Svake godine, osmoga dana nakon Rođenja Kristova, tj. Božića, Crkva proslavlja blagdan Obrezanja Gospodnjeg. Toga dana služi se liturgija sv. Vasilija Velikog jer mu spomen pada na isti dan. Često se obavljaju molitve za posvećenje nove građanske godine. Taj je blagdan održavala i Rimokatolička crkva, sve do nove reforme, kada je blagdan pretvoren u blagdan Majke Božje. Grkokatolici i tradicionalni katolici slave ga još i danas.
Na današnji dan Pravoslavna crkva slavi početak indikta, odnosno početak nove crkvene godine. Carigradski patrijarh Dimitrije je 1989. godine ustanovio ovaj dan kao dan zaštite okoliša u pravoslavlju.
Sveti Vasilije (Bazilije Cezarejski) (329.-379.) rođen je u vrijeme cara Konstantina (272.-337.), petnaest godina je u Ateni studirao filozofiju, retoriku, astronomiju i druge svjetovne znanosti toga vremena. Njegovi školski drugovi bili su: Grgur Bogoslov i Julijan, kasniji otpadnički car. Vrativši se u zavičaj oko 356. godine, započeo je karijeru pravnika i retora. Ali godina dana kasnije, susreo se s velikim asketom, monahom i episkopom Eustahijem Sebastijskim (Jevstatijem Sevastejskim) mu je iz korijena promijenio život te Vasilije napušta pravničku profesiju, biva kršten na Jordanu te je posvetio svoj život Bogu. Ubrzo je i sam postao asketa, okupljajući oko sebe grupu monaha, uključujući i brata mu Petra, na obiteljskom imanju blizu gradića Anesija na crnomorskoj obali.
Smatra se utemeljiteljem kršćanskog redovništva na Istoku, a njegove pouke o redovničkom/monaškom životu bile su uzor kasnijim utemeljiteljima kršćanskih redova. Gotovo deset godina službovao je kao episkop Cezareje Kapadokijske. Bio je utjecajan teolog te podupirao Nicejsko vjerovanje boreći se protiv hereza ranoga kršćanstva (arijanizam i sljedbenika Apolinarija iz Laodiceje). Sačuvana su brojna teološka, apologetska, asketska i kanonska djela ovoga Oca Crkve, kao i liturgijska služba nazvana po njemu. U crkvenoj službi naziva se „pčelom“ Kristove crkve, koja nosi med među vjernike i svojim ubodom bode krivovjerce.
Slavi se i u Pravoslavnim i u Katoličkoj crkvi (2. siječnja). Vasilije Veliki, njegov brat Grigorije Niski i prijatelj Grigorije Bogoslov se nazivaju kapadocijskim crkvenim ocima. Njihova majka se slavi kao Sveta Emilija.
