Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 04. 07. 2022.
Prijava

Hram Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu se zatvara zbog obnove

Autor: Petar Kozakijević / 04. 02. 2022.

Od ponedjeljka, 7. februara, bogoslužbeni život u Zagrebu odvijaće se u gimnazijskoj kapeli Svetog Save. Povratak u hram Preobraženja Gospodnjeg očekuje se polovinom marta. O važnosti Saborne crkve i njenoj obnovi razgovarali smo sa profesorom dr Draganom Damjanovićem i ocem Duškom Spasojevićem, starješinom hrama.

***

U zemljotresu magnitude 5,4 stepeni koji je prije nepune dvije godine, 22. marta 2020, pogodio Zagreb i njegovu okolinu, teško je oštećena i Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg. Katedralni hram zagrebačko-ljubljanskih mitropolita pretrpio je oštećenja i u zemljotresima na Baniji, krajem iste godine (28. i 29. decembra).

Do sada su izvedeni osnovni zaštitni radovi. Oko hrama i u njemu postavljene su zaštitne skele. Obijeni su slojevi maltera koji su prijetili da nastave sa daljim urušavanjem, a slijedi i učvršćivanje ugrožene konstrukcije. Radovi na hramu su već neko vrijeme u toku, a od ponedjeljka, 7. februara, “crkva na Cvjetnom”, biće zatvorena za posjete i bogosluženja. Liturgijski život će se, dok traju radovi, odvijati u gimnazijskoj kapeli na Svetom Duhu.

O značaju Sabornog hrama, njegovom stanju nakon potresa, ali i o obnovi koja je u toku, razgovarali smo sa starješinom hrama, protojerejem-stavroforom Duškom Spasojevićem i univerzitetskim profesorom dr Draganom Damjanovićem, istoričarem umjetnosti.

Koliki je značaj hrama Preobraženja Gospodnjeg za moderni izgled Zagreba i njegovu arhitektonsku baštinu?

Dragan Damjanović: Preobraženjski hram ključan je spomenik sakralne arhitekture devetnaestog stoljeća u Zagrebu. Na izgradnji i projektiranju opreme hrama radili su najznačajniji zagrebački arhitekti 19. i 20. stoljeća: Franjo Klajn, Herman Bole i Stanko Kliska. Svojim položajem na sjevernoj strani Preradovićevog trga hram je istodobno jedna od građevina koje su najprisutnije u urbanoj slici Zagreba. Upravo stoga je i pojedinačno zakonski zaštićen kao spomenik kulture.

U kakvom stanju se nalazi hram Preobraženja Gospodnjeg? Koliko je oštećen u prvom, a koliko u drugom zemljotresu?

O. Duško Spasojević: Naša crkva pretrpjela je značajna oštećenja u zemljotresu 22. marta, ali i u banijskim potresima. Oštećeni su svodovi hrama i zvonik, a ugrožena je i statika konstrukcije. Hram ne bi izdržao novi zemljotres te jačine. Konzervatorski zavod u Zagrebu izdao je 5. maja 2020. mjere zaštite za obnovu hrama. Tada smo odmah pristupili postavljanju zaštitno-radnih skela, koje su bile neophodne zbog zaštite vjernih, ali i zbog provođenja konzervatorsko-restauratorskih istraživanja. Bogosluženja se i dalje, gotovo dvije godine nakon potresa, odvijaju pod skelama. Nadamo se, ne još dugo.

Iako je u zemljotresu oštećena konstrukcija hrama, najvidljivija oštećenja su iznutra, na svodovima sa kojih je otpao malter, a sa njim i živopis iz 2007. godine. U kojoj mjeri je zemljotres nanio štetu hramu u umjetničkom smislu? 

