Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 17. 06. 2024.
Prijava

Mediteranska regija mora postati ”temelj mira i pravde”

Autor: D. P. / 23. 09. 2023.

Papa Franjo održao je govor u subotu 23. rujna na završnom zasjedanju Mediteranskih susreta u Marseilleu ohrabrujući vjerske vođe i civilne vlasti da pridonesu tome da mediteranska regija postane ”temelj mira” u svijetu, prenosi Vatican News.

Na zasjedanju je bio prisutan i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Više od 120 predstavnika Crkava i mladih s područja Mediterana tijekom sedam dana razmijenilo je mišljenja prema aktualnim političkim, gospodarskim i ekološkim izazovima regije, ali i zajedničke nade za budućnost, s posebnim osvrtom na migracijsku krizu.

Podsjećajući na osebujni kozmopolitski karakter Marseillea, “plimu naroda” koja je od tog grada napravila “mozaik nade”, sa svojom velikom multietničkom i multikulturalnom tradicijom, odražavajući mnoge civilizacije Mediterana, papa Franjo je promišljao o tri aspekta koji karakteriziraju taj južnofrancuski grad: more, luke i svjetionici.

Mediteran je “početak i temelj mira”

Napomenuo je da isprepletenost sukoba različitih civilizacija, religija i vizija u regiji o kojoj danas toliko slušamo ne smije zaboraviti da je ono što su Rimljani nazivali “mare nostrum” (naše more) tisućljećima unatrag uvijek bilo mjesto susreta: među abrahamskim religijama; među grčkom, latinskom i arapskom mišlju; među znanošću, filozofijom i pravom; te mnogim drugim stvarnostima.

Papa je, ponavljajući riječi pokojnog gradonačelnika Firence, Giorgia La Pira, koji je nadahnuo inicijativu Mediteranskih susreta, rekao da je Mediteran “početak i temelj mira među svim narodima svijeta”, koncentracija ljudi, vjerovanja i tradicija.

“To raskrižje Sjevera i Juga, Istoka i Zapada potiče nas da se prema podijeljenosti razlika i sukoba, suprotstavimo zajedničkim suživotom.

Usred današnjeg mora sukoba ovdje smo kako bismo povećali doprinos Mediterana, kako bi se mogao vratiti u ‘laboratorij mira’. To je njegova vokacija, biti mjesto gdje se različite zemlje i stvarnosti mogu susresti na temelju ljudskosti koju svi dijelimo, a ne na temelju suprotnih ideologija”, ustvrdio je.

Slušajući vapaj siromaha

Papa je poručio da bi Mediteran ponovo postao “laboratorij mira”, usred današnjeg mora sukoba i porasta nacionalizama, treba slušati i vapaje siromašnih, kao što je Isus to činio na obalama Galileje.

“Trebamo krenuti ponovno odatle, od tihog vapaja najmanjih među nama koji nisu brojke nego lica. Promjena smjera u našim zajednicama leži u tretiranju siromašnih kao braće i sestara čije priče poznajemo, a ne kao problematičnih problema; leži u tome da ih dočekamo, a ne da ih sakrijemo; u njihovoj integraciji, a ne u njihovom istjerivanju; dajući im dostojanstvo”, istaknuo je.

“Mare nostrum” postalo je groblje migranata

Napominjući da je more ljudskog suživota onečišćeno nestabilnošću čak i u europskim gradovima poput Marseillea, koji se suočavaju s napetostima među zajednicama i rastućim kriminalom, papa Franjo ponovno je inzistirao na hitnoj potrebi za jačom solidarnosti.

“Pravo društveno zlo nije toliko porast problema, koliko smanjenje brige za najranjivije: mlade ljude koji su lak plijen zločina, uplašene obitelji, starije osobe, nerođenu djecu, ljude koji trpe nasilje i nepravdu u Africi i na Bliskom istoku, uključujući kršćane koji bježe od progona i migrante koji gube živote pokušavajući prijeći ‘mare nostrum’, koje je postalo sredozemno groblje ljudskosti”, ustvrdio je.

Migracija nije hitan slučaj, već stvarnost našeg vremena

Osvrćući se na drugu značajku Marseillea, velikog lučkog grada otvorenog prema moru s pričom o imigraciji i iseljavanju, Papa je osudio činjenicu da je nekoliko drugih mediteranskih gradova zatvorilo svoje luke zbog straha od invazije migranata.

“Ipak oni koji riskiraju svoje živote na moru, ne napadaju, oni traže život!”, istaknuo je.

