Augustin Aurelije (354-430), rođen je u Tagasti, u današnjem Alžiru i bio je među najutjecajnijim antičkim kršćanskim misliocima čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju – jedan od vodećih teoloških autoriteta cjelokupnoga Zapadnog kršćanstva. Njegov način gledanja na grijeh, milost, slobodnu volju i spolnost teško se mogu zaobići. Najpoznatije djelo su mu Ispovijesti (Confessiones), duhovno-filozofska autobiografija prepričana u prvome licu. Jedan je od četiri velika latinska crkvena oca, uz sv. Ambrozija, sv. Jeronima i sv. Grgura Velikoga.
LAV XIV Apostolsko pismo IN UNITATE FIDEI o 1700. godišnjici Nicejskog sabora *** 1.U jedinstvu vjere, proglašenom od početka Crkve, kršćani su pozvani hoditi u skladu, čuvajući i prenoseći dar koji su primili s ljubavlju i radošću. To je izraženo riječima Vjerovanja: “Vjerujem u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega… koji je radi našega spasenja… Pročitaj više: U jedinstvu vjere i u znaku Nicejskog sabora