Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 17. 06. 2024.
Prijava
Nadbiskup Paul Richard Gallagher (Foto: Vatican Media)

Nadbiskup Gallagher o djelovanju pape Franje za mir u Ukrajini

Autor: D. P. / 13. 07. 2023.

Vatikanski tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, nadbiskup Paul Richard Gallagher, na predstavljanju je knjige geopolitičkoga časopisa Limes pod naslovom ”Ukrajinske lekcije” istaknuo kako tumačiti riječi i javne geste pape Franje ”djelima praznoga pacifizma” ne odgovara viđenju Svetoga Oca koji se ne želi pomiriti s ratom i uporno vjeruje u mir, pozivajući sve da budu kreativni i hrabri tkalci i tvorci mira, piše Vatican News. Gallagher je želio pojasniti stajalište Svetoga Oca što se tiče rata u Ukrajini, kao i tumačenje koje se daje njegovim riječima i gestama.

Naime – rekao je – neosporno je, a i pošteno priznati, da ”reakcija Ukrajinaca na izjave pape Franje odražava duboko razočaranje” (str. 86). To su pokazale i ukrajinske vlasti i razni vjerski predstavnici Crkvi i mjesnih crkvenih zajednica. Papine riječi i javne geste činjenice su, i njihovo se tumačenje može s pravom dati slobodno i diskrecijski, međutim, tumačeći ih kao ”djela praznoga pacifizma”, nije pravedno prema viđenju i namjerama Pape, koji se ne želi pomiriti s ratom i uporno vjeruje u mir, pozivajući sve da budu kreativni i hrabri tkalci i tvorci mira.

Doista – objasnio je – ono što pokreće rimskog biskupa nije ništa drugo doli volja da učini mogućima dijalog i mir, nadahnut načelom da Crkva ne treba rabiti jezik politike nego Isusov jezik. ”Zbog toga je nepravedno vatikanske pokušaje definirati beskorisnima koliko i štetnima, ili pak nazivati blasfemijom ‘vatikanski antiamerikanizam’, sličan onomu izvjesne talijanske ljevice” (str. 87).

”Naravno, nije namjera Svete Stolice zažmiriti u odnosu na sustavne ratne zločine ruske vojske i vlasti te izjednačiti agresorsku zemlju s onom napadnutom, budući da je sâm Papa jasno rekao da razlikuje agresora od napadnutoga, u neprijepornoj sigurnosti da cijeli svijet dobro zna tko su jedni a tko drugi. S druge strane, upravo u činjenicama i svim humanitarnim inicijativama i gestama učinjenima u korist ukrajinskoga stanovništva, Papa je jasno, na konkretnoj razini, pokazao tko je agresor, a tko žrtva”, istaknuo je nadbiskup Gallagher.

Stoga – nastavio je – moramo priznati da papine geste i riječi nisu ”izraz puke retorike mira”, nego snažnog i hrabrog ”proročanstva mira”, koje izaziva stvarnost rata i njegovu navodnu neizbježnost. ”To proročanstvo, međutim, umjesto da ga se prihvati i podupre, kako bi se lakše moglo ostvariti, odbacuje se i osuđuje, u duhu koji se na taj način ne pokazuje manje pristranim od onoga koji se pripisuje Svetoj Stolici”.

Nadbiskup Gallagher je, osim toga, izrazio iznenađenje načinom na koji se govori o diplomatskoj prisutnosti na terenu. ”Iako se s pravom izražava veliko poštovanje i zahvalnost veleposlanstvima koja, suočena s ruskim maršem prema Kijevu, nisu napustila zemlju nego su se preselila u Lviv, ni najmanje se ne spominje činjenica da je, suočen s istom opasnošću, apostolski nuncij ostao u ukrajinskoj prijestolnici, podržan uvažavanjem i javnom zahvalnošću pape Franje. Ta odluka papinskoga predstavnika jasno pokazuje da želja Svete Stolice nije ”igrati ulogu” (str. 253) u tragičnom ruskom ratu u Ukrajini, nego pokazati konkretnu kršćansku blizinu mučeničkom stanovništvu i potrošiti se za mir.

U tom je smislu također vrijedno spomena uključivanje mjesne Katoličke Crkve, kako latinskoga tako i istočnoga obreda, kao i raznih katoličkih karitativnih organizacija, prije svega na humanitarnom području, ne zaboravljajući brojne misije u Ukrajini kardinala Konrada Krajewskoga, djelitelja milostinje pape Franje. Sve se to nedvojbeno može smatrati nekom vrstom ”zagrljaja milosrđa” kojim je Papa zagrlio ukrajinski narod, ne ostavljajući ga samog u patnji i tragediji koju proživljava”, kazao je nadbiskup Gallagher.

Napomenuo je da je ”primjereno staviti u prvi plan dužnost koju svi imamo prema istini koja je prva žrtva svakoga rata i, ponajviše, prema zajedničkoj odgovornosti promicanja svega što bi moglo pomoći pozitivnom zaokretu sadašnje tragedije. Jer rat u Ukrajini – koji je veliki rat koji potresa Europu (i sve više uključuje cijeli svijet) – prije svega je tragedija koju treba prevladati, a sâm napor da se shvati ne smije se ograničiti na samo spekulativno zauzimanje, nego treba olakšati mukotrpno traženje izlaza”.

”Danas postoje određena stajališta koja bi valjalo promijeniti kako bi se pospješio mir – primijetio je nadbiskup Gallagher. Prije svega, suprotno trendu koji se trenutno uočava na globalnoj razini, promjena se odnosi na ”logiku rata” koja, nažalost, i dalje dominira, kako u odnosu na ishod sukoba tako i pod opravdanjem nužne obrane.

Ukratko, ne može prevladati ideja da se ne može ništa učiniti, da nema mjesta za riječi, za kreativni dijalog i diplomaciju, da je potrebno pomiriti se s neminovnim i prihvatiti nastavak žestokih borbi koje siju smrt i uništenje.

Potrebne su male promjene koje omogućuju prevladavanje nekih obrazaca i otvaranje uma i srca prema drugom. Stoga sklonost opravdavanja nepovjerenja prema drugome treba biti nadvladana još većim zauzimanjem u izgradnji međusobnoga povjerenja.

U tom smislu stvarno može pomoći jačanje već postojećih humanitarnih inicijativa, poput one o razmjeni ratnih zarobljenika ili izvozu žitarica, te one o povratku djece u domovinu, što kardinal Matteo Zuppi nastoji ostvariti nakon dvostruke misije na kojoj je bio u Kijivu i u Moskvi. Taj rat valja što prije zaustaviti”, rekao je nadbiskup Gallagher. (VN / IKA / D. P.)

 

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva