Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 19. 07. 2024.
Prijava
Image by Gerd Altmann from Pixabay

Papa Franjo je na sastanku G7, kao prvi katolički poglavar koji prisustvuje tim skupovima, govorio u umjetnoj inteligenciji

Autor: D. P. / 14. 06. 2024.

Papa Franjo sudjelovao je u petak 14. lipnja na sastanku na vrhu skupine G7 koji se održava u Borgo Egnazia, u talijanskoj Apuliji, na kojemu je on prvi papa koji sudjeluje na takvom događaju, izvijestio je Vatican News.

Stigavši ​​ helikopterom malo poslije 12 sati, papa Franjo se zadržao u bilateralnim razgovorima s Kristalinom Georgievom, izvršnom direktoricom Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom. U 14 sati je otišao u Dvoranu Arena gdje se rukovao sa svim sudionicima zajedničke sjednice.

Papa je potom iznio svoje razmišljanje o umjetnoj inteligenciji, temi kojoj je već posvetio poruku za 58. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Pred muškarcima i ženama koji su odgovorni za svijet, razmatrao je mogućnosti, ali ponajviše opasnosti i učinke na budućnost čovječanstva. Njegov je pogled prije svega uprt u rat sa sve povezanijim “dijelovima”.

“U drami poput one oružanih sukoba hitno je potrebno ponovno razmotriti razvoj i uporabu uređaja kao što je takozvano autonomno smrtonosno oružje kako bi se zabranila njihova uporaba, počevši već s aktivnim i konkretnim zauzimanjem za uvođenje sve većeg i značajnijeg ljudskog nadzora”, istaknuo je.

U svojem je razmišljanju papa Franjo krenuo upravo od ljudske genijalnosti kako bi objasnio da ne postoje nikakve predrasude o znanstvenom i tehnološkom napretku, nego strah od zastranjenja.

“Znanost i tehnologija izvanredni su proizvodi kreativnoga potencijala nas, ljudskih bića. I upravo od uporabe tog kreativnog potencijala koji nam je Bog dao, proizlazi umjetna inteligencija. Iznimno moćno sredstvo, koje se rabi na brojnim područjima ljudskoga djelovanja: u medicini, radu, kulturi, komunikaciji, obrazovanju, politici. Sada je opravdano pretpostaviti da će njegova uporaba sve više utjecati na naš način života, naše društvene odnose, a u budućnosti i na način na koji poimamo svoj identitet ljudskih bića.

Zbog toga, s jedne strane, oduševljavaju mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija; s druge pak strane, potiču strah od posljedica koje daju naslutiti. Prije svega potrebno je prikladno razlikovati uređaj koji može, u nekim oblicima i s tim novim sredstvima, donositi algoritamske izbore te stoga tehnički izbor između više mogućnosti, i ljudsko biće koje, naprotiv, ne samo da bira, nego je u svom srcu sposobno odlučiti.

Iz tog razloga, suočeni s čudima strojeva koji, kako se čini, znaju samostalno birati, moramo imati jasno na umu da odluka treba uvijek biti prepuštena ljudskom biću, čak i uz dramatične i hitne tonove s kojima se ona katkada pojavljuje u našem životu”, rekao je Papa.

Franjo je upozorio da bismo čovječanstvo osudili na budućnost bez nade kad bismo ljudima oduzeli mogućnost da odlučuju o sebi i svojem životu, osuđujući ih da ovise o izborima strojeva. “Moramo zajamčiti i zaštititi prostor značajne kontrole ljudskoga bića nad procesom odabira programa umjetne inteligencije; u pitanju je sâmo ljudsko dostojanstvo. Ukratko, nije riječ samo o znanstvenom napretku, nego smo suočeni s pravom kognitivno-industrijskom revolucijom koja će pridonijeti stvaranju novog društvenog sustava obilježenoga slojevitim epohalnim promjenama.

Umjetna inteligencija mogla bi omogućiti demokratizaciju pristupa znanju, eksponencijalni napredak znanstvenoga istraživanja, mogućnost prepuštanja teškoga rada strojevima; ali, istodobno, mogla bi sa sobom donijeti veću nepravdu između naprednih zemalja i zemalja u razvoju, između dominantnih društvenih klasa i potlačenih društvenih klasa, ugrožavajući tako mogućnost ‘kulture susreta’ u korist ‘kulture odbacivanja’. To je opasnost”, poručio je.

Govoreći potom o etici, papa Franjo je istaknuo da je u njoj u igri ljudsko stanje “slobode” i “odgovornosti”. Bez nje je čovječanstvo izopačilo svrhu svojega postojanja pretvarajući se u neprijatelja samoga sebe, kao i planeta. Danas kao da je došlo do gubitka ili barem pomračenja osjećaja za ljudsko i prividne beznačajnosti pojma ljudskog dostojanstva”, napomenuo je Papa te dodao da programi umjetne inteligencije “uvijek moraju biti usmjereni na dobro svakog ljudskog bića odnosno moraju imati etičko nadahnuće”.

U tom je smislu Sveti Otac s naklonošću spomenuo potpisivanje u Rimu 2020. godine, obilježene pandemijom, “Rimskoga poziva za etiku umjetne inteligencije i potporu tom obliku etičkoga moderiranja algoritama sažetoga u neologizmu ‘algoretika’”. “Ako se mučimo definirati jedinstveni skup globalnih vrijednosti, možemo, međutim, pronaći zajednička načela s kojima ćemo se suočiti i riješiti eventualne dileme ili sukobe u životu”, rekao je.

Među raznim opasnostima, Papa se također boji one od “tehnokratske paradigme”. “Upravo tu političko djelovanje postaje hitno. Politika je za mnoge danas ružna riječ koja podsjeća na pogreške, korupciju, neučinkovitost nekih političara, čemu se pridodaju strategije kojima je cilj oslabiti ju, zamijeniti ju gospodarstvom ili prevladati nekom ideologijom. Međutim, može li svijet funkcionirati bez politike”, upitao je Papa te dao odgovor.

“Politika je potrebna. Uvijek postoji iskušenje da se sve standardizira”, dodao je te citirao roman s početka XX. stoljeća, knjigu Roberta Hugha Bensona “Gospodar svijeta” koju je u prošlosti već nekoliko puta spomenuo: “Engleski roman koji prikazuje budućnost bez politike, prilagođavajuću budućnost. Lijepo ju je pročitati, zanimljiva je”, rekao je Papa.

“Stoga je, u odnosu na opisane scenarije, hitno potrebna zdrava politika uz pomoć koje možemo gledati u našu budućnost s nadom i pouzdanjem. Ima, naime, stvari koje treba promijeniti temeljitim ponovnim impostacijama i velikim promjenama, a može ih voditi samo zdrava politika koja uključuje najrazličitije sektore i najrazličitija znanja”, rekao je Papa.

“Na taj način gospodarstvo integrirano u politički, društveni, kulturni i pučki projekt koji teži općem dobru može otvoriti put različitim mogućnostima koje ne podrazumijevaju zaustavljanje ljudske kreativnosti i njenog sna o napretku, nego usmjeravanje te energije na nov način”, istaknuo je papa Franjo. (VN / IKA / D. P.)

Objavljeno u: Papa Franjo, Pravednost, Svijet
Oznake: AI, G7, Papa Franjo, Pravednost

Uvodnik

impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva