Dan Reformacije, državni blagdan u susjednoj Sloveniji. On se slavi u nizu zapadnoeuropskih zemalja a po prvi puta i u svim saveznim državama Njemačke. Tog dana 1517. godine sa svojih čuvenih 95 teza stavljenim na vratima crkve u Wittenbergu njemački teolog Martin Luther je javno istupio protiv sramne crkvene trgovine oprostima te tako zapalio vatru koja je protivno njegovim nakanama podijelila zapadno kršćanstvo i stubokom promijenila lice Europe i svijeta. Zapravo, povjesni izvori govore da je zgoda o pripijanju teza simbolične prirode i da ju spominje ne Luther, već njegov prijatelj i suradnik Melanchton, i to nakon Lutherove smrti. Luther se 31.10.1517. obratio pismom nadbiskupu Albrechtu, moleći ga da povuče svoj ”Instructio summaria” o oprostima, jer da prvo teolozi moraju o tome dati svoje mišljenje. Tek nakon nedobijanja odgovora, odlučio se na objavljivanje teza. 11.11. Luther šalje svoje teze prioru samostana u Erfurt, s molbom da prior iznese svoje mišljenje o njima. One su bile namijenjene teolozima, a ne puku. Zato on piše svoje ”Resolutiones”, u kojima ih pokušava teološki opravdati, a u pismu papi Lavu X. izriče svoju vjernost rimskoj Crkvi. Kasnije se to razvojem događaja promjenilo. Protestanti odaju počast jednom od svojih najvećih sinova i opetovano ističu ogromnu snagu i dalekosežni utjecaj njegovih ideja. Navodimo državni sabor u Speyeru 1529. na kojem su Lutherovi pristaše po prvi puta nazvani protestantima. Radilo se o protestu njemačkih knezova protiv dekreta cara Svetog Rimskog Carstva, koji je na nagovor papista stavio zabranu na Lutherova djela i naučavanja. Uvodna rečenica tog hrabrog protesta glasi ovako: ”Mi prisutni ovim prosvjedujemo (protestiramo!) pred Bogom, našim jedinim Stvoriteljem, Zaštitnikom, Otkupiteljem i Spasiteljem koji će jednoga dana biti naš Sudac, kao i pred svim ljudima i svim stvorenjima, da se mi zbog sebe i svog naroda ni na kakav način ne slažemo s predloženim dekretom i ne prihvaćamo ga ni u čemu što se protivi Bogu, Njegovoj svetoj Riječi, našoj čistoj savjesti i spasenju naših duša”. Temelji protestantizma su: sola scriptura, sola gratia i sola fide kao teološka osnova i poticaj pisanja na narodnim jezicima.