Holokaust mora biti dio opće kulture, a povijesna istina temelj svakog suočavanja s prošlošću, poručio je u utorak 27. siječnja navečer u knjiznici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu vladika pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk na tribini portala Ekumena, Laboratorij za dijalog, održanoj povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.

Govoreći o ponovnom rastu antisemitizma, Ćulibrk je upozorio da novi zamah, nažalost, dolazi s ljevice. Istaknuo je da se o holokaustu mora govoriti precizno i utemeljeno na povijesnim činjenicama, osobito razlikujući razdoblje progona Židova od 1933. do 1939. i razdoblje sustavnog istrebljenja od 1939. do 1945.

”Povijesna istina je osnova za sve, ali ne smijemo dopustiti da užas onoga što se dogodilo uguši ljudskost u nama”, rekao je.

Posebno je kritizirao uzvikivanje slogana ”Od rijeke do mora Palestina će biti slobodna”, ocijenivši ga pozivom na etničko čišćenje, pa i genocid, bez ikakvog političkog ili ljudskog opravdanja. Osvrnuo se i na nasljeđe bivše Jugoslavije, tvrdeći da je dugogodišnja podrška palestinskom pokretu stvorila podlogu za radikalne oblike ljevičarskog antisemitizma. Aktualno stanje u Izraelu opisao je kao ”ogromnu, biblijsku tragediju”.

Na tribini je govorila i spisateljica i novinarka te članica Židovske zajednice Bet Israel Jasminka Domaš, koja je naglasila važnost stalnog razgovora o holokaustu u vremenu rastuće netrpeljivosti i ekstremizma. Podsjetila je na doprinos Židova hrvatskom društvu te na njihovu gotovo potpunu fizičku likvidaciju u NDH.

Posebno se osvrnula na život i mučeničku smrt svete Edith Stein, Židovke i karmelićanke rođene u Wracławu 12. listopada 1891. i ubijene u Auschwitzu 9. kolovoza 1942., istaknuvši njezinu vjeru u čovjeka i individualnu odgovornost. ”Nitko se ne rađa kao svetac – čovjek bira”, poručila je Domaš (papa Ivan Pavao II. je kanonizirao karmeličanku Stein 11. listopada 1998.) , naglasivši da je upravo ta poruka danas važnija nego ikad.

Moderator tribune, novinar i teolog Drago Pilsel, se prisjetio još jedne svete redovnice ubijene od nacista, monahinje ruskog porijekla Marije Skobtsove rođene u Rigi 20. Prosinca 1891. i ubijene u logoru Ravensbrück, u Njemačkoj, 31. ožujka 1945. a koju je kanonizirala Carigradska patrijaršija 16. siječnja 2004.

Pilsel je kazao kako se sistematska i namjerna destrukcija jednoga naroda ili etničke grupe iz perspektive međunarodnoga prava smatra najtežim mogućih zločina. Zovemo ga genocid. To je zločin protiv čovječnosti, zločin koji teško i danas možemo razumjeti.

Holokaust, masivno umorstvo Židova u Europi (Hitler je želio zbrisati i Rome), je grčka riječ koja znači ”potpuno spaljen”, a obilježava razdoblje od 1933. do 1945. kojeg karakterizira neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača. Vrhunac je bilo ”konačno rješenje” (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje čitavog europskog židovstva.

U civiliziranom svijetu javne institucije i mediji provode posebne programe koji se bave antisemitizmom, a njega ima i u nas, kazao je, iako je pojačana obrazovna aktivnost.

I to što se Holokaust (Šoah, na hebrejskom) dogodio i na području tzv. Nezavisne države Hrvatske, dakle i na teritoriju sadašnje Republike Hrvatske, trebalo bi nas, naglasio je Pilsel, činiti izuzetno osjetljivima i nepopustljivima prema bilo kakvoj pojavi negacionizma, antisemitizma i relativiziranja bilo čijih zločina, odnosno uzdizanja ili nekritičnog predstavljanja bilo kojeg od ustaških dužnosnika i ubojica, od Ante Pavelića na niže.

Povijest Holokausta je pedantno i na široko dokumentirana, kako pokazuju preko 72 milijuna stranica, 300.000 fotografija i 23.000 predmeta u arhivima Yad Vashema u Izraelu. (CroP / D. P.)