Izjava ortodoksnih rabina o kršćanstvu objavio je Centar za židovsko-kršćansko razumijevanje i suradnju (CJCUC) 2015. godine, a potpisalo ju je šezdesetak uglednih ortodoksnih rabina iz cijeloga svijeta. U svibnju 2017. izjavu su odobrili kao službeni dokument argentinski rabin Abraham Skorka i kardinal Christoph Schönborn, nadbiskup Beča. 

***

Nakon gotovo dva tisućljeća međusobnog neprijateljstva i otuđenja, mi ortodoksni rabini koji vodimo zajednice, institucije i škole u Izraelu, Sjedinjenim Državama i Europi prepoznajemo povijesnu prigodu koja je sada pred nama. Nastojimo vršiti volju našeg Oca na nebu prihvaćajući ruku koju nam pružaju naša kršćanska braća i sestre. Židovi i kršćani moraju zajedno raditi kao partneri na rješavanju moralnih izazova našeg doba.

1. Šoa je završila prije 70 godina. Bio je to vrhunac stoljetnog nepoštivanja, ugnjetavanja i odbacivanja Židova te posljedičnog neprijateljstva koje se razvilo između Židova i kršćana. Gledajući unatrag, jasno je da je neuspjeh u svladavanju ovog prezira i uključivanju u konstruktivan dijalog za dobrobit čovječanstva oslabio otpor zlim silama antisemitizma koji su svijet zahvatili ubojstvima i genocidom.

2. Priznajemo da su se od Drugoga vatikanskog koncila službena učenja Katoličke crkve o judaizmu iz temelja i nepovratno promijenila. Proglašenjem Nostra Aetate prije pedeset godina započeo je proces pomirenja između naše dvije zajednice. Nostra Aetate i kasniji službeni crkveni dokumenti koje je ovaj dekret nadahnuo, nedvosmisleno odbacuju svaki oblik antisemitizma, potvrđuju vječni Savez između B-ga i židovskog naroda, odbacuju optužbu za deicid i ističu jedinstveni odnos između kršćana i Židova, što ih je papa Ivan Pavao II. zvao ”našom starijom braćom”, a papa Benedikt XVI. ”našim očevima u vjeri”. Na toj su osnovi katolici i pripadnici drugih kršćanskih zajednica otpočeli pošten dijalog sa Židovima koji je narastao u posljednjih pet desetljeća. Cijenimo što je Crkva potvrdila jedinstveno mjesto Izraela u svetoj povijesti, kao i konačno otkupljenje svijeta. Danas su Židovi iskusili iskrenu ljubav i poštovanje mnogih kršćana, što je izraženo u mnogim inicijativama za dijalog, sastancima i konferencijama diljem svijeta.

3. Kao što su to učinili Maimonides i Jehuda Halevi, priznajemo da pojava kršćanstva u ljudskoj povijesti nije ni nesreća niti pogreška, već ishod božanske volje i dar narodima. Odvajajući judaizam i kršćanstvo, B-g je dopustio razdvajanje među partnerima sa znatnim teološkim razlikama, ali ne i razdvajanje među neprijateljima. Rabin Jacob Emden napisao je kako je ”Isus donio svijetu dvostruku dobrotu. S jedne strane, on je veličanstveno učvrstio Mojsijevu Toru – nijedan od naših mudraca nije izrazitije govorio o nepromjenjivosti Tore. S druge strane, uklonio je idole iz naroda i obvezao ih sa sedam Noinih zapovijedi kako se ne bi ponašali kao poljske životinje, te im čvrsto usadio moralne osobine… Kršćani su kongregacije koje rade za dobrobit Neba i suđeno im je da traju. Budući da im je nakana raditi za Nebo, nagrada im neće biti uskraćena”. Rabin Samson Raphael Hirsch nas je poučio da su kršćani ”prihvatili židovsku Bibliju Starog zavjeta kao knjigu božanske Objave. Oni ispovijedaju svoje vjerovanje u B-ga Neba i Zemlje, kako je objavljeno u Bibliji, i priznaju suverenost božanske providnosti”. Katolička crkva priznala je vječni Savez između B-ga i Izraela, a mi Židovi možemo priznati konstruktivnu valjanost kršćanstva kao našeg partnera u otkupljenju svijeta, bez ikakvog straha da će to biti iskorišteno u misionarske svrhe. Kako je izjavio glavni rabin Izraelske bilateralne komisije pri Svetoj Stolici pod vodstvom rabina Sheara Yashuva Cohena: ”Mi više nismo neprijatelji, nego, nedvosmisleno, partneri u artikuliranju bitnih moralnih vrijednosti za opstanak i dobrobit čovječanstva”. Nitko od nas ne može sam ostvariti Božje poslanje u ovom svijetu.

4. I Židovi i kršćani imaju zajedničko zavjetničko poslanje usavršavanja svijeta pod suverenitetom Svemogućeg, kako bi cjelokupno čovječanstvo zazvalo Njegovo ime, a gadosti bile uklonjene sa Zemlje. Shvaćamo oklijevanje obje strane da potvrde ovu istinu i pozivamo naše zajednice da prevladaju te strahove kako bi uspostavile odnos povjerenja i poštovanja. Rabin Hirsch je također poučavao da Talmud postavlja kršćane ”s obzirom na dužnosti između čovjeka i čovjeka na potpuno istu razinu kao i Židove. Oni imaju pravo na dobrobit svih dužnosti, ne samo pravde, već i aktivne ljudske bratske ljubavi”. U prošlosti su se odnosi između kršćana i Židova često promatrali kroz kontradiktorni odnos Ezava i Jakova, no rabin Naftali Zvi Berliner (Netziv) već je krajem 19. stoljeća shvatio da je Židovima i kršćanima B-g predodredio da budu partneri u ljubavi: ”U budućnosti, kad će djecu Ezava čisti duh potaknuti da prepoznaju izraelski narod i njegove vrline, tada ćemo i mi biti potaknuti da priznamo da je Ezav naš brat”.

5. Mi, Židovi, i kršćani imamo više zajedničkog nego onoga što nas dijeli: etički monoteizam Abrahama; odnos s Jednim Stvoriteljem Neba i Zemlje koji voli i brine za sve nas; židovsko Sveto pismo; vjeru u obvezujuću tradiciju; povjerenje u vrijednosti života, obitelji, suosjećajne pravednosti, pravde, neotuđive slobode, univerzalne ljubavi i konačnog mira u svijetu. Rabin Moses Rivkis (Be’er Hagoleh) to potvrđuje: ”Mudraci su se referirali samo na idolopoklonike svojega vremena koji nisu vjerovali u stvaranje svijeta, Izlazak, čudesna djela B-žja i božanski dan Zakon. Međutim, ljudi među kojima smo danas raštrkani, vjeruju u sve ove temelje religije”.

6. Naše partnerstvo ni na koji način ne umanjuje postjeće razlike među dvjema zajednicama i dvjema religijama. Vjerujemo da B-g upošljava mnoge glasnike kako bi otkrio svoju istinu, dok mi potvrđujemo temeljne etičke obveze koje svi ljudi imaju pred B-gom, a koje je judaizam oduvijek učio kroz univerzalni Noin savez.

7. Nasljedujući B-ga, Židovi i kršćani moraju nuditi uzore služenja, bezuvjetnu ljubav i svetost. Svi smo stvoreni na Svetu sliku B-žju, a Židovi i kršćani, igrajući aktivnu ulogu zajedno u otkupljenju svijeta, ostat će vjerni Savezu.

Prvi potpisnici (abecednim redom):

Rabin Jehoshua Ahrens (Njemačka)
Rabin Marc Angel (Sjedinjene Države)
Rabin Isak Asiel (glavni rabin Srbije)
Rabin David Bigman (Izrael)
Rabin David Bollag (Švicarska)
Rabin David Brodman (Izrael)
Rabin Natan Lopez Cardozo (Izrael)
Rabin Yehudah Gilad (Izrael)
Rabin Alon Goshen-Gottstein (Izrael)
Rabin Irving Greenberg (Sjedinjene Države)
Rabin Marc Raphael Guedj (Švicarska)
Rabin Eugene Korn (Izrael)
Rabin Daniel Landes (Izrael)
Rabin Steven Langnas (Njemačka)
Rabin Benjamin Lau (Izrael)
Rabin Simon Livson (glavni rabin Finske)
Rabin Asher Lopatin (SAD)
Rabin Shlomo Riskin (Izrael)
Rabin David Rosen (Izrael)
Rabin Naftali Rothenberg (Izrael)
Rabin Hanan Schlesinger (Izrael)
Rabin Shmuel Sirat (Francuska)
Rabin Daniel Sperber (Izrael)
Rabin Jeremiah Wohlberg (SAD)
Rabin Alan Yuter (Izrael)