Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 22. 02. 2024.
Prijava
Image by Gerd Altmann from Pixabay

Papina poruka za Svjetski dan mira 2024. posvećena umjetnoj inteligenciji

Autor: D. P. / 02. 01. 2024.

U Vatikanu je u četvrtak, 14. prosinca objavljena Poruka pape Franje za 57. svjetski dan mira koji se slavi 1. siječnja 2024. na temu “Umjetna inteligencija i mir”. Moramo biti svjesni brzih promjena koje se sada događaju i njima upravljati na način koji štiti osnovna ljudska prava i poštuje institucije i zakone koji promiču cjelovit ljudski razvoj. Umjetna inteligencija treba služiti najboljim ljudskim potencijalima i našim najvišim ciljevima, piše Papa u svojoj poruci.

S pravom se radujemo i zahvalni smo za izvanredna dostignuća znanosti i tehnologije zahvaljujući kojima se doskočilo bezbrojnim zlima koja su mučila čovjeka u njegovu životu i uzrokovala veliku patnju. Istodobno, znanstveni i tehnološki napredak, koji omogućuje dosad nezapamćenu kontrolu nad stvarnošću, stavlja ljudima u ruke mnoštvo mogućnosti od kojih neke mogu predstavljati prijetnju čovjekovu opstanku i opasnost za zajednički dom, upozorava Papa.

Napreci postignuti u informacijskoj tehnologiji i razvoj digitalnih tehnologija proteklih desetljeća već su doveli do dubokih promjena u globalnom društvu i njegovoj dinamici. Novi digitalni alati mijenjaju lice komunikacije, javne uprave, obrazovanja, potrošnje, osobnih interakcija i bezbrojnih drugih vidova svakodnevnog života, primjećuje Papa.

Nadalje, pomoću tehnologija koje koriste pregršt algoritama može se iz digitalnih tragova ostavljenih na internetu izvući podatke koji omogućuju kontrolu razmišljanja i navika ljudi u odnosima, često bez njihovog znanja, u komercijalne ili političke svrhe, čime se ograničava njihovu svjesnu slobodu izbora, piše.

Govoreći nadalje o uređajima čiji se rad bazira na nekom od oblika umjetne inteligencije, Franjo primjećuje da njihov učinak, neovisno o temeljnoj tehnologiji, ne ovisi samo o načinu na koji su izrađeni, nego i o ciljevima i interesima onih koji ih posjeduju i onih koji ih razvijaju, te o situacijama u kojima se koriste.

Umjetnu inteligenciju stoga treba shvaćati kao zaseban svijet sazdan od različitih stvarnosti i ne možemo a priori pretpostaviti da će njezin razvoj dati pozitivan doprinos budućnosti čovječanstva i miru među narodima. Takav pozitivan rezultat bit će moguć samo ako se pokažemo sposobnima ponašati se odgovorno i poštivati temeljne ljudske vrednote kao što su inkluzivnost, transparentnost, sigurnost, pravda, povjerljivost i pouzdanost, ističe Papa.

Nije dovoljno, isto tako, pretpostaviti da će se oni koji razvijaju algoritme i digitalne tehnologije ponašati etično i odgovorno. Potrebno je, predlaže Papa, ojačati ili, ako je potrebno, uspostaviti tijela zadužena za proučavanje novih etičkih pitanja i zaštitu pravâ onih koji koriste neki od oblika umjetne inteligencije ili su pod njihovim utjecajem.

Silno veliko širenje tehnologije mora stoga biti praćeno odgovarajućom izgradnjom za preuzimanje odgovornosti za njezin razvoj. Sloboda i miran suživot su ugroženi kad ljudi podlegnu iskušenju egoizma, osobnog interesa, žudnje za profitom i želje za moći.

Imamo stoga dužnost proširiti svoj pogled i usmjeriti tehnološka i znanstvena istraživanja prema težnji za postizanjem mira i općeg dobra, u službi cjelovitog razvoja čovjeka i zajednice. Tehnološki razvoji koji ne vode do poboljšanja kvalitete života cijelog čovječanstva, već, naprotiv, zaoštravaju nejednakosti i sukobe, nikako se ne mogu smatrati pravim napretkom, piše Papa.

Moramo biti svjesni brzih promjena koje se sada događaju i njima upravljati na način koji štiti osnovna ljudska prava i poštuje institucije i zakone koji promiču cjelovit ljudski razvoj. Umjetna inteligencija treba služiti najboljim ljudskim potencijalima i našim najvišim ciljevima, a ne biti u natjecateljskom odnosu s njima, piše Papa u svojoj poruci za 57. Svjetski dan mira. (IKA / D. P.)

Uvodnik

  • Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
    U povodu Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, u svom eseju (koje preuzimamo kao naš uvodnik) promišlja o odnosu katolika i pravoslavaca 60 godina nakon povijesnog susreta svetog Pavla VI., pape, i ekumenskog patrijarha Atenagore. U nastavku donosimo cjeloviti prijevod Kardinalova teksta koji je objavio “Vatican News”… Pročitajte više: Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva