Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 28. 11. 2022.
Prijava

Zadatke što ih pred nas, ako ga doista hoćemo, stavlja svjetski mir

Autor: Jadranka Brnčić / 31. 12. 2021.

U ovogodišnjoj novogodišnjoj poruci, devetoj za njegova pontifikata, papa Franjo nastavlja razmišljati o zadacima što ih pred nas, ako ga doista hoćemo, stavlja svjetski mir.

Do sada je govorio o ljudskom bratstvu (2014. i 2015.), protiv ravnodušnosti (2016.), o nenasilju (2017.), o migrantima i izbjeglicama u potrazi za mirom (2017.), o dobrim politikama (2018.), o dijalogu, pomirenju i ekološkom obraćenju (2019.) te o kulturi brige (2021.).

Ove godine Papa govori o alatima za izgradnju trajnoga mira, posebice naglašavajući dijalog između generacija kao osnova za realizaciju zajedničkih projekata, obrazovanje kao čimbenik slobode, odgovornost i razvoj te rad kao sredstvo za potpuno ostvarenje ljudskog dostojanstva.

”Iako je tehnološki i gospodarski razvoj težio stvaranju podjela između generacija, naše trenutne krize pokazuju hitnu potrebu za međugeneracijskim partnerstvom. Mladi trebaju mudrost i iskustvo starijih, dok stariji trebaju podršku, naklonost, kreativnost i dinamiku mladih”, kaže papa Franjo.

Bez povezanosti među ”čuvarima sjećanja” i onih koji ”koji pomiču povijest naprijed”, nema zdrave politike. Briga za naš zajednički dom, za planet Zemlju i sva bića na njoj, dana je svakoj generaciji da bi ju ona predala sljedećoj.

Posljednjih godina u cijelom svijetu došlo je do znatnog smanjenja financiranja obrazovanja i osposobljavanja – ”na njih se gleda više kao na rashode nego kao ulaganja”. Međutim, podučavanje i obrazovanje temelji su kohezivnog građanskog društva kadrog generirati nadu, prosperitet i napredak.

Papa Franjo se zalaže za smanjenje vojnih rashoda (koji su porasli iznad razine na kraju Hladnog rata i imaju tendenciju rasta) procesom međunarodnog razoružanja. Tako bi se, kaže Papa ”oslobodila financijska sredstva za zdravstvenu skrb, škole, infrastrukturu, brigu o Zemlji…”

Pritom, naravno, treba promicati obrazovanje ”u integralnoj ekologiji, prema kulturnom modelu mira, razvoja i održivosti usredotočenog na bratstvo i savez između ljudi i okoliša”.

Pandemija COVID-19 negativno je utjecala na tržište rada: milijuni gospodarskih i proizvodnih aktivnosti su propale, kratkotrajni radnici sve su ranjiviji, neformalna ekonomija, koja često uključuje radnike migrante, izvan je brige državnih zakona.

”Trenutno samo jedna trećina radno sposobnog stanovništva svijeta uživa sustav socijalne zaštite ili ima koristi od njega samo na ograničene načine. Nasilje i organizirani kriminal su u porastu u mnogim zemljama, ugrožavaju slobodu i dostojanstvo ljudi, truju gospodarstvo i koče razvoj općeg dobra. Jedini odgovor na to je širenje mogućnosti dostojanstvenog zapošljavanja”, podsjeća i upozorava Papa.

Rad je i mnogo više od načina zarađivanja za život – on je izraz nas samih i naših darova, put ljudskoga razvoja i ispunjenja te temelj na kojem se gradi pravda i solidarnost u svakoj zajednici. Stoga je papa Franjo protiv toga da tehnološki napredak odmjenjuje ljudski rad. Zalaže se za pristojne i dostojanstvene radne uvjete, usmjerene na opće dobro i očuvanje stvaranja. Protiv je profita kao vodećeg kriterija, a za obnovu osjećaja društvene odgovornosti.

Na kraju svoje poruke Papa zahvaljuje ”svima onima koji nastavljaju velikodušno i odgovorno raditi na području obrazovanja, sigurnosti i zaštite prava, u opskrbi medicinske skrbi, u omogućavanju susreta između članova obitelji i bolesnih te u pružanju ekonomske potpore potrebitima i onima koji su ostali bez posla”.

Neka sve više i više muškaraca i žena svakodnevno nastoji, s tihom poniznošću i hrabrošću, biti zanatlije mira. I neka ih uvijek nadahnjuje i prati blagoslov Boga mira!

 

 

Objavljeno u: Komentari
Oznake:

Uvodnik

  • U potrazi za pravoslavnim Titom, Naserom i Nehruom
    Prateći moskovsko-carigradske posredne i otvorene sukobe počele su mi se po glavi motati ideje poput angažiranja posrednika ili čak crkvene inačice mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Posrednici bi mogli biti, primjerice, teolozi koji su čak doktorirali na grčkim učilištima, a visoko kotiraju u Moskvi. Takvih je vladika do invazije koronavirusa bilo i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva