi 2014. počeli slušati žrtve, nakon čega je nastao dokument sestre Chantal-Marie Sorlin koja je desetljećima skupljala svjedočanstva tih žrtava i suorganizirala skupinu koja je istraživala zlostavljanja. Francuska biskupska konferencija dokument je objavila 11. ožujka 2016., a onda u siječnju ove godine na internetu. Preveden je na hrvatski jezik i može se naći na web stranici Fratellanza.net. Istaknula je da se umjesto seksualnog zlostavljanja, može reći da se radilo o seksualiziranom zlostavljanju; da se ne radi samo o činu da se netko seksualno napadne, već o čitavom procesu pripreme, vođenja i teološkog opravdanja za to. Istraživanja u Francuskoj i Njemačkoj pokazala su obilježja duhovnoga zlostavljanja, pri kojima postoji kontrola uma i mentalno zlostavljanje.

Vrlo često osoba utemeljitelja, ili samo vodstvo zajednice, postaju duhovni zlostavljači preuzimajući mjesto Boga u savjesti pojedine osobe. Osoba osnivača uživa posebni status i tvrdi da ima direktan kontakt i nadahnuće od Boga, a njegove/njihove riječi imaju gotovo snagu evanđelja pretendirajući da je njegov/njihov način tumačenja evanđelja jedino ispravan. Takav status dovodi do toga da se i zajednica osjeća kao elita, što dovodi do isključivosti. Ne trebaju im duhovnici ni ispovjednici, a posebice se klone psihologa. Članovi zajednice prekidaju odnose s obiteljima. Protivno spomenutim primjerima, uključujući i osobno iskustvo, istaknula je ranjivost mladog čovjeka u krizi, posebice dok bira zvanje. Naglasila je nezamjenjivu ulogu i vrijednost slobode u osobnom odnosu s Bogom u njezinu iskustvu redovničkoga života.

Nakon formalnoga dijela, mnogobrojni su posjetitelji imali priliku postaviti pitanja predavačima te na taj način otkloniti neke osobne dvojbe, ali i potencijalno otvoriti teme nekih novih, budućih predavanja i rasprava. (Riječka nadbiskupija / IKA / D. P.)

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva