Drugi okrugli stol Zaklade Ljudsko bratstvo i sestrinstvo

U svijetu koji se sve više otuđuje umjetnom inteligencijom i drugim vrstama socijalnih mreža, ljudsko sestrinstvo i bratstvo postaje sve izazovniji imperativ, kojemu se pridružuju velike religije svijeta, države koje rade na jednakopravnosti svojih građana i društva koja doprinose napretku čovječanstva. Stoga Ljudsko sestrinstvo i bratstvo nema alternativu.

Ovogodišnji program Zaklade odvijao se u Novom Travniku, tijekom subote 11. svibnja 2024. godine. Prvotno je posjećen duhovni centar u Margetićima/Novi Travnik, a potom je u glavnoj sali Općine Novi Travnik započeo okrugli stol.

Tijekom posjeta Margetićima, gosti su obišli gradilište crkve koja je, dobrotom brojnih dobročinitelja, već pokrivena i posušena. Ono što joj slijedi je skora ugradnja vanjske stolarije i uređenje okoliša.

Nakon posjeta centru, organiziran je okrugli stol u sali Općine na kojem su sudjelovali prof. dr. Ulrich Hemel, trostruki doktor znanosti i direktor Instituta Weltethos (Svjetski etos) u Tübingenu (Njemačka), prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak, redovna profesorica Univerziteta u Zenici, prof. dr. Šaćir Filandra, redoviti profesor Univerziteta u Sarajevu, dr. Eli Tauber, direktor Arhiva jevrejske zajednice u Sarajevu i prof. dr. Dubravko Turalija, izvanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Akademskom stolu nazočilo je pedesetak slušatelja, među kojima su bili priznati uglednici akademskog, javnog, političkog i poduzetničkog života. Istodobno, događanje popratilo je više novinskih i elektronskih medija.

Na samom početku akademskog čina, sve nazočne je pozdravio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo te je tom prilikom ukratko govorio o dosadašnjim ostvarenjima za sada još uvijek male Zaklade, koja i ne misli na broj i veličinu koliko na kvalitetu i efikasnost.

Ljudi iz Zaklade nemaju iluzija da je ovo velika zaklada, ali i male stvari mogu biti vrlo učinkovite kao, na primjer, tablete su male ali su učinkovite i ljekovite, kazao je. Podsjetio je na staru mudrost da ne treba kukati nad mrakom nego paliti male svijeće pa će biti više svjetla oko nas. Predstavio je i ponudio nazočnima primjerak knjižice Zaklade u kojoj su objavljeni i radovi prošlogodišnjih sudionika okruglog stola.

Prije samog prelaska na akademski čin, msgr. Topić je uručio i zahvalnicu jednoj od većih donatora za centar u Margetićima, Snježani Köpruner, direktorici GS – tvornica mašina Travnik koja je do sada donirala centru 10.000 KM. Dodijeljena je i zahvalnica Srednjo-bosanskom kantonu – Središnja Bosna i premijeru Tahiru Lendi koji su donirali 50.000 KM.

Zatim je uslijedilo prvo, vrlo vrijedno i pomno slušano, predavanje koje je prof. dr. Hemel bazirao na trima dokumentima: Globalna etička deklaracija iz 1993. godine; Sedamnaest ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ili 17 SDG UN-a iz 2016. godine i enciklika pape Franje Fratelli tutti (Svi smo braća) iz 2020. godine.

Oslanjajući se na 17 ciljeva održivog razvoja UN-a u kojima se nigdje ne spominje religija, autor je izložio i svoj tzv. 18. cilj održivog razvoja koji prije svega uključuje slobodu ispovijesti i slobodu kulta, zatim slobodu samoopredjeljenja i svjetonazorsku podnošljivost te zalaganje za općeprihvaćena međuljudska prava.

U kontekstu navedenih dokumenata, dr. Hamel je govorio i o globalnoj etici koja je istodobno podvrgnuta modernome, ali i tradicionalnome etosu, a koja može biti podloga međuljudskom poštivanju i uvažavanju.

