Portal za ekumenizam i dijalog, ekumena.org, započeo je seriju tribina. Prva je održana u petak 28. studenog u 16 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića i bila je posvećena 1700 godišnjici prvog ekumenskog sabora u Niceji jer se upravo taj dan i u to vrijeme održao ekumenski molitveni susret, u Izniku (120 km od Carigrada u Turskoj) kako se sada zove drevna Niceja, gdje su se sastali papa Lav XIV., ekumenski patrijarh Bartolomej i predstavnici još dvadesetak kršćanskih crkava.

Ekumenski pokret dvadesetoga stoljeća mnogo je obećavao, kazao je uvodno moderator tribine Drago Pilsel: ”Nakon stoljeća razilaženja u mišljenju, međusobnog razgraničavanja i osuđivanja, počelo je razdoblje novoga promišljanja i učenja, dijaloga i suradnje među različitim kršćanskim Crkvama i pojedincima. Možemo sa zahvalnošću priznati dobre plodove ekumenskog dijaloga, posebice ponovnog otkrivanja kršćanskog bratstva među članovima različitih zajednica koje jedni druge više ne smatraju neprijateljima ili konkurentima, već braćom i sestrama u Kristu na zajedničkom hodočašću prema punini vlastite darovane ljudskosti.

Nakon pedesetak godina intenzivnoga ekumenskog iskustva učinjen je napredak na putu prema punom vidljivom jedinstvu, no sadašnja situacija ekumenskog pokreta zahtijeva i kritičko sagledavanje. Došlo je do vrhunaca, a ujedno i poteškoća, nesporazuma i zabluda. Proces prema zajedništvu kao da je zastao. Kršćani različitih denominacija vrlo su se brzo usuglasili oko lakših pitanja, ali zastali su kod bitno težih, kao što je, primjerice, pitanje crkvene službe i ekleziologije, ali i razlika stavova o pojedinim etičkim pitanjima.

Sadašnji trenutak zahtijeva vlastiti etos koji uključuje više od deklarativne spremnosti na dijalog – spremnost na međusobno približavanje, pružanje ruke pomirenja i zacjeljivanja rana što nam ih je ostavila povijest te okretanje od sebeusmjerenosti prema svijetu. Bavljenje vlastitim identitetom baca sjene na svjetlost kršćanskoga jedinstva: sve se više teži za potvrđivanjem vlastitog identiteta, a sve manje za zajedništvom s drugima.

Ekumenski dijalog ne smije se zaustaviti na apstraktnim teološkim pitanjima ili pitanjima povijesti, nego mora postati uzajamnim izazovom da se upravo u smislu vjerovanja u jednoga Boga pridonese i većem jedinstvu u svijetu te civilizaciji skrbi jednih za druge.”

Podsjetio je da je osnivačka izjava portala ekumene potpisana 27. listopada 2021., na dan kada je papa Ivan Pavao II. godine 1986. organizirao prvi Svjetski dan molitve za mir u Asizu (Assisi) u Italiji. Skupu je prisustvovalo 160 vjerskih poglavara koji su proveli dan zajedno u postu i molitvi. Predstavljali su 32 kršćanske vjerske organizacije i 11 nekršćanskih svjetskih religija. Sastanak u Asizu dao je međureligijskom dijalogu jedinstven intenzitet jer mu je ponudio ”duh”, čiju je važnost naglasio papa Ivan Pavao II. ”Duhom Asiza” nazvao je volju žena i muškaraca ”osjetljivih na vjerske vrijednosti da pomognu drugima ponovno otkriti ukus i volju za zajedničkim hodom”.

Portal je počeo radom 1. siječnja 2022. Ponuđen je svima. Na kružocima, u domu Pilselovih, stasala je ideja da se pokrenu i Tribine i da ih se nazovu Laboratorij za dijalog.

Papa Lav XIV. počeo je drugi dan svojeg apostolskog putovanja u Tursku susretom s biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i pastoralnim djelatnicima u Istanbulu. Okupljene u katedrali Duha Svetoga, Papa je na početku podsjetio na dubinu kršćanske povijesti tih prostora. Prisjetio se da je upravo odande Abraham krenuo u poslušnosti, da su se ondje Kristovi učenici prvi put nazvali kršćanima te da su ranokršćanski oci na tim područjima oblikovali temelje vjere. Istaknuo je da ta baština ”nije samo za pamćenje”, nego treba nadahnuti novu viziju i obnovljenu predanost i danas, zaključio je Pilsel.

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska). Sazvao ga je rimski car Konstantin I. Veliki 325. godine kako bi razriješio pitanje neslaganja, poglavito u aleksandrijskoj Crkvi, kazao je prvi govornik, križevački vladika Milan Stipić koji je govorio o povjesnom kontekstu Sabora.

Glavno je pitanje bilo ima li Sin (Isus Krist) istu ili sličnu bit s Bogom Ocem. Aleksandar Aleksandrijski i Atanazije Aleksandrijski držali su da je Sin iste biti (istobitan) s Ocem, dok je prezbiter Arije zastupao mišljenje da je Sin podređen Ocu. Ovaj je nauk nazvan arijanstvo. Sabor je premoćno podržao istobitnost Sina s Ocem (uz samo dva glasa protiv). Plod je te rasprave bilo i Nicejsko vjerovanje. Od ostalih pitanja, sabor se bavio određivanjem datuma Uskrsa.

Niceja je ujedno poziv svim crkvama i crkvenim zajednicama da nastave kročiti putom koji vodi prema vidljivom jedinstvu i da se ne umore tražeći odgovarajuće oblike kako bi u potpunosti odgovorili na Isusovu molitvu da svi budu jedno. Također, na tom koncilu, na kojem je utvrđeno vjerovanje kršćana, razgovaralo se i o datumu Uskrsa, a Božja providnost je htjela da Uskrs svi kršćani istoga dana slave upravo 2025. godine.

Znakovita je to poruka i neka to bude poziv kršćanima Istoka i Zapada da učine odlučan korak prema postizanju dogovora oko zajedničkoga datuma Uskrsa. Papa Lav je izrazio nadu da će ova obljetnica biti poticaj da se zajedno produbi i ispovijeda kristološka vjera, da se među kršćanima različitih tradicija ostvaruje sinodalnost.

Prof. dr. sc. Lidija Matošević,  iz Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik (koja je, nažalost, pozitivna na Covid i javila se videovezom) u svom je izlaganju opisala proces tijekom kojega se na kršćanskom zapadu u tekst Nicejsko-carigradskog vjerovanja dodao izrijek o izlaženju Duha Svetoga ”i od Sina” (filioque). Objasnila je moguće razloge ovakvog zahvata u tekst Vjerovanje te probleme koji su iz toga proizašli. Također je, u kratkim crtama, naznačila moguće biblijsko-teološke argumente koji se u suvremenom ekumenskom dijalogu navode kao argumenti za i protiv ove interpolacije.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta, rasvijetlio je povjesno-teološki kontekst nastanka nicejske formule i što ona nama porupčuje u ekumenskoj perspektivi. Osvrnuo se na Papino pismo objavljeno na svetkovini Krista Kralja a posvećeno Nicejskom Saboru (koje možete pročitati u našoj rubrici Uvodnik). Govorio je i o dekretu Drugog vatikanskog sabora o ekumenizmu i o važnosti ekumenizma na našim prostorima.

Aleksandar Miljković, psihoterapeut, pravoslavni stručnjak za ekumenizam i član redakcije portal ekumena.org je govorio o tome kako je Nicejsko – carigradsko Vjerovanje kulminacija i najtemeljitiji izraz patrističkog konsenzusa, koji se unutar Crkve formirao još od apostolskih vremena. Spomenuo je i poznatu Chestetonovu izreku, da je: “Niceja odgonetka na zagonetku Svetog Pisma” i dao je komentar na nju.

Tribine portala ekumena će se održavati mjesečno i uskoro će biti postavljene na Youtube kanal Ekumena, što ćemo posebno javiti.