Priprave za Svetu godinu (jubilej) 2025. već su započele, a papa Franjo je zatražio od Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije da preuzme brigu njezine organizacije.

U kratkoj bilješci od 26. prosinca, Tiskovni ured Svete Stolice izvještava da je nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Vijeća, već imao sastanke s dužnosnicima Državnog tajništva i s predstavnicima ureda koji će biti uključeni u financiranje aktivnosti Svete godine: Uprava Patrimonija Svete Stolice i Tajništvo za gospodarstvo.

Sveta godina ili jubilej vrijeme je hodočašća, molitve, pokajanja i djela milosrđa, a temelji se na starozavjetnoj tradiciji jubilarne godine odmora, oprosta i obnove. Svete godine također su vrijeme kada katolici posjećuju određene crkve i svetišta, čitaju posebne molitve, odlaze na ispovijed i pričešćuju se kako bi dobili potpuni oprost, koji se smatra oproštenjem vremenitih kazni za grijehe.

Papa Bonifacije VIII. proglasio je prvu svetu godinu 1300. godine, odredivši da će se ona slaviti svakih 100 godina. Ali samo 50 godina kasnije, papa Klement VI. proglasio je još jednu svetu godinu. Papa Urban VI. smatrao je da se svete godine trebaju slaviti svake 33 godine kao podsjetnik na zemaljsku dob koju je Isus doživio.

Konačno, 1470. godine papa Pavao II. ustanovio je proslave svakih 25 godina, što je od tada ustaljena praksa. Međutim, posebne obljetnice zahtijevaju i posebne svete godine, na primjer, 1933. za obilježavanje 1900. obljetnice Isusove smrti i uskrsnuća i 1983. za obilježavanje 1950. iste obljetnice.

Papa Franjo, uvidjevši potrebu naglašavanja Božjeg milosrđa i poticanja katolika na povratak sakramentu pomirenja, proglasio je izvanrednu Godinu milosrđa koja je obuhvaćala 2015. i 2016. godinu.

Proslave godina milosrđa, a tradicionalno i svih svetih godina (jubileja), uvijek započinju na Badnjak (to će biti u prosincu 2024.), kada Papa otvara Sveta vrata bazilike sv. Petra, a završavaju njihovim pečaćenjem godinu dana kasnije. (E. Š.)