Patrijarh srpski Porfirije otvorio je 11. prosinca 2025. na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu dvodnevnu međunarodnu znanstvenu konferenciju “Od Nikeje do danas (325.–2025.): Trajni značaj Prvog ekumenskog sabora”.

Nakon toga uslijedilo je otvorenje izložbe radova profesora i studenata Akademije umjetnosti i konzervacije SPC pod nazivom ”I vidjesmo slavu njegovu”. Radovi izloženi u dvorani Teološkog fakulteta privukli su pozornost brojnih posjetitelja.

Svečano otvaranje konferencije započelo je u 12:00 sati u prepunom amfiteatru Bogoslovskog fakulteta. Znanstvenu konferenciju otvorio je pozdravnim govorom gospodina Porfirija: ”Svjedočeći okupljenima ovdje, u ovoj časnoj školi božanske znanosti, navršetku 1700 godina od velikog crkveno-povijesnog događaja – Prvog ekumenskog sabora u gradu Niceji 325. godine i danas također svjedočimo da je istinito Božje trajno obećanje Crkvi o uvijek prisutnom Duhu koji je nadahnjuje, tješi i vodi kroz povijest spasenja, kroz sve Scile i Haribde kušnji ovog stoljeća.

Danas se prisjećamo nicejskih, koncilskih, patrističkih zavjeta, koji su povjereni generacijama Crkve i kojima su “generacije generacija” povjerene kao neiscrpna riznica nepromjenjivih vječnih istina Otkrivenja o jednoj biti Logosa i Mudrosti Boga Oca, vječno rođenje istinskog Boga od istinskog Boga i Njegovo utjelovljenje za spasenje svijeta”, naglasio je Patrijarh, čiji govor možete pročitati u cijelosti OVDJE.

Dekan Pravoslavnog teološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr. Srboljub Ubiparipović, uputio je riječi dobrodošlice Patrijarhu srpskom,  arhijerejima Srpske pravoslavne crkve i Makedonske pravoslavne crkve – Ohridska nadbiskupija, predstavnici Rimokatoličke crkve (kardinalu Nemecu, umirovljenom zadarskom nadbiskupu Puljiću i drugima), državnih institucija i Sveučilišta u Beogradu, kao i sudionici i gosti iz akademske zajednice.

Dekan je podsjetio da se konferencija održava u jubilarnoj godini od iznimne važnosti i za mjesnu Crkvu i za sveopće pravoslavlje te naglasio da je okupljanje dio šireg programa proslave, koji je započeo svetom liturgijom u kapeli fakulteta i otvorenje navedene izložbe.

Govoreći o značaju same konferencije, dekan je naglasio da znanstveni skup pruža priliku za potpunije ispitivanje povijesnog konteksta Nicejskog sabora, razloga za njegovo sazivanje, tema o kojima se raspravljalo, kao i trajnih posljedica njegovih odluka. Posebno je naglasio da nicejska teološka i kanonska baština nije samo povijesna tema, već temelj crkvenog života do danas.

Podsjećajući na liturgijske himne sedme nedjelje nakon Uskrsa, koje slave nicejske Oce kao one koji su ”jasno predali Crkvi otajstvo teologije”, dekan je naglasio da one otkrivaju bit koncilske poruke: jačanje vjere u Presveto Trojstvo i zajedničko svjedočanstvo istine koja traje kroz stoljeća.

U nastavku svog izlaganja, prof. dr. Srboljub Ubiparipović osvrnuo se na dvije glavne teme Nicejskog sabora – borbu protiv arijanske hereze i usklađivanje datuma slavljenja Uskrsa. Posebno je istaknuo da je važnost Sabora prepoznata ne samo u teologiji, ali i u liturgijskoj praksi Crkve, te je naveo primjer da se u drevnoj Crkvi na Uskrs Ivanovo evanđelje čitalo na dva jezika, grčkom i latinskom, kao znak jedinstva kršćana Istoka i Zapada.

Dekan je također podsjetio na složene povijesne okolnosti koje su pratile obranu pravoslavne vjere u prvim stoljećima, uključujući borbe protiv arijanstva u Sirmiju i svjedočanstva svetih otaca koji su svojim radom i životima čuvali vjeru Crkve.

Na kraju svog pozdravnog govora, dekan je zaželio da konferencija pomogne sudionicima da se još dublje vrate nicejskoj tradiciji i mudrosti Svetih Otaca kako bi njihovi znanstveni radovi i istraživanja nastavili doprinositi očuvanju crkvenog jedinstva i duhovnoj izgradnji.

Nakon dekanova obraćanja, uslijedilo je uvodno plenarno izlaganje prof. dr. Zdravka Jovanovića na temu “Trajno značenje Prvog ekumenskog sabora.

Konferencija je bila organizirana kroz tri tematske sesije, u kojima su istraživači predstavili svoje radove o teološkim, povijesnim, filološkim i ekleziološkim aspektima nikejske baštine.

U prvoj sesiji pozornost je bila usmjerena na kristologiju, trijadologiju i povijesne izvore vezane uz Prvi ekumenski sabor. Održana su sljedeća predavanja: mitropolit braničevski Ignjatije Midić – “Kršćanska ontologija sadržana u simbolu vjere”; mitropolit debarsko-kičevski Georgije – “Značaj Vita Constantini Euzebija Cezarejskog kao povijesnog izvora za Prvi ekumenski sabor”; Darko Đogo – “Atanazije Veliki, Nikeja i koncept osobnosti – Zizioulas kroz Lyotardovu prizmu”; Marina Kolovopoulou – ”Pojam Omousios u postistinitom dobu: Nicejska ortodoksija kao stav prema postmodernom pluralizmu”; Zlatko Matić – ”Teološko nasljeđe Prvog ekumenskog sabora: Komparativna trijadologija”.

Druga sesija obuhvatila je filološke, antropološke i etičke teme, kao i pitanja slobode, nužnosti i numeričke simbolike u kontekstu Nicejskog sabora. Predavači su bili: Jelena Femić Kasapis – “Iz dokumenata Nicejskog sabora – filološke i terminološke teme”; Svilen Tutekov – “Antropološke i etičke implikacije načela monoesencije– postnikenska perspektiva”; Nikolaos Xionis – ”Sloboda i nužnost u Bogu prema učenju svetog Atanazija”; Miltiadis Vantsos – ”Moralni sadržaj učenja Prvog ekumenskog sabora”; Josif Stanković – ”Abrahamove sluge i nicejski oci: Tumačenje broja 318 u tradiciji judaizma i Crkve”.

Treća sesija bavila se biblijskim, egzegetskim i ranokršćanskim temama Nicejskog sabora. Predavači su bili: Danilo Mihajlović – “Recepcija starozavjetne slike Anđela Gospodnjeg u egipatskim patericima kasne antike – pitanje kristološke interpretacije u asketskim zajednicama Egipta”; Nenad Filipović – “Carska eshatologija Euzebija Cezarejskog – Teopolitička egzegeza 2. i 7. dana”; Miodrag Popović – ”Ὅτι ὁ πατήρ μείζων μου ἐστιν (Iv 14,28) – Narativno-kritički pristup karakterizaciji Oca i Sina u Evanđelju po Ivanu”; Vladimir Milošević – “Recepcija Kol 1,17 i Heb 1,2 u kontekstu kontroverze oko Arijeve hereze”; Luka Lukić – “Uloga Novog zavjeta u antiarijanskim spisima svetog Ambrozija Milanskog”.

Prvi dan konferencije pokazao je širinu tema i visoku razinu istraživanja posvećenih nicejskoj ostavštini. Konferencija će se nastavila i u petak s još pet sesija, u kojima su sudionici razmatrali nove aspekte teološkog, povijesnog i kanonskog značaja Prvog ekumenskog sabora. (SPC / D. P.) (KRAJ)