Drugo predavanje održala je prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak koja je odmah na početku svojega izlaganja sugerirala da se u naziv Ljudsko bratstvo uključi i termin ”sestrinstvo”. Potrebno je u javnosti, nastavila je dr. Spahić-Šiljak, ne samo promicati nego i forsirati važnost i ženskog roda jer se u taj nazivnik uključuju sve pore ženskog integriteta u društvu i to ne samo zbog etičke ravnopravnosti nego i biološke zastupljenosti, znajući da više od polovice čovječanstva čine žene. Muškarci i žene nisu isto, ali trebaju biti isto tretirani.

Usto, međusobnu ljudsku ljubav važno je oplemeniti konkretnom dobrotom u kojoj se ljubav i ostvaruje. Uvažena predavačica govorila je i o važnosti skrbi i brige jednih za druge, ističući da je jednako važno biti zbrinut od drugih i brinuti o drugima.

Treće predavanje održao je prof. dr. Šaćir Filandra, tijekom kojeg se s posebnim naglaskom osvrnuo na konkretnost termina ”bratstvo” i ”sestrinstvo”. Ideal bratstva i sestrinstva nije isto što i životna praksa bratstva i sestrinstva.

Referirajući se na vremena koja su BiH obilježila različitim i višestranim političkim sustavima, dr. Filandra je u svim tim društvenim sustavima i projekcijama pronašao crvenu nit bratstva i sestrinstva među bosansko-hercegovačkim stanovništvom.

To je prije svega bio i još uvijek je zajednički jezik, zatim zajednička stremljenja, nastojanja i čežnje ovoga podneblja te konačno iskustva, koja nisu jednodušna jer su nekima odgovarala, a nekima nisu, ali su svejedno doprinijela pluralnosti mišljenja među domaćim stanovništvom. Međuljudsko bratstvo i sestrinstvo znači da na dobrim principima treba graditi budućnost čovječanstva, zaključio je dr. Filandra.

Dr. Eli Tauber održao je izlaganje na temelju svoje knjige naslovljene ”Kad su komšije bili ljudi” (2010.), gdje je obradio iskustva spašenih Židova tijekom Drugog svjetskog rata i holokausta. Istaknuo je da su brojni Židovi preživjeli zahvaljujući njihovom dobrim susjedima. S tim u vezi, istaknuo je da nije bit u tome tko je Hrvat, tko Bošnjak, a tko Srbin, nego tko je čovjek, tko je human, tko je bližnji.

Dr. Tauber na kraju je dodao i to da priprema drugo izdanje svoje objavljene knjige, u koju će uvrstiti i brojna druga prikupljena iskustva spašenih Židova zahvaljujući bratskim i sestrinskim komšijama tijekom Drugog svjetskog rata.

Posljednje, vrlo inspirativno predavanje, održao je prof. dr. Dubravko Turalija, tijekom kojega je razradio razliku između ljudskog opetovanog mirenja i istinske želje za trajnim mirom. Tretirajući mir kao božansku kategoriju u čovjeku, mirenje je sveo na čisto ljudski princip koji je redovito podređen kratkotrajnosti.

U odnosu na mir i mirenje naveo je i jednu lijepu biološku usporedbu između vrana i slavuja te zaključio da ovaj svijet, koliko god bio mrk i graktav, kadar je slušati slavopoj slavuja koji mora biti konstantan, konkretan i konzistentan.

Program je vodio Željko Galić, tajnik Zaklade ljudsko bratstvo i sestrinstvo koji je na koncu izdvojio i neke donatore prošlog Okruglog stola koji su poduprli Zakladu. Svi donatori navedeni su u objavljenoj knjižici Zaklade.

Od brojnih donatora javno su istaknuti: msgr. Ivan Štironja, porečko-pulski biskup; msgr. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup Linza; fra Zlatko Špehar s vjernicima Hrvatske katoličke misije Salzburg; don Ivica Stanković, župnik u Beču s vjernicima Hrvatima; Tarik Lendo i SBK – Središnja Bosna; Irfan Čengić, načelnik Općine Stari Grad – Sarajevo; Hanns Seidel Stiftung (Zaklada), Martin i Vlado Banović iz Novog Travnika, Mato i Anto Topić, vlasnici ”Imperijal – Pržionica kave” Novi Travnik; Vlado Rajković, vlasnik tvrtke ”Maks” i mnogi drugi.

Posljednji čin bratsko-sestrinske subote bio je zajednički ručak i druženje u hotelu Via (Central) u Vitezu.

(Press služba Zaklade Ljudsko bratstvo / D. P.)