Dragan Damjanović: Dok hram na pročeljima naizgled nije pretrpio veća oštećenja, u unutrašnjosti je pad dijela žbuke i cigli sa svodova oštetio stolariju – stasidije [klupe], pregradu između takozvane ženske i muške crkve, pjevnice, kao i ostali dio opreme, polijeleje. Najveću štetu, međutim, pretrpjelo je zidno slikarstvo. Sa svoda ispred ikonostasa i ispred hora popadao je najveći dio fresaka. Oštećeni su i svi ostali svodovi u crkvi. Na njima se, kao i na zidovima, uočava niz pukotina u žbuci te odvajanje žbuke od zidanog dijela svodova i zidova.

U cjelini gledajući, u usporedbi s ostalim donjogradskim starijim crkvama, hram Preobraženja Gospodnjeg nije tako jako stradao, odnosno, u umjetničkom smislu nije pretrpio nepopravljivu štetu. Oštećena stolarija može se bez većih problema popraviti, a sada je prilika i da se vrati u izvorno stanje iz 19. stoljeća. U slučaju fresaka na svodovima treba donijeti odluku hoće li se vraćati u stanje prije potresa ili će se izvoditi potpuno nove kompozicije.

Međutim, najopasnija su konstruktivna oštećenja koja nisu vidljiva golim okom. Stoga je važno što se pristupilo učvršćenju konstrukcije kako ne bi pri nekom eventualnom budućem potresu hram dodatno stradao.

Bogosluženja su, ubrzo posle zagrebačkog zemljotresa, nastavljena pod skelama. Šta je do sada urađeno na obnovi hrama, a šta je potrebno da se uradi?

O. Duško Spasojević: Svodovi hrama su, kako bi se spriječilo dalje urušavanje maltera, sanirani izvedbom FRCM sustava i popunjavanjem vidljivih pukotina. Bilo kakav ozbiljniji građevinski zahvat nije bio moguć prije izrade projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu. Takođe, kako je profesor Damjanović rekao, naš hram je zaštićen kao spomenik kulture, zbog čega je bilo neophodno i odobrenje nadležnog Konzervatorskog zavoda

Prihvaćeno je rješenje konstruktivne sanacije ojačanjem konstrukcije hrama fugiranjem i popunjavanjem zidova i nadvoja postavljanjem čeličnih zatega, izvedbom FRCM sistema, ali i postavljanjem novog čeličnog krovišta s AB serklažima. Stanje fasade nakon zemljotresa takođe je loše. Predviđeno je njeno obijanje i oblaganje crkve i spolja FRCM mrežama. Prema tehničkom rješenju, saniraće se i zvonik hrama čeličnom podkonstukcijom.

Cjelovitom obnovom biće izrađena nova fasada, krovište, elektroinstalacije, sistem termoregulacije, nova rasvjeta, a biće uređena i porta hrama.

Iako je poznato da se Zagreb nalazi na trusnom području, ne možemo reći da su zemljotresi česti. Najrazorniji zemljotres koji je zabilježen u Zagrebu bio je 1880, a jaka su bila i dva zemljotresa početkom 20. vijeka. Koliko je tada Zagreb oštećen i na koji način se u to vrijeme pristupalo obnovi hrama?

Dragan Damjanović: Najjači dokumentirani potres koji je pogodio Zagreb, jeste onaj od 9. novembra 1880. godine. Zagreb je u to vrijeme bio daleko manji grad nego danas, imao je manje od 30 000 stanovnika, pa se ne mogu do kraja uspoređivati nastale štete. Međutim, jasno je da je taj potres bio daleko jači od potresa koji je pogodio sjeverozapadnu Hrvatsku 22. marta 2020. Potres iz 19. stoljeća bio je otprilike jak kao i potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 29. decembra 2020. godine.

Gotovo sve starije građevine u centru i na obroncima Medvednice [planina na čijim južnim obroncima se nalazi Zagreb] stradale su 1880, a osobito crkve, od katedrale, franjevačke crkve, crkve u Granešini, Remetama, Kašini i drugih; ali i javne građevine poput zgrade Generalkomande, danas galerije Klovićevi dvori na Gornjem gradu, te stambenih objekata. Obnova koja je uslijedila zbog dobre organizacije radova bila je iznimno brza.

