Zaključen je u četvrtak prvi dio Europske kontinentalne sinodske skupštine u kojem su sudjelovala izaslanstva europskih biskupskih konferencija te je predstavljen nacrt završnog dokumenta.

Prvi je dio skupštine završio obraćanjem nadbiskupa Vilniusa Gintarasa Grušasa, predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).

Bila su to, kako se navodi u priopćenju Tiskovnog ureda Vijeća europskih biskupskih konferencija, ”četiri dana molitve i intenzivnog rada”. Na misama i u trenucima molitve sudionici su molili za mir u Ukrajini, za žrtve potresa u Turskoj i Siriji te za jedinstvo kršćana.

Tijekom rada skupštine predstavljena su 39 nacionalna izvješća o temama Dokumenta za kontinentalnu fazu sinode. Sudionici su nastavili razmatranja u 13 manjih skupina. Uz nazočne, online putem priključilo se 270 sudionika.

Nadbiskup Grušas podsjetio je kako je ”sinodalnost tema našeg susreta i mislim da smo iskusili plodove slušanja jedni drugih s ‘drugim’. Doživjeli smo iskustvo obitelji, Crkve, laika, muškaraca i žena, osoba posvećenih života i biskupa. Iskusili smo i što je ta obitelj na europskoj razini”.

Urednički odbor predstavio je skupštini nacrt završnog dokumenta. Dokument je sastavljen prema naznakama i riječima skupštine te nije unaprijed pripremljen. To ga čini privremenim dokumentom i još uvijek podložnim ”amandmanima” skupštine i nekim uređivačkim prilagodbama. Dokument, koji je skupština odobrila, bit će vraćen svim sudionicima nakon traženih izmjena na eventualnu doradu prije nego što bude dostavljen Generalnom tajništvu sinode.

”Zaključci dokumenta, dopunjeni prema naznakama skupštine, mogu se smatrati prvim plodom rada ovih dana”, navodi se u priopćenju CCEE-a. Među točkama koje se iznose u dokumentu je potreba produbljivanja teologije sinodalnosti i formacije u sinodalnosti koja također uzima u obzir znakove vremena. Jedan od snažnih prijedloga skupštine je da se takav susret, koji okuplja biskupe i laike, održava redovito, barem svakih deset godina.

U daljnjem, zatvorenom dijelu skupštine od 10. do 12. veljače predsjednici europskih biskupskih konferencija razmotriti će taj dokument.

***

Inače, na Europskoj kontinentalnoj sinodskoj skupštini u Pragu, koja se održava od nedjelje 5. do subote 11. veljače, sudjeluje oko 200 europskih delegata, uključujući 65 žena i 46 biskupa. U četvrtak će biti predstavljen prvi završni dokument rasprave, a od petka će biskupi raspravljati o drugom dokumentu koji će također biti poslan u Rim, izvještava Vatican News.

Svaki dan delegati u Pragu provode u plenarnim raspravama i manjim radnim skupinama, od kojih je svaka usmjerena na različite teme. U utorak 7. veljače, drugog dana dijaloga, sudionici su zamoljeni da identificiraju „ključne napetosti“, teme i pitanja kojima treba raspravljati Sinoda biskupa u listopadu na svojoj prvoj skupštini o temi sinodalnosti.

Razgovor o napetostima je također “uzbudljiv sam po sebi”, kazala je za Vatican News Renata Ocilkova, sudionica iz Slovačke. To je zato “što smo imali različita mišljenja i različita pitanja, uglavnom o temi pastorala za LGBT osobe. No i onda kad smo imali različite stavove ili mišljenja, razumjeli smo se i razgovarali s istinskim poštovanjem”, rekla je koordinatorica za pastoral Roma u Slovačkoj biskupskoj konferenciji. Smatra da je od pomoći što se nakon nekoliko govora uvijek odredi vrijeme za molitvu te da tako “u šutnji” postoji mogućnost “čuti Duha Svetoga“.

S druge strane, isusovac i član ruske delegacije u Pragu Stephan Lipke na pitanje čime Katolička Crkva u Rusiji može pridonijeti globalnom sinodskom procesu, pojašnjava da se “u Rusiji okuplja stvarno mala Crkva koja prolazi kroz velike poteškoće”. Unatoč svemu, kaže da nastoje “razumjeti jedni druge te biti zajedno sol zemlje i svjetlo svijeta”. On smatra da druge Crkve mogu razumjeti “da mi kao Crkva ne znamo kako se nositi sa situacijom, ali da to priznajemo i mislim da je to jako važno. Ovo bi mogao biti naš mali i skromni doprinos”, kazao je.

Na toj kontinentalnoj skupštini u Pragu može se vrlo jasno primijetiti koliko se razlikuje Crkva u Zapadnoj Europi i ona u Istočnoj te Latinska od istočnih Crkava. Isusovac Lipke kaže da ga to impresionira, ali ga istovremeno i zabrinjava: “Ono što mi nedostaje [ovdje u Pragu] je viđenje kako možemo iskustva bizantske i drugih istočnih Crkava unijeti u veliki zajednički sinodski hod.”

Na događaju u Pragu su kao gosti nazočni i predstavnici crkveno-pučkog pokreta “Mi smo Crkva”. Iako ne sudjeluju u raspravama, mogu sudjelovati u misama i govoriti izaslanicima u pauzama. Jedan od njih je Martin Schockenhoff. Došli su u Prag kako bi “promatrali i podržali” proces, kaže za Vatican News. “Želimo biti partner u dijalogu i želimo izraziti da ovaj svjetski sinodski proces smatramo izuzetno važnim te podržati sve one koji mu pridonose te se suočavaju s gorućim problemima koji su sada prisutni”, izjavio je. Njegov dojam je da je atmosfera na kontinentalnom susretu u Pragu bila “otvorena” i da su mnoga izaslanstva otvoreno govorila o svojim problemima: “To nas je ohrabrilo. I jako se radujem konačnom dokumentu koji bi trebao biti usvojen u četvrtak. Moram reći da sam danas optimističniji nego što sam bio na početku događaja”, kazao je.

Kako je najavio predsjedavajući Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) nadbiskup Gintaras Grušas, u četvrtak 9. veljače će biti predstavljen i raspravljan završni dokument temeljen na prezentacijama 39 zemalja i raspravama u radnim skupinama. U daljnjem zatvorenom tijeku skupštine 35 biskupa će zajedno s predsjedateljima svih europskih biskupskih konferencija razmotriti taj dokument, razmijeniti mišljenja te izraditi drugi završni dokument. Oba će dokumenta biti poslana u Rim kao europski doprinos svjetskom sinodskom procesu.

Za uređivanje dokumenta odgovoran je urednički tim od šest članova, sastavljen od klera i laika, žena i muškaraca. Uz isusovca o. Giacoma Costu, teološkog savjetnika glavnog Tajništva Sinode i odgovornog za radnu skupinu za izradu dokumenta za kontinentalnu fazu, urednički tim čine i profesorica pastoralne teologije iz Linza te ravnateljica Istraživačkog centra za ekumenske studije te Međureligijski dijalog na Sveučilištu Babeș-Bolyai Cluj u Rumunjskoj Klara Antonia Czizar, kao i profesor teologije i liturgike iz Louvaina Arnaud Join-Lambert, talijanski vatikanist i novinar Andrea Gagliarducci, poljski svećenik Miroslaw Tykfer te profesorica kanonskog prava iz Erfurta Myriam Wijlens, koja je i savjetnica glavnog Tajništva Sinode.

(VN / IKA / D. P.)