Poljoprivrednici u siromašnim zemljama proizvode trećinu ukupne količine hrane u svijetu, ali primaju samo šest centā za svaki dolar proizvoda koji proizvedu. Upozorio je na to Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD – International Fund for Agricultural Development), tražeći inovativna rješenja i hitno financiranje, kako je istaknula Romina Cavatassi, stručnjakinja za razvoj i prirodne resurse tog tijela Organizacije ujedinjenih naroda, napominjući da je srž problema nepravda

Svjetski čelnici traže hitna i inovativna ulaganja kako bi se ruralnim zajednicama najsiromašnijih zemalja na svijetu pomoglo prilagoditi se klimatskim promjenama.

Zaključak je to proizišao na godišnjem sastanku Vijeća guvernera na kojemu je proteklog tjedna sudjelovalo 177 zemalja članica Međunarodnoga fonda Ujedinjenih naroda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Ne može proći nezapažena ranjivost malih poljoprivrednika u odnosu na teške vremenske prilike, kao što su oluje koje su posljednjih tjedana opustošile Madagaskar, a u kojima je poginulo više od 120 osoba i uništeno više od 176.000 hektara zemlje.

Mali su proizvođači teško pogođeni krizom koju nisu prouzročili, ali ipak primaju samo 1,7% financijskih sredstava namijenjenih za klimu – upozorio je predsjednik IFAD-a, Gilbert F Houngbo, ističući da je srž problema nepravednost.

Bez veće pravednosti nema održivosti ili otpornosti – smatra Cavatassi. Poljoprivreda zapošljava dvije trećine stanovništva subsaharske Afrike i čini gotovo trećinu bruto domaćeg proizvoda.

Unatoč tomu mali su seoski proizvođači nedovoljno financirani, a to su još više nakon pandemije – primijetila je te objasnila da se ranjivost poljoprivrednika u ekstremnim klimatskim prilikama ne može zanemariti. Iskorjenjivanje ruralnoga siromaštva zahtijeva radikalno nov pristup kako bi se uspostavila ruralna otpornost.

Budući su neke od zemalja najranjivije na svijetu, male države zahtijevaju posebnu pozornost, brzi pristup resursima i rješenja po mjeri. Za brojna je rješenja potreban pristup financiranju koje bi trebalo biti uključivo – upozorila je Cavatassi.

U 2020. godini glad se u svijetu povećala – podsjetila je – i to uglavnom zbog klimatskih promjena i siromaštva, kao i zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Jedna od deset osoba u svijetu danas trpi zbog gladi. Naravno da to utječe na neravnotežu na globalnoj razini – istaknula je Cavatassi. (VN / D. P.)