Preobraženjski hram nije pretrpio veliku štetu u potresu 1880., ali ni u potresima 1905. i 1906., vjerovatno zbog toga što se tada radilo o novijoj građevini, koja je osim toga solidno građena. Naime, budući da je hram podignut na nekadašnjem groblju i mekom tlu, arhitekta Klajn izveo je vrlo duboke temelje koji počivaju na drvenim pilonima. To je značajno doprinijelo njegovoj stabilnosti.

Nakon potresa 1905. i 1906, svodovi crkve dodatno su učvršćeni željeznim zategama. One su nesumnjivo umanjile oštećenja u potresima 2020. godine. Nakon ojačavanja konstrukcije koje će biti izvedeno u narednim mjesecima sigurno je da će hram biti dodatno učvršćen i da će u budućnosti spremnije dočekivati eventualne slične prirodne katastrofe.

Mnogi Zagrepčani, ali i ljudi dobre volje iz cijelog svijeta donirali su sredstva za obnovu hrama. Na koje sve načine se finansira obnova?

O. Duško Spasojević: Odmah nakon zemljotresa počeli smo sa akcijom prikupljanja finansijskih sredstava za obnovu Saborne crkve. Mnogi ljudi dobre volje, svjesni važnosti našeg hrama za pravoslavnu zajednicu u Zagrebu, ali i njegovog značaja za umjetničku i arhitektonsku baštinu grada, odazvali su se na poziv i donirali sredstva koja će nam biti od velikog značaja prilikom obnove.

Dok je finansiranje konstruktivne sanacije crkve obezbeđeno iz Fonda solidarnosti Evropske Unije (FSEU), cjelovitu obnovu, tj. ostatak troškova snosiće Crkvena opština Zagreb. U tome će nam od velikog značaja biti sredstva koja su prikupljena donacijama.

Pored Saborne crkve, u Zagrebu naša Crkva ima još dva bogoslužbena mjesta – manastir Svete Petke na Svetom Duhu i kapelu svetih Petra i Pavla na zagrebačkom groblju Mirogoj. Gdje će se odvijati liturgijski život u Zagrebu u narednom periodu i kada očekujete povratak pod svodove hrama Preobraženja Gospodnjeg?

O. Duško Spasojević: Od ponedjeljka, 7. februara, bogosluženja će se odvijati u gimnazijskoj kapeli Svetog Save, na adresi Sveti Duh 122. I inače tamo, tokom prethodnih nekoliko godina, imamo svakodnevna bogosluženja, pa i svete liturgije subotom, nedjeljom i praznikom.

Prednost tog bogoslužbenog mjesta je što na kapeli postoje velika vrata koja gledaju ka atrijumu Gimnazije. Kada se vrata otvore dobija se jedan prilično veliki prostor, tako da nemalo ljudi može ne samo da stane, nego i da aktivno prati bogosluženje. Ovo je posebno značajno zbog protivepidemijskih mjera kojih se u jednom takvom prostoru možemo bez problema pridržavati.

Iako je rok za izvođenje konstrukcijske sanacije 1. maj, Saborna crkva neće morati sve vrijeme da bude zatvorena. Mislim da će izvođač završiti sa svim radovima zbog kojih ne možemo koristiti hram do polovine marta i da ćemo se već početkom Časnog posta vratiti bogoslužbenom životu u Sabornoj crkvi. O tome ćemo, čim budemo imali konkretan datum, obavijestiti javnost.

(Prenosimo sa portala Mitropolije zagrebačko-ljubljanske).

 

 

Uvodnik

  • Duh Sveti nas potiče na promjenu i da potičemo promjene
    ”Pođimo u školu Duha Svetoga” – riječi su koje je papa Franjo izgovorio na misi održanoj na svetkovini Duhova u bazilici sv. Petra u Rimu. Riječi su to koje svi kršćani i ljudi dobre volje mogu čuti kao poziv kakav obnavlja želju da se odazovemo, da trajno iznova krećemo u školu. Stvarnost suvremenoga svijeta obilježena […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva