Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 02. 02. 2023.
Prijava
Papa s pripadnicima diplomatskog kora akreditiranim pri Svetoj Stolici u Sikstinskoj kapeli (Foto: Vatican Media)

Papin zaziv mira u svijetu koji gleda kako se povećavaju podjele i ratovi

Autor: Mirko Mlakar / 10. 01. 2023.

U obraćanju Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici, papa Franjo je u ponedjeljak 9. sijećnja potaknuo na potpuno razoružanje, pozvao je na “trenutni prekid besmislenog sukoba” u Ukrajini te na ukidanje smrtne kazne, traži rješenje s dvije države u Svetoj zemlji te upućuje apel u ime žena, koje mogu biti “prve saveznice mira”, i protiv pobačaja.

Kako je izvijestio Vatican News, Papa je među ostalim govorio o političkim napetostima u Brazilu, Peruu i Haitiju; nasilju između Izraelaca (Židova) i Palestinaca; isključivanju žena iz sustava obrazovanja u Afganistanu.

U dugom je govoru posvetio je pozornost krizama diljem svijeta, pa tako i ratom razorenoj Siriji i Jemenu; terorizmu u Africi; sukobu u južnom Kavkazu; stanju u Libanonu; Mediteranu pretvorenom u groblje migranata.

Oživljavanje demokracije

Papa je svoje razmišljanje, odnosno, kako ga je nazvao, “zaziv mira u svijetu koji gleda kako se povećavaju podjele i ratovi”, započeo izražavajući zahvalnost akreditiranim veleposlanicima za sućuti povodom preminuća Benedikta XVI., te spominjući produženje Privremenoga sporazuma o imenovanju biskupa između Kine i Svete Stolice. Nada se da se taj “odnos suradnje” može razviti u korist Katoličke Crkve i dobra kineskoga naroda.

Na temelju sukoba i napetosti na pet kontinenata, proizlazi slika “trećega svjetskog rata”. Iako se sukobi izravno odnose na samo neka područja planeta, zapravo uključuju sve, rekao je diplomatima koje je primio na uobičajenom čestitanju na početku godine.

Rimski je biskup pozvao na zajedničku izgradnju mira i oživljavanje demokracije koja, zbog pojačane političke i društvene polarizacije, slabi u više zemljama, zajedno sa “širinom slobode koju omogućuje, iako sa svim ograničenja bilo kojeg ljudskog sustava.”

I Brazil je postao primjer situacija opterećenih napetostima i nasiljem koje takve polarizacije donose. “Uvijek je potrebno prevladati jednostranu logiku i zauzeti se na izgradnji općega dobra”, rekao je Papa.

Spomenuo je encikliku Pacem in terris, koja navršava 60 godina, a koju je Ivan XXIII. pisao dok je vladala Kubanska raketna kriza, kad je čovječanstvo bilo korak od samouništenja. Franjo je istaknuo da se nažalost, i danas potiče nuklearna prijetnja, bacajući svijet u strah i tjeskobu i ponovio je da je posjedovanje atomskoga oružja nemoralno.

“Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici!”, riječi su Franjine. Posebno je zabrinut zbog zastoja u pregovorima o Iranskom nuklearnom sporazumu.

Posljedice rata u Ukrajini

Franjo je osudio napade na civilne infrastrukture u Ukrajini, zbog kojih ljudi gube živote ne samo od bombi i nego i zbog gladi i hladnoće.

Zatim je naglasio: “Ne mogu danas ne uputiti ponovno apel za trenutni prekid tog besmislenog sukoba, čije posljedice pogađaju čitave regije, čak i izvan Europe, zbog utjecaja koji ima na energetskom području i na području proizvodnje hrane, posebno u Africi i na Bliskom istoku”.

Među poprištima napetosti je i Iran, u kojemu se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to nakon prosvjeda koji pozivaju na veće dostojanstvo žena. Apelirao je da se smrtna kazna, koja je uvijek nedopustiva jer ugrožava nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u svim državama.

”Izmučenoj Siriji potrebne reforme, uključujući i ustavne”, smatra papa Franjo. Upozorio je i na porast nasilja između Palestinaca i Izraelaca, koje uzrokuje žrtve i potpuno međusobno nepovjerenje.

Papa stoga traži da se zajamči i poštuje status quo Jeruzalema, te je, iznoseći poznato stajalište Svete Stolice izrazio želju da vlasti Države Izrael i Palestine ponovno pronađu hrabrost i odlučnost za izravan dijalog kako bi “provele rješenje s dvjema državama u svim njihovim vidicima, u skladu s međunarodnim pravom i svim relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda”.

Tragedije Burkine Faso, Malija i Nigerije

Krajem mjeseca Papa će kao “hodočasnik mira” posjetiti Demokratsku Republiku Kongo i nada se da će prestati nasilje na istoku te zemlje. Franjo sjedinjuje se u želji za mirom s narodom Južnoga Sudana, te potiče na poštovanje prekida vatre u južnom Kavkazu, tražeći da se oslobode vojni i civilni zatvorenici.

Papa osuđuje smrti jemenskih civila zbog mina i potiče na jače zauzimanja međunarodne zajednice u rješavanju humanitarne krize u Etiopiji.

Zabrinutost je očitovao i zbog tragedija koje proživljavaju stanovnici Burkine Faso, Malija i Nigerije, te nadu da će tranzicijski procesi u Sudanu, Maliju, Čadu, Gvineji i Burkini Faso biti ostvareni uz poštovanje opravdanih težnji stanovništva.

