Alojzije Stepinac (1898.-1960.) bio je zagrebački nadbiskup. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine dok je bio u Krašiću u kućnom zatočeništvu. Kao deklarirani antikomunist podržao je osnivanje Nezavisne Države Hrvatske. U listopadu 1946. je osuđen na 16 godina zatvora. Presuda je poništena 2016. od strane Županijskog suda u Zagrebu. Odslužio je 5 godina kazne u Lepoglavi. Nakon toga do smrti će živjeti u kućnom pritvoru odnosno s pravom kretanja unutar posjeda župnog dvora, crkve i vrta u Krašiću. Umro je od posljedica raka krvi. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Stepinca blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici. Djelovanje Stepinca tijekom Drugoga svjetskog rata i dalje je predmet rasprava u historiografiji i publicistici. Premda je 2014. priznato čudo po njegovom zagovoru, nakon čega se očekivala njegova kanonizacija, papa Franjo je prihvatio prosvjedna pisma patrijarha srpskog Irineja i Svetog Sinoda SPC-a, zaustavio proces, a na Papin njegov prijedlog je od srpnja 2016. do srpnja 2017. zasjedala komisija s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve kako bi se zajedno čitala Stepinčeva predratna, ratna i poslijeratna povijest. Papa Franjo je izjavio kako je važno da se u svjetlu dokumenata razmotre sve možebitne nedoumice kako bi pitanje Stepinca prestalo biti razlog suprotstavljanja među Crkvama. Svetoj Stolice je, kako je napisao kardinal Državni tajnik Pietro Parolin predsjedniku HBK Želimiru Puljiću, stalo da se stvori klima dijaloga sa što manje polemika među katolika i pravoslavnih.