Riječki nadbiskup Mate Uzinić otvorio je u ponedjeljak, 15. srpnja 2024. u Domu pastoralnih susreta u Lovranu Mediteranske teološke susrete.

Učinio je to citirajući Dokument o ljudskom bratstvu: ”Svemogući Bog nema potrebu da ga bilo tko brani i ne želi da se Njegovo ime koristi za teroriziranje ljudi.”

Dokument o ljudskom bratstvu, koji su prije 5 godina u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyeb, bio je jedan od temelja za izbor ovogodišnje teme pod naslovom ”Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu”. O temi će govoriti 5 predavača, a na susretu sudjeluje 39 studenata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke, Austrije i Grčke.

Govore su pismenim putem uputili i viši predstavnik velikog imama Al-Azhara sudac Mohamed Abdel-Salam, koji je osobno sudjelovao u stvaranju i potpisivanju Dokumenta o ljudskom bratstvu te predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović.

Oba visoka predstavnika islamske zajednice potvrdila su spremnost i nužnost na dijalog i suradnju dviju velikih religija koje zahvaćaju gotovo polovicu čovječanstva. ”Nadam se da će svaki od vas proučiti Dokument o ljudskom bratstvu i učiniti njegove principe stvarnošću u vašim vlastitim sveučilištima i zajednicama. Neka ovi susreti u Lovranu budu prilika za unaprjeđenje kršćansko-muslimanskih odnosa i neka posluže kao svjetionik za naš svijet u ovim izazovnim vremenima”, istaknuo je Mohamed Abdel-Salam, prvi arapski musliman koji je dobio visoko odlikovanje od Pape. Hrvatski muftija Aziz ef. Hasanović potvrdio je poziv na zajedništvo. ”Naša je zajednička misija dobro širiti u sredinama gdje živimo, jer odatle i kreću sve promjene – prvo u nama pa onda i oko nas.”

Nadbiskup Uzinić u svom je govoru objasnio i zašto je nužno njegovati suradnju kršćana i muslimana. ”Danas diljem Europe snažno rastu populističke stranke koje potragu za identitetom temelje na odbacivanju solidarnosti i zajedništva, na implementaciji nacionalnog egoizma. Pozivaju se pritom na kršćanstvo i na Crkvu, zaboravljajući da je europski, ali i kršćanski identitet, nužno otvoren, baziran na odnosima, na dijalogu.

Bog je u Kristu htio zajedništvo s ljudima, i ukoliko odbacujemo zajedništvo s drugima, tada smo iznevjerili temeljnu poruku kršćanstva. Jednostranost i prisilna uniformnost, koja se očitovala kroz strašne religijske ratove i ideologije fašizma, nacizma i komunizma, pokazala se kobnom kako za Europu, tako i za kršćanstvo. Danas, pri kraju prve četvrtine 21. stoljeća, pozvani smo ne ponavljati iste greške”, rekao je nadbiskup.

Nabrojivši sve teškoće Starog kontinenta, između kojih su dolazak migranata, rat s nuklearnom prijetnjom u Ukrajini, ekonomska neizvjesnost i klimatske promjene, ustvrdio je da je Europa je postala kontinent straha i neizvjesnosti. ”Kao teolozi, u takvoj situaciji moramo postaviti pitanje kako radosna vijest evanđelja može djelovati oslobađajuće, kako ljudima našeg naraštaja možemo približiti kulturu susreta i mentalitet bratstva”, kazao je.

Istaknuo je kako Dokument o ljudskom bratstvu otvara vrata za zajedničko djelovanja kršćana i muslimana na mnogim socijalno – humanističkim poljima, od zaštite ljudskih prava do mira u svijetu. Objasnio je i kako se valja kloniti dva ekstrema u međureligijskim i društvenim odnosima: relativizma i fundamentalizma. ”Odbacivanje fundamentalizma ne znači relativiziranje razlika, kao što prihvat migranata ne znači dokidanje granica i nepoštivanje zakona zemlje u koju dolaze. Granice su omeđivanje slobode, da se ne poništi sloboda drugoga. Kako u politici, tako i u teologiji, od granica ne smijemo napraviti idola i ambis koji nas razdvaja, već mjesta susreta i izraz poštivanja razlika”, zaključio je nadbiskup Uzinić.

Radni dio Mediteranskih teoloških susreta započeo je plenarnim predavanjem koje je održao profesor fundamentalne teologije i pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagreb prof. dr. sc. Tomislav Kovač. Govorio je o povijesnom razvoju odnosa islama i kršćanstva. (RN / IKA / D. P.)