Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 23. 07. 2024.
Prijava

Trebamo voditi dijalog s periferijama

Autor: D. P. / 04. 09. 2023.

U razgovoru s novinarima u zrakoplovu na povratku iz Mongolije papa Franjo je govorio o Sinodi, pojasnivši kako nije riječ o televizijskom programu, a ni o parlamentarnoj skupštini. Objasnio je također značenje svojih riječi upućenih mladim Rusima, ponovno ističući kako su one poziv da ne zaborave svoju veliku kulturnu baštinu, objavio je Vatican News.

Prvo je pitanje postavio mongolski novinar kojega je zanimalo koja je bila glavna svrha tog Papinog putovanja i je li zadovoljan postignutim rezultatom. Odgovarajući, Papa je prije svega istaknuo da uvijek odlazi na putovanja kako bi posjetio katoličke zajednice te ušao u dijalog s poviješću i kulturom narodā. Tako je i putovanjem u Mongoliju – rekao je – želio upoznati taj narod, ući u dijalog s njim, primiti njegovu kulturu i popratiti Crkvu na njezinom putu, uz mnogo poštovanja prema kulturi tog naroda.

Mongolija ima nešto vrlo zanimljivo, što podupire međunarodni dijalog između Europe i Azije, a što je papa Franjo nazvao ”mistikom trećega susjeda”. Zamislite, Ulaanbataar je glavni grad zemlje najudaljenije od mora, koja se nalazi između dvije velike sile, Rusije i Kine. Zbog toga trebate nastojati razgovarati i s trećim susjedima – kazao je – iz želje za univerzalnošću, kako biste cijelom svijetu pokazali svoje vrijednosti, te od drugih primili njihove i došli do dijaloga.

Na pitanje jedne novinarke kakvi su odnosi s Kinom u ovom trenutku, s obzirom na to da kineske vlasti nisu dopustile biskupima da idu u Mongoliju, Papa je rekao da su odnosi s Kinom puni poštovanja. Osobno se divim kineskom narodu, kanali su vrlo otvoreni; za imenovanje biskupā postoji povjerenstvo koje već neko vrijeme radi s kineskom Vladom i s Vatikanom. Osim toga, – dodao je – neki katolički svećenici i intelektualci često su pozivani predavati na kineskim sveučilištima. Mislim da trebamo ići naprijed što se tiče vjerskoga vidika kako bismo se bolje razumjeli i da kineski građani ne misle da Crkva ne prihvaća njihovu kulturu i njihove vrijednosti te da Crkva ovisi o drugoj stranoj sili – primijetio je te napomenuo da povjerenstvo kojim predsjeda kardinal Parolin ide dobro na tom prijateljskom putu.

Osvrnuvši se na misiju kardinala Zuppija, Papa je istaknuo da je riječ o mirovnoj misiji koju mu je on dodijelio, a kardinal je pripremio plan kojim je predviđen posjet Moskvi, Kijivu, Sjedinjenim Američkim Državama i Pekingu.

Što se pak tiče Vijetnama, Papa je kazao da vrlo pozitivno gleda na odnose s tom zemljom. Već se godinama dobro radi. Obje su strane voljne razumjeti se i tražiti načine kako ići naprijed – napomenuo je te dodao: Kad se neka kultura otvori, postoji mogućnost dijaloga, ali ako postoji zatvaranje ili sumnja, dijalog je vrlo težak. S Vijetnamom je dijalog otvoren, s usponima i padovima, ali je otvoren i polako ide naprijed.

Pojašnjavajući riječi koje je nedavno uputio mladim ruskim katolicima, a koje su potaknule raspravu, papa Franjo je kazao da im je na kraju razgovora s njima uputio poruku koju uvijek ponavlja: da prihvate svoju baštinu. U tom smislu nastojim uspostaviti i dijalog između baka i djedova s unucima. Ruska je baština vrlo lijepa – kazao je spominjući rusku književnost, glazbu, sve do Dostojevskoga koji nam – kako je rekao – govori o zrelom humanizmu.

Osim toga, Papa je kazao da je o velikoj Rusiji govorio u kulturološkom, a ne geografskom smislu. Mladim sam Rusima rekao da preuzmu svoju baštinu. Ruska je kultura vrlo lijepa, vrlo duboka, i ne treba ju izbrisati zbog političkih problema – istaknuo je napominjući da kada je spomenuo veliku Rusiju, nije mislio na imperijalizam.

