Na svojoj zapadnoj granici zemlje srednje Europe boje se potencijalne migrantske krize. Srednja Europa za mnoge nije tek očita ruta, već i prirodna destinacija. Regija je već dom za milijune Ukrajinaca. Prema Svjetskom izvješću o migracijama za 2020., Ukrajina je sedma zemlja porijekla migranata u svijetu. Prijavljeno je oko 5,9 milijuna Ukrajinaca kao migranata koji žive u inozemstvu, ponajviše u Ruskoj Federaciji i Kazahstanu (preko 3 milijuna), Poljskoj (oko 2 milijuna) i u Italiji (234.000).

Vlade Poljske, Slovačke, Češke i susjednih zemalja izrazile su spremnost, ukoliko izbije rat, prihvatiti određen broj ratnih izbjeglice i migranta iz Ukrajine. Sve, izuzev Mađarske, a ne zaboravimo da je prije tri mjeseca Poljska upotrijebila vojnike na granici s Bjelorusijom kako bi otjerala mnoštvo koje je tražilo utočište. Postoje procjene da bi, u najgorem scenariju, ako se agresija nastavi, čak pet milijuna Ukrajinaca moglo pobjeći iz zemlje. Sada se već govori o pola milijuna njih.

Spremnost srednjoeuropskih zemalja da prihvate izbjeglice posve je drukčija nego u vrijeme migracijske krize 2015. kada su njihove vlade tvrdile da muslimanski migranti uvoze kriminal i bolesti. Ukrajinci su očito dobrodošli:  mogu legalno ući u EU i u Poljsku bez vize te čak i bez traženja statusa izbjeglica. Štoviše, iako su države diljem regije posljednjih godina zalupile vratima pred izbjeglicama iz Afrike i Bliskog istoka, međusobno su se natjecale kako bi namamile Ukrajince da pomognu u ublažavanju kroničnog nedostatka jeftine radne snage.

Pojedini analitičari u srednjoj Europi predviđali su povećanje dolazaka Ukrajinaca bez obzira na mogućnost agresije. No, postoji i zabrinutost da bi rat mogao dovesti brojke do neupravljivih razina.

”Ukrajina je otvorena za posredovanje Vatikana u sukobu s Rusijom i želi da papa Franjo posjeti što je prije moguće, čak i u trenutnoj situaciji”, rekao je, prema Reutersu, Andrij Juraš, novi veleposlanik Kijeva pri Svetoj Stolici.

Papa je, čim je rat počeo, učinio presedan i pošao do vatikanske ambasade Ruske Federacije.

Ukrajinski grkokatolički primas, nadbiskup Sviatoslav Ševčuk i predsjednik Poljske biskupske konferencije, nadbiskup Stanisław Gądecki, potpisali su zajedničku izjavu povodom prijetnje ruske invazije na Ukrajinu u kojoj su pozvali međunarodnu zajednicu da ”na sve moguće načine” pomogne Ukrajini, zemlji koja je suočena s agresijom Putzinovih snaga.

Apel na uključenje međunarodne zajednice pred prijetnjom ruske vojne intervencije u Ukrajini uputilo je i Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje je istaknulo kako stoji uz ”braću i sestre u vjeri i cijeli ukrajinski narod”.

Naši biskupi i episkopi, iz različitih razloga, nemaju što reći. Jednako kao što nisu i nemaju što reći ni na emigrante iz Bliskog istoka. Sukobi i ratovi se događaju negdje drugdje i valjda nas se ne tiču.

Hrvatski (nad)biskupi jedva se kreću. Nema većih inicijativa, osim Caritasove koja je otvorila donatorski račun.

Tijekom opće audijencije u srijedu, 23. veljače, papa Franjo je svesrdno pozvao na mir u Ukrajini, rekavši da je prijetnja ratom prouzročila veliku bol u njegovu srcu. ”Unatoč diplomatskim naporima u posljednjih nekoliko tjedana”, rekao je Papa, ”otvaraju se sve alarmantniji scenariji u kojima mnogi ljudi diljem svijeta osjećaju tjeskobu i bol”.

”Opet je mir svih ugrožen stranačkim interesima” – naglasio je te apelirao na one ” političkom odgovornošću da ozbiljno ispitaju svoju savjest pred Bogom, koji je Bog mira, a ne rata, koji je Otac svih, a ne samo nekih, koji želi da budemo braća, a ne neprijatelji”.

Također je molio da se ”sve uključene strane suzdrže od bilo kakvih radnji koje bi izazvale još veću patnju ljudima, destabilizirajući suživot među nacijama i dovodeći međunarodno pravo na loš glas”.

Na kraju opće audijencije, papa Franjo je sve kršćane pozvao da 2. ožujka, na Čistu srijedu ili Pepelnicu, intenzivno posvete molitvi i postu. ”Neka Kraljica mira sačuva svijet od ratnog ludila”.

Ali rat je tu i izbjeglice su već među nama. Vrijeme je da se trgnemo i pripremimo i da ih organizirano prihvatimo.