Apel međunarodnoj zajednici uputio je i u vezi s Mjanmarom, koji već dvije godine proživljava nasilje, te s Korejskim poluotokom, za koji je poželio da se izgradi toliko željeni mir i prosperitet.

”U svim se sukobima ističu smrtonosne posljedice proizvodnje sve sofisticiranijih oružja, koje se katkada opravdava činjenicom da ako je mir danas moguć, to može biti samo mir utemeljen na ravnoteži snaga”, primijetio je Papa te istaknuo da je potrebno iskorijeniti tu logiku i nastaviti ići putem potpunoga razoružanja, jer “mir nije moguć tamo gdje se šire sredstva smrti”.

Protiv kulture odbacivanja

”Za uspostavljanje mira potrebno je iznova krenuti od istine, pravednosti, slobode i solidarnosti. Prije svega, istaknuo je, valja poštovati ljudsku osobu, s njezinim pravom na postojanje i fizički integritet”, kazao je.

Pritom je svoje misli posebno upravio ženama koje se i danas u mnogim zemljama smatra građanima drugog reda ili su podvrgnute nasilju i zlostavljanju, te im se uskraćuje obrazovanje, rad, zdravstvena zaštita, pa i hrana. A “žene mogu dati svoj nezamjenjiv prinos društvenom životu i biti prve saveznice mira”.

Mir, pak, zahtjeva također zaštitu života, dobra koje je ugroženo, prečesto čak i u majčinoj utrobi, “ističući navodno pravo na pobačaj”. Franjo je istaknuo da nitko ne može polagati pravo na život drugog bića, posebno ako je ono bespomoćno, lišeno mogućnosti obrane.

Zato je potaknuo sve ljude da se zauzmu u zaštiti prava najslabijih te da se iskorijeni “kultura odbacivanja”, koja pogađa i bolesne, invalide i starije osobe. U temelju toga “strah od života”, isti je onaj koji potiče strah od zasnivanja obitelji i rađanja djece. ”Strahovi pronalaze uporište u neznanju i predrasudama da bi se lako pretvorili u sukobe”, rekao je Papa.

Lijek za to Papa vidi u obrazovanju i dometnuo je kako je “neprihvatljivo da dio stanovništva može biti isključeno iz obrazovanja, kao što se događa afganistanskim ženama”. Ujedno je uputio je snažan apel državama da preokrenu nepriličan i asimetričan odnos između javne potrošnje za obrazovanje i za naoružanje.

Vjera je prilika za dijalog

Potaknuo na opće priznavanje vjerske slobode, jer je zabrinjavajuće je postoje ljudi koje se progoni samo zato što javno ispovijedaju svoju vjeru. To se događa i u zemljama u kojima kršćani nisu manjina.

“Vjerska sloboda, koja se ne može svesti samo na slobodu bogoslužja, jedan je od minimalnih rekvizita potrebnih za dostojanstven život, a vlade su je dužne štititi te jamčiti svakoj osobi, u skladu s općim dobrom, mogućnost djelovanja u skladu s vlastitom savješću i na području javnoga života i u obavljanju vlastite profesije”, izjavio je Franjo.

Vjera je prava prilika za dijalog i susret među različitim narodima i kulturama, kazao je papa Franjo, podsjećajući na Dokument o ljudskom bratstvu potpisan 2019. u Abu Dabiju.

Radnik nije roba

”Zajedno možemo učiniti mnogo dobra”, istaknuo je, ”ali, u posljednje se vrijeme pojavljuju sve veće polarizacije i pokušaji nametanja jedne misli, što onemogućuje dijalog”. Upozorio je na opasnost stvaranja svojevrsnog ideološkog totalitarizma ”koji promiče netoleranciju prema onima koji ne pristaju na navodna stajališta ‘napretka’, koja, čini se, vode do općega nazadovanja čovječanstva, uz povredu slobode misli i savjesti”.

Papa je potaknuo na solidarnost, i to zajedničku jer, kao što nas je naučila pandemija, nitko se ne može sam spasiti. “Živimo u svijetu koji je toliko povezan da svačije djelovanje ima posljedice na sve”, rekao je i posebno se zauzeo za veće i bolje usmjereno zauzimanje u vezi s migracijama.

Na kraju je zatražio da se vrati dostojanstvo poduzećima i radu, suzbijanje svakog oblika izrabljivanja, odnosa prema radnicima kao prema robi, te da se svi više zauzmemo za naš zajednički dom, s obzirom na učinke klimatskih promjena koje uzrokuju uništavanje, kao što se dogodilo u Pakistanu, prenio je Vatican News.

Objavljeno u: Mir, Sveta Stolica, Svijet
Oznake: Mir, Mirko Mlakar, Papa Franjo

Uvodnik

  • Nakon godinu dana učenja spremamo Ekumenu za veliki ispit
    Godinu dana je proteklo od 1. siječnja 2022., kada smo pokrenuli ovaj portal pa je potrebno osvrnuti se na prijeđeni put, zahvaliti se našim suradnicima i kazati nešto o našim aspiracijama i nadanjima. U prvom uvodniku ”Zašto pokrećemo ovaj portal i čemu Ekumena.org danas?” objavljenom prvog dana definirali smo stanje: ”Nakon pedesetak godina intenzivnoga ekumenskog […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva