Generalni tajnici europskih biskupskih konferencija okupili su se u Zagrebu na 49. redovnom godišnjem susretu koji je počeo u četvrtak 30. lipnja u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije a trajat će do 3. srpnja.

Tema 49. susreta generalnih tajnika je “Crkva u Europi na sinodskom hodu”, prema pozivu pape Franje koji je započeo sinodski hod za sveopću Crkvu. “Možemo reći da je sinodalna dinamika oduvijek pratila djelovanje CCEE-a od samog početka. Zapravo, Crkva je konstitutivno sinodalna i svako istinski crkveno djelovanje ima u sebi tu dinamiku koja nam omogućuje da budemo poslušni Duhu Svetomu”, ustvrdio je zagrebački nadbiskup.

Dodao je da je sinodski hod počeo u sadašnjem povijesnom trenutku “kao proročki čin Crkve pozorne na znakove vremena. Predlaže se zajednički put na razini cijele Crkve, koji dopire do svake zemlje, naroda i ljudske situacije. Sve se to pokazuje kao povlašteni prostor za izgradnju mira koji je svijetu toliko potreban i za kojim Europa čezne u ovom povijesnom trenutku”.

“Ne možemo ne uzeti u obzir ono što se događa posljednjih mjeseci u Ukrajini. Svjedoci smo ljudske tragedije, ratnog scenarija koji sa sobom nosi smrt, patnju, uništene obitelji, čitavo stanovništvo prisiljeno napustiti svoje domove radi traženja utočišta negdje drugdje, muškarce prisiljene na borbu, razaranje…”, nastavio je kardinal Bozanić.

“Postavlja se pitanje: gdje ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskog tla. Nažalost, među ostalim, pokazala je svoje granice devedesetih, upravo u ovom dijelu Europe”, istaknuo je podsjetivši na Domovinski rat.

Na kraju je poručio da je unatoč poteškoćama potrebno sačuvati nadu. “Naše povjerenje utemeljeno je na Božjoj vjernosti, koji ne napušta tijek povijesti i sudbinu čovjeka“ u kojoj je uzeo udjela u Isusu Kristu – Savršenom Čovjeku”, zaključio je kardinal, dodavši da je put za suočavanje s izazovima današnjice potrebno pronaći u Božjoj ljubavi za čovjeka.

Nuncij Lingua također se osvrnuo na aktualnu situaciju u Europi obilježenu ratom u Ukrajini. Između ostaloga, podsjetio je na mnoge apele pape Franje za mir. “Ako postoji jednodušnost u uvjerenju da Ukrajina ima pravo na legitimnu obranu, Sveti Otac je opetovano izražavao veliku sumnjičavost glede odabranog načina obrane i očajnički pokušavao zaustaviti agresora, preferirajući diplomatski put, čak učinivši neobičnu gestu osobnog posjeta veleposlanstvu te zemlje vjerujući tvrdoglavo u snagu odnosa, u moć uvjeravanja, u preostalu ljudskost protivnika. Sve to da bi se izbjeglo korištenje oružja, danas vrlo smrtonosnog da dovodi u pitanje sam koncept pravednog rata”.

Prvoga dana susreta sudionici su čuli i izvještaje o stanju u Ukrajini. S aktualnom situacijom upoznali su ih biskup Lutska mons. Vitalii Skomarovskyi, o. Andriy Soletskyy i vlč. Petro Beresh.

Od početka oružane agresije koja je počela prije više od četiri mjeseca svoj dom moralo je napustiti 8 milijuna i 400 tisuća Ukrajinaca, većinom s istoka zemlje. Poginuli su mnogi civili, mnogo je djece ostalo siročad, a mladi se bore s traumama.

Rat u Ukrajini zbližio je kršćanske zajednice koje ekumenski djeluju da bi pomogle potrebitima i stradalima. Složne su i u osudi agresije za koju se s druge strane pokušavaju pronaći i religiozna opravdanja. U tom smislu, ukrajinskim kršćanima pridružili su se i muslimani i židovi.

Gosti iz Ukrajine zahvalili su za pomoć i podršku koju dobivaju iz europskih zemalja. Između ostaloga, pozvali su na nastavak molitve za mir jer kako su istaknuli, materijalna šteta će se nadoknaditi, ali ranjene ljude može ozdraviti samo Isus Krist – jedini liječnik duše i tijela.

Na susretu među ostalima sudjeluju i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) vilniuski nadbiskup Gintaras Grušas te dotajnica Biskupske sinode u Rimu s. Nathalie Becquart. (IKA / D. P.)