Što se tiče “izvanrednog stanja” o kojem mnogi govore, primijetio je da fenomen migracije nije toliko kratkoročna hitnost, već realnost našeg vremena, proces koji uključuje tri kontinenta oko Mediterana i njime se treba upravljati s mudrom dalekovidnošću.

“Mediteran je zrcalo svijeta, pri čemu su se siromašnije zemlje juga pogođene nestabilnošću, režimima, ratovima okrenule bogatijem sjeveru. Ponovno, problem stalno rastućih razlika između onih koji imaju i onih koji nemaju nije nov, kao što Crkva govori desetljećima”, rekao je Papa podsjetivši na encikliku “Populorum progressio” pape Pavla VI.

Dobrodošlica, zaštita, promicanje, integracija

Papa Franjo je priznao teškoće koje su uključene u dobrodošlicu, zaštitu, promicanje i integraciju osoba koje stižu iz drugih zemalja.

Dodao je da glavni kriterij ne može biti očuvanje vlastitog blagostanja, već očuvanje ljudskog dostojanstva.

Ponovio je da pred pošasti iskorištavanja ljudskih bića, rješenje nije odbaciti, već osigurati, prema mogućnostima svakoga, dovoljan broj legalnih i regularnih ulazaka migranata, u suradnji s njihovim zemljama porijekla.

Istaknuo je i ključnu važnost integracije u zemljama domaćinima.

“Asimilacija koja ne uvažava razlike i ostaje rigidno fiksirana u vlastitim paradigmama samo čini da ideje prevladavaju nad stvarnošću i ugrožava budućnost, povećavajući udaljenosti i izazivajući getoizaciju, što pak izaziva neprijateljstvo i oblike netolerancije”, rekao je.

Svjedočenje evanđelja ljubavi i bratstva

Podsjetivši da luka Marseille predstavlja “vrata vjere”, papa Franjo je u nastavku istaknuo dužnost kršćana da svjedoče Gospodinovu naklonost prema siromašnima, te evanđelje ljubavi i bratstva. “Klanjaj se Bogu i služi bližnjemu, to je ono što se računa”, poručio je.

Osvrćući se na sliku svjetionika, papa Franjo je istaknuo potrebu mediteranskih Crkava za pronalaženjem “putova za suradnju” kako bi odgovorile na izazove regije.

U tom je pogledu predložio da se razmotri i svrhovitost Mediteranske biskupske konferencije koja bi mogla ponuditi veće mogućnosti regionalnog dijaloga i predstavljanja, te raditi na posebnom pastoralnom planu o pitanju migracija kako bi one biskupije koje su najizloženije mogle pružiti duhovnu i ljudsku pomoć migrantima u potrebi.

Mladi su svjetlo koje pokazuje put budućnosti

Sveti Otac potom je ukazao na ulogu mladih kao svjetla koje pokazuje put budućnosti na Mediteranu, ponovno naglašavajući ključnu važnost obrazovanja za prevladavanje prepreka i predrasuda.

Posebno je skrenuo pozornost na sveučilišta kao “laboratorije snova”, gdje mladi ljudi sazrijevaju susrećući jedni druge, upoznavajući jedni druge i otkrivajući kulture i kontekste, one bliske i različite.

“Na taj se način razgrađuju predrasude, liječe rane i odbacuje fundamentalistička retorika”, rekao je, dodavši da tome svakako može pridonijeti Crkva nudeći svoje obrazovne mreže i potičući “kreativnost bratstva”.

Nova mediteranska teologija za sprječavanje zloupotrebe religije

Naposljetku, papa Franjo je pozvao na mediteransku teologiju, koja je sposobna razviti načine razmišljanja ukorijenjene u stvarnosti, u stvarnom životu.

Kazao je da “laboratorij ne radi” i pozvao sve da ujedine generacije povezujući sjećanje i budućnost te promičući na originalan način ekumenski hod kršćana i dijalog među vjernicima različitih religija, kako bi se spriječila svaka nasilna i instrumentalna zloporaba vjere.

Pozdravljajući francuskog predsjednika Macrona, papa Franjo je govor zaključio apelom za bolju mediteransku regiju.

“Budi more dobra, kako bi se solidarno i suradnički suočili sa siromaštvom današnjice. Budi gostoprimljiva luka, da zagrliš sve one koji traže bolju budućnost; budi svjetionik mira, kako bi kulturom susreta probio mračne ponore nasilja i rata”, zaključio je Franjo. (VN / IKA / D. P.)

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva