Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 19. 07. 2024.
Prijava
Papa Franjo u Trstu (Foto: Vatican media)

Demokracija nije dobroga zdravlja, za budućnost je potrebna kreativnost

Autor: D. P. / 07. 07. 2024.

Papa Franjo održao je govor u subotu 7. srpnja u Kongresnom centru u Trstu na završetku 50. katoličkog socijalnog tjedna u Italiji o temi: ”U srcu demokracije. Sudjelovanje između povijesti i budućnosti”, upozorivši da je ravnodušnost rak demokracije te da je izborna apstinencija zabrinjavajuća, prenosi Vatican News.

Osvrnuvši se u govoru upravo na temu tog događaja papa Franjo je, citirajući blaženoga Giuseppea Toniola, riječ ‘srce’ povezao s općim dobrom.

”Jasno je da u današnjem svijetu demokracija nije dobroga zdravlja. To nas zanima i zabrinjava jer je u pitanju dobro čovjeka, i ništa što je ljudsko ne može nam biti strano”, rekao je Papa.

Stoga je uputio apel da se preuzmu odgovornosti kako bi se u našem vremenu izgradilo nešto dobro, posvećujući pozornost ljudima koji ostaju izvan ili na marginama procesā.

Transverzalna kriza

Podsjećajući na Pastoralnu notu kojom je 1988. godine Crkva u Italiji ponovno uspostavila Socijalne tjedne, Papa je istaknuo usklađenost s vizijom koju promiče Socijalni nauk Crkve, koji gleda na dimenzije kršćanskoga zauzimanja i na evanđeosko tumačenje društvenih pojava, i to ne samo za Italiju nego za cijelo ljudsko društvo.

”Upravo kao što kriza demokracije presijeca različite stvarnosti i nacije, tako je i odgovorno ponašanje prema društvenim preobrazbama poziv upućen svim kršćanima, gdjegod živjeli i radili, u svim krajevima svijeta”, kazao je.

Krizu demokracije Papa vidi kao ranjeno srce. ”Izgradnja i inteligencija” pokazuju srce ”pogođeno infarktom”, ali zabrinjavaju različiti oblici društvene isključenosti.

”Svaki put kad je netko marginaliziran, pati cijelo društveno tijelo. Kultura odbacivanja ocrtava grad u kojem nema mjesta za siromašne, za one koji se imaju roditi, krhke osobe, bolesne, djecu, žene, mlade, stare. To je kultura odbacivanja. Moć postaje autoreferencijalna – a to je opaka bolest – nesposobna slušati i služiti ljudima”, upozorio je.

Zabrinutost zbog izborne apstinencije

Prisjećajući se riječi Alda Mora da je država demokratska ako je u službi čovjeka, rimski biskup istaknuo je da je demokracija takva ako postoje uvjeti za izražavanje i sudjelovanje.

”U međuvremenu me zabrinjava mali broj ljudi koji su izišli na izbore. Što to znači? Nije to samo glasanje naroda, nego je potrebno stvoriti uvjete da se svi mogu izjasniti i sudjelovati”, primijetio je Franjo.

Demokracija koju valja vježbati

”Sudjelovanje se ne može improvizirati, to učimo već kao djeca, kao mladi ljudi, i valja ga vježbati, također u kritičkom smislu u odnosu na ideološka i populistička iskušenja”, istaknuo je. Papa osim toga insistira na doprinosu koji kršćanstvo može dati europskom kulturnom i društvenom razvoju u kontekstu ispravnoga odnosa između vjere i društva. ”…promičući plodonosni dijalog s civilnom zajednicom i političkim institucijama jer, prosvjetljujući se međusobno i oslobađajući se otpadaka ideologije, možemo započeti zajedničko promišljanje posebice o pitanjima vezanima uz ljudski život i dostojanstvo osobe. Ideologije su zavodljive”, uputio je Papa.

Ravnodušnost je rak demokracije

”Načela solidarnosti i supsidijarnosti ostaju plodonosna. Demokracija uvijek zahtijeva prijelaz od zauzimanja strane do sudjelovanja, od ‘navijanja’ do dijaloga. Svaka osoba ima vrijednost; svaka je osoba važna”, istaknuo je Papa te dodao: ”Svatko se mora osjećati dijelom projekta zajednice; nitko se ne bi trebao osjećati beskorisnim. Određeni oblici socijalne skrbi koji ne priznaju dostojanstvo ljudi… Zaustavit ću se na riječi socijalna skrb. Velfarizam je, samo na taj način, neprijatelj demokracije i neprijatelj ljubavi prema drugima, a pojedini oblici pomoći koji ne priznaju dostojanstvo ljudi društveno su licemjerje. Nemojmo to zaboraviti. I što stoji iza tog udaljavanja od društvene stvarnosti? Ravnodušnost, a ravnodušnost je rak demokracije, nesudjelovanje.”

Sudjelovati kreativno

Govoreći o izliječenom srcu, papa Franjo navodi brojne primjere znakova djelovanja Duha Svetoga koji su izraz kreativnosti. ”Sjetimo se, primjerice, onih koji u svom poslu zapošljavaju osobu s invaliditetom ili zajednica obnovljivih izvora energije koje promiču cjelovitu ekologiju. Sve te stvari ne ulaze u politiku bez sudjelovanja. Srce politike je sudjelovanje”, poručio je.

Demokracija nije prazna kutija

Papin poticaj je da ne tražimo laka rješenja, nego da se zanosimo općim dobrom i da kao kršćani imamo hrabrosti iznositi prijedloge za pravdu i mir u javnoj raspravi.

”Naša je zadaća ne manipulirati riječju demokracija niti je iskrivljavati naslovima bez sadržaja koji mogu opravdati bilo kakvu akciju. Demokracija nije prazna kutija, nego je povezana s vrijednostima osobe, bratstva i također cjelovite ekologije”, kazao je.

Organiziranje nade

Papa je pozvao talijanski katolički laikat, po uzoru na Giorgia la Piru, da potiče dobre političke projekte koji mogu oživjeti nadu. Uputio je na radni horizont, gledajući prema Jubileju, te potaknuo na promicanje inicijativa političkoga i socijalnoga obrazovanja mladih, osiguravajući mjesta za raspravu i dijalog i podupirući sinergije za opće dobro.

”Nemojmo nikada prestati jačati povjerenje, uvjereni da je vrijeme superiornije od prostora… Često mislimo da je politički rad zauzimanje prostora, ne! To je ulaganje u vrijeme, pokretanje procesa, a ne zauzimanje mjesta. Vrijeme je superiornije od prostora i nemojmo zaboraviti da je pokretanje procesa pametnije od okupacije prostora. U svom društvenom životu uvijek imajte hrabrosti pokrenuti procese. To je kreativnost i to je također zakon života. Kada žena rodi dijete, započinje pokretati proces i prati ga. I mi u politici moramo učiniti isto”, pojasnio je.

Tvorci i svjedoci

Blagoslivljam vas i želim vam da budete tvorci demokracije i zarazni svjedoci sudjelovanja, rekao je na kraju papa Franjo te istaknuo: ”To je uloga Crkve: oduševiti druge nadom, jer bez nje se upravlja sadašnjošću, ali se ne gradi budućnost. Bez nade bismo bili upravitelji, akrobati sadašnjosti, a ne proroci i graditelji budućnosti.” (VN / D. P.)

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva