Predsjednik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog preč. dr. Marijan Franjčić i tajnik Povjerenstva o. prof. dr. Jure Zečević, OCD, primili su u četvrtak 5. svibnja u prostorijama Nadbiskupskog Duhovnog stola u Zagrebu gosp. Kurta Iglera, predstavnika međunarodne organizacije Open Doors (Otvorena vrata), međunarodne organizacije koja se zalaže za progonjene kršćane, vjerske slobode i ljudska prava. Gospodin Igler je direktor regionalnog ureda te organizacije u Beču. U pratnji gosp. Iglera bili su i organizatori njegovoga posjeta Hrvatskoj gosp. Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i biskup Protestantske reformirane kršćanske Crkve u RH dr. Jasmin Milić, glavni tajnik iste Konferencije.

Tema susreta bili su suvremeni progoni kršćana u svijetu. Nakon zajedničke molitve na početku susreta preč. dr. Franjčić je pročitao biblijski tekst iz 10. poglavlja Matejevog evanđelja, u kojem Isus govori o budućim progonima svojih učenika. Potom je pozdravio gosp. Iglera i njegove pratitelje uime kardinala Josipa Bozanića, uime Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog i u svoje osobno ime te im zaželio dobrodošlicu.

Gosp. Igler je zahvalio za prijem i predstavio Open Doors, njezinu povijest te kontekst njezinog nastanka i aktualnog djelovanja. Naveo je da je samo u godini 2020. pomoć i podrška te organizacije dosegla oko 5,8 milijuna kršćana zahvaćenim teškim oblicima zlostavljanja, u više od sedamdeset i jedne zemlje svijeta.

Open Doors razlikuje progone u visokoj, vrlo visokoj i ekstremnoj mjeri. Visoku mjeru progona obilježava to da u zemlji postoji Crkva koju se tolerira i koja ima određene slobode, ali su u praksi na meti progona njeni pripadnici koji su upadljivi pa je djelovanje znatno ograničeno. Kultura takvih zemalja je uglavnom antikršćanska. Kršćani su posebno diskriminirani i nepoželjni kada je u pitanju pristup obrazovanju i radu. U nekim zemljama, iako je progon težak, ipak je ograničen na određena zemljopisna područja.

Vrlo visoku mjeru ili stupanj progona u nekoj zemlji karakterizira to da je u njima toliko opasno prakticirati kršćansku vjeru da se većina kršćana ne usuđuje otvoreno je prakticirati i ispovijedati jer su posljedice za njih i njihove obitelji drastične. U nekim slučajevima samo su određeni dijelovi neke zemlje pogođeni progonom takvog vrlo visokog intenziteta. U tim se područjima vode nasilne i dugotrajne kampanje protiv kršćana.

Ekstremnom mjerom progona opisuje se situacija kada kršćanima u nekoj zemlji uopće nije moguće prakticirati svoju vjeru. Crkve su ili službeno zabranjene ili kontrolirane na način da su njihovi vjernici potpuno ograničeni u slobodi izražavanja svoje vjere. Biti kršćaninom sinonim je za otvoreni progon, zatvaranja i kažnjavanja.

Prema podacima Open Doorsa od 1. listopada 2020. do 1. rujna 2021. ubijeno je 5898 kršćana, zatvoreno je, zbog odluka vlasti ili zbog razaranja, 5110 kršćanskih crkava, neosnovano je uhićeno 4765 kršćana, na zatvorske kazne su osuđena 1464 kršćanina, a 1710 kršćana je bilo oteto i nestalo.

Procjenjuje se, ovisno o izvorima i godini procjene, da je raznim oblicima progona zbog svoje vjere izloženo čak između 250 do 290 milijuna kršćana. Suprotno percepciji koja prevladava u javnosti, statistički podaci pokazuju da su kršćani danas najprogonjenija religija i društvena skupina na svijetu.

Velika količina ljudske patnje nastaje zbog mnogovrsnih oblika netrpeljivosti prema kršćanima. K svemu tome valja pribrojiti i one progone i zlostavljanja koja kršćanima, tijekom povijesti sve do aktualnog trenutka, nanose oni koji sebe također nazivaju kršćanima.

Određeni oblici “kršćanofobije”, kao što su npr. vrijeđanje kršćanskih svetinja, verbalno ponižavanje i podcjenjivanje kršćana koje nadilazi razinu opravdanih kritika, primjetni su i u nekim sredinama suvremenih liberalnih zapadnih društava.

Katolički sugovornici, preč. dr. Franjčić i o. dr. Zečević podržali su zauzimanje Open Doorsa za progonjene kršćane i za humaniji odnos prema njima u svim dijelovima svijeta, osobito za konkretne oblike učinkovite pomoći. Također su predstavili neke od karitativnih i humanitarnih aktivnosti koje se na načelnoj i praktičnoj razini poduzimaju u Katoličkoj Crkvi s ciljem pomaganja progonjenim kršćanima (npr. Iustitia et pax, Caritas, Kirche in Not itd.), osobito najnovija zauzimanja pape Franje.

Među ostalim, sudionici susreta zajednički su pozvali vjernike svih kršćanskih Crkava na češću, po mogućnosti i redovitu molitvu za progonjene kršćane, a osobito na Međunarodni dan molitve za progonjene kršćane koji se svake godine obilježava na prvu nedjelju u mjesecu studenom.

S obzirom na sve više rastući broj progonjenih kršćana u svijetu, i činjenici da su trpljenju i umiranju zbog svoje vjere izloženi kršćani iz svih Crkava, sudionici susreta drže svrsishodnim da se taj dan obilježava i interkonfesijski, tj. zajedničkim ekumenskim molitvama mjesnih kršćanskih Crkava na tu nakanu, ondje gdje je to organizacijski moguće i pastoralno uputno.

Program boravka gosp. Kurta Iglera u Hrvatskoj predviđa i susrete s predstavnicima drugih kršćanskih Crkava i civilnih vlasti kao i javna predavanja na temu suvremenih progona kršćana u svijetu.