Predsjednica Međunarodnog odbora Crvenoga križa (ICRC) Mirjana Špoljarić nakon audijencije kod pape Lava XIV. u Vatikanu u petak, 9. listopada, pozvala je na obnovu poštovanja međunarodnoga humanitarnog prava i istaknula zajedničku odgovornost za mir, izvijestio je Vatican News.

Susret je ocijenila iznimno važnim za sebe, svoju organizaciju i cijeli Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Istaknula je da se ICRC i Crkva zauzimaju za zaštitu prava civila i spašavanje života nedužnih ljudi pogođenih ratom.

Upozorila je da ICRC trenutačno evidentira više od 130 oružanih sukoba, najviše od Drugoga svjetskog rata i dvostruko više nego prije 15 godina. Izrazila je zabrinutost zbog sve slabijeg poštovanja pravila koja štite civile te uporabe dehumanizirajućeg jezika koji, kako je upozorila, prema povijesnom iskustvu prethodi najtežim zločinima i zvjerstvima.

Posebno se osvrnula na razvoj umjetne inteligencije i autonomnih oružanih sustava. Istaknula je da odluke o životu i smrti u oružanim sukobima moraju ostati pod ljudskim nadzorom i uz ljudsku odgovornost. Zajedno s glavnim tajnikom UN-a pozvala je na uspostavu pravnog okvira kojim bi se zabranile određene vrste oružja, osobito potpuno autonomno oružje.

Najavila je međunarodnu konferenciju koja će se održati 7. prosinca u Jordanu, a kojoj će domaćin biti kralj Abdulah II. Namjeru sudjelovanja dosad su izrazile 122 zemlje. Cilj je ponovno potvrditi predanost temeljnim pravilima međunarodnoga humanitarnog prava koja štite ljudsko dostojanstvo i čovječnost. Dodala je da je Vatikan podupirao inicijativu od samoga početka.

Špoljarić je naglasila da sve države, uključujući one udaljene od područja sukoba, imaju odgovornost pridonijeti njihovu smirivanju. Budući da su zemlje povezane partnerstvima i gospodarskom međuovisnošću, smatra da je međunarodna suradnja nužna za suočavanje sa sukobima koji prelaze granice država i regija.

Pozdravila je Papine ustrajne pozive na mir i dijalog te istaknula da su prvi koraci prema miru gotovo uvijek humanitarne naravi. Povratak civila, siguran prolaz, dostava humanitarne pomoći i razmjena ratnih zarobljenika mogu pridonijeti obnovi povjerenja potrebnog za postizanje sporazuma o prekidu vatre. Podsjetila je da Ženevske konvencije, koje su ratificirale sve države, pružaju okvir za takvo djelovanje.

“Moramo učiniti više. To je naša odgovornost”, poručila je Mirjana Špoljarić. (VN / IKA / D. P.)