Obraćajući se članovima Dikasterija za međureligijski dijalog povodom njihova plenarnog zasjedanja, papa Franjo je istaknuo kako je međureligijski dijalog ključan u svijetu rastrganom sukobima.

Ponovivši svoj apel na dijalog, kazao je kako se ono temelji na prihvaćanju različitosti i poštovanju drugoga te da može predstavljati alternativu fragmentaciji i sukobu koje doživljavamo u današnjem svijetu. Riječi upućuje uslijed njegove jučerašnje molbe na nedjelju Duhova vladinim čelnicima da ne vode čovječanstvo u propast.

Podsjetio je kako je instituciju osnovao, upravo na Pedesetnicu, papa Pavao VI. u homiliji 1964., i to kao “Tajništvo za nekršćane” za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Intuicija njegova prethodnika, rekao je Papa, “temeljila se na svijesti o eksponencijalnom razvoju odnosa između ljudi i zajednica različitih kultura, jezika i religija – aspekt onoga što danas nazivamo globalizacijom. Sveti Pavao VI., koji je gledao u budućnost, postavio je Tajništvo u Crkvi kao vidljiv i institucionalni znak dijaloga s ljudima drugih religija”.

Dotaknuo se i stupanja na snagu apostolske konstitucije Praedicate Evangelium o Rimskoj kuriji te kazao kako ovo područje služenja Crkvi i svijetu nije izgubilo nikakvu relevantnost.

Tema plenarnoga zasjedanja – “Međureligijski dijalog i druželjubivost” – prikladna je u vremenu kada čitava Crkva želi rasti u sinodalnosti, rasti kao Crkva međusobnoga slušanja u kojoj svatko ima nešto za naučiti, kazao je.

“Naš sve više međusobno povezan svijet nije tako bratski i druželjubiv. Daleko od toga!” U tom je kontekstu podsjetio članove Dikasterija da se međureligijski dijalog mora ostvariti kroz djelovanje, teološku razmjenu i duhovno iskustvo kako bi se među svim ljudima promicalo “istinsko traženje Boga”.

“Ovo je vaše poslanje – naglasio je – promicati s drugim vjernicima, na bratski i druželjubiv način, put traženja Boga; uzimajući u obzir ljude drugih vjera, ne apstraktno, već konkretno, s poviješću, željama, ranama, snovima. Samo na taj način”, dodao je, “moguće je zajedno izgraditi svijet pogodan svima, u miru”.

Osvrnuo se i na niz kriza kojima svjedočimo, primijetivši da “neki pokušavaju pobjeći od stvarnosti skrivajući se u privatnim svjetovima, drugi se pokušavaju suočiti s time destruktivnim nasiljem, ali između sebične ravnodušnosti i nasilnog protesta postoji jedna opcija koja je uvijek moguća: dijalog”.

“Čovječanstvo je golemi mozaik koji je već sam po sebi lijep, ali samo zajedno s ostalim pločicama čini sliku, u druželjubivosti razlika. To znači biti u stanju zamisliti i graditi sretnu budućnost s drugim”.

Druželjubivost, dodao je, “odražava želju za zajedništvom koje živi u srcu svakog čovjeka, zahvaljujući kojem svi mogu razgovarati jedni s drugima, razmjenjivati projekte i zacrtati zajedničku budućnost”. Objasnio je kako druželjubivost društveno ujedinjuje, ali je upozorio na kolonizaciju drugoga te očuvanje svakog, raznolikog identiteta.

Papa Franjo je zaključio obraćanje ohrabrujući nazočne neka njeguju duh i stil druželjubivosti u njihovim odnosima s ljudima drugih vjerskih tradicija. “Toliko nam je potrebno danas u Crkvi i u svijetu!”, kazao je podsjetivši kako se Isus sa svima družio, s onim ljudima koji su se smatrali grešnicima i nečistima, da je bez predrasuda dijelio stol s carinicima. “Pokazao se kao vjerni sluga i prijatelj do kraja, a zatim kao Uskrsli, Živi koji nam daje milost sveopćeg druženja”. (VN / D. P.)