Prenošenje kulture nije nikada imperijalistički, nego je u njezinu prenošenju važan dijalog; o tome sam govorio. Istina je da postoje imperijalizmi koji žele nametnuti svoju ideologiju. Međutim – primijetio je Papa – kada se kultura ”destilira” i pretvara u ideologiju, to je otrov. To vrijedi i za Crkvu. Imperijalizam se uvijek učvršćuje na temelju ideologije. I u Crkvi valja razlikovati doktrinu i ideologiju; pravo učenje nije nikada ideološko; ukorijenjeno je u svetom vjernom Božjem narodu, dok je ideologija odvojena od stvarnosti, od naroda – objasnio je Papa.

Sinoda je dijalog među krštenicima, među članovima Crkve, o putu Crkve, o dijalogu sa svijetom, o problemima koji se odnose na čovječanstvo – rekao je Franjo. Međutim, ako se misli na ideološki put, Sinoda završava. Na Sinodi nema mjesta za ideologiju; ima mjesta za dijalog, uzajamno suočavanje, među braćom i sestrama, i s crkvenim učenjem.

Osim toga, istaknuo da sinodalnost nije njegov izum nego svetoga pape Pavla VI. te dodao kako je smatrao da je dobro imati sinodu o sinodalnosti, što nije neka moda nego stara stvar; Istočna ju Crkva oduvijek ima – napomenuo je te istaknuo da sinodalnost trebamo živjeti kao kršćani, ne padajući u ideologije.

Primijetivši da sinoda nije televizijska emisija, Papa je istaknuo da će između izlaganja biti nekoliko minuta tišine za molitvu. Bez toga duha molitve nema sinodalnosti nego je to politika, parlamentarizam. Sinoda nije parlament. Na Sinodi valja očuvati religioznost i slobodu govornika, rekao je Papa te dodao da će za to postojati povjerenstvo koje će davati informacije o tijeku Sinode.

Što se pak tiče nekih kritika, među kojima i iz katoličkih sredina, Papa je kazao da su u korijenu tih ideja ideologije. Kada se u Crkvi želi odvojiti put od zajedništva, ono što odvaja uvijek je ideologija. Crkvu optužuju za razne stvari, ali nikada za ono što je istina: da je grešnica. Brane učenje pod navodnicima, koja je poput destilirane vode, nema okusa i nije pravo katoličko učenje koje se nalazi u Vjerovanju.

Jedno se pitanje odnosilo na zabrinjavajuće slučajeve nasilja i degradacije na periferijama, na koje je Papa odgovorio kako valja ustrajno nastaviti ići na periferije i tamo raditi. Vlade svih zemalja trebaju biti otvorene za to – rekao je Papa te posebno spomenuo stanje naroda Rohindže. Moramo vidjeti različite vrste periferija i naučiti da je periferija mjesto gdje je ljudska stvarnost očitija i manje sofisticirana, bolje se percipira. Tamo se stvarnost dobro shvaća. Trebamo voditi dijalog s periferijama, a vlade trebaju ostvarivati istinsku društvenu pravednost, s različitim društvenim, a i ideološkim periferijama, jer katkada je upravo neka izvrsna ideološka periferija ta koje uzrokuje društvene periferije – istaknuo je Papa.

Spomenuvši u razgovoru planirano putovanje u Marseille, Papa je kazao da se razmatra je li moguće i putovanje u jednu malu europsku zemlju ali – kako je rekao – za mene putovanja sada nisu tako laka kao nekada; imam teškoća u hodanju, a to me ograničava, ali vidjet ćemo.

Osvrnuo se i na drugi dio enciklike Laudato si’, rimski je biskup podsjetio da će apostolska pobudnica biti objavljena na blagdan svetoga Franje, 4. listopada, te kazao da je ona pregled rasprava na sastanku COP održanom u Parizu, koji je – prema Papinim riječima – možda bio najplodniji do sada. Ima nekih novosti o COP konferencijama i stvarima koje još nisu riješene, a hitno je potrebno riješiti ih – kazao je papa Franjo te dodao: Nije velika kao Laudato si’, ali nastavlja je provoditi u novim stvarima, te je, osim toga, analiza stanja. (VN / IKA / D. P.)

 

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva