U subotu 1. ožujka započeo je sveti mjesec za islam koji uključuje post, molitve i djela milosrđa. Mustafa Cenap Aydin, sociolog religija, direktor Instituta ”Tevere – Centro pro Dialogo” za ”Vatican News” progovorio je o vremenskoj podudarnosti korizme i Ramazana te u njoj vidi zagrljaj Abrahamove djece koja hodaju zajedno.

Ramazan i korizmeno vrijeme razdoblja su kada muslimani i kršćani razmišljaju o zajedničkim temama na dublji način. I za jedne i za druge to je razdoblje posta i kontemplacije, a vjernici su pozvani razmišljati o svom postojanju, o svom odnosu sa stvorenim svijetom i Stvoriteljem.

Tako direktor Cenap Aydin u vremenskoj podudarnosti korizme i Ramazana gleda zagrljaj između dva brata, između Abrahamove djece, koja hodaju zajedno iz različitih razloga.

Vrlo konkretan primjer toga je dokument iz Abu Dhabija o ljudskom bratstvu kojeg su potpisali papa Franjo i veliki imam Ahmad Al-Tayyeb. Ovo razdoblje može uvelike pomoći i muslimanima i kršćanima da bolje razumiju temeljna pitanja o životu. Valja također naglasiti da slučajnostima ove godine nije kraj: katolički/protestantski Uskrs poklapa se s pravoslavnim Uskrsom, 20. travnja, a od 12. do 20. travnja slavi se Pesah. Ove godine ćemo imati mnogo prilika za međureligijsku suradnju, pa i u duhovnom životu.

Ovo razdoblje, za kršćane i muslimane, obilježit će i post, koji ne treba čitati samo kao dijetetsku disciplinu, već kao vrlo važno razdoblje za bolje razumijevanje što je to duhovnost. ”Muslimani će učiti posebne molitve od prve noći Ramazana, bit će trenutaka posvećenih razmišljanju, na primjer o značenju svetog teksta, u kojem će se također ponavljati brojna, lijepa Božja imena”, naglašava  Cenap Aydin.

”Srijeda 5. ožujka, bit će Pepelnica za kršćane, početak četrdeset dnevnog puta prema Uskrsu. Evo, ovi koraci, 30 za ramazan i 40 za korizmu, bit će koraci koji će za muslimane i kršćane označiti priliku za ponovno rođenje, priliku da istinski shvatimo tko smo i što možemo ponuditi drugima.”

Koncilska deklaracija Nostra aetate, na koju se ove godine usmjeravaju misli sociologa u povodu 60. obljetnice njezine objave od pape Pavla VI. (28. listopada 1965.), objašnjava da muslimani ”također cijene moralni život i štuju Boga, prije svega molitvom, milostinjom i postom”.

”Sigurno da je ovaj ramazanski period značajan ne samo po postu, nego i po iskazivanju veće otvorenosti prema drugima, po tome što se čini mnogo više dobročinstva. Ta otvorenost u drugom kontekstu može se definirati kao molitva. Dakle, govorimo o usmenoj molitvi, shvaćenoj kao zaziv da se od Gospodina traži njegov zahvat za dobro, i govorimo o molitvi koja postaje konkretan čin: spremnost da se zajedno gradi mir, da se obnovi ono što je učinjeno krivo, protiv sukoba, dobro znajući da se mir i pomirenje, čiji aktivisti moramo biti, nikada ne mogu postići bez volje Božje, te stoga molitvom zazivamo njegovu pomoć”.

”Poseban zaziv u ovom svetom razdoblju bit će sada za Svetog Oca”, zaključuje Cenap Aydin. ”Na taj način nastojat ćemo biti blizu njemu, u kojem promatramo čovjeka molitve, koji je živi u svakom trenutku svoga života. Zbog toga, kao muslimani, čak i tokom mjeseca Ramazana, mi ćemo biti vrlo, vrlo blizu njega, svojim molitvama.” (VN / IKA